Ovršni postupak je postupak kojeg sudovi i javni bilježnici provode radi prisilnog namirenja novčanih ili nenovčanih tražbina ovrhovoditelja na imovini ovršenika. Pravomoćnost rješenja o ovrsi je prva pretpostavka koja treba biti zadovoljena da bi vjerovnik odnosno ovrhovoditelj mogao naplatiti svoju tražbinu putem FINE.
Tko pokreće ovršni postupak?
Ovršni postupak pokreće ovrhovoditelj tako da sudu ili javnom bilježniku podnosi prijedlog za ovrhu koji mora sadržavati zakonom određene elemente: zahtjev za ovrhu, ispravu na kojoj se temelji potraživanje, točnu naznaku ovrhovoditelja i ovršenika, potraživanja koje se želi ostvariti, te predmet i sredstvo ovrhe.
Predmet ovrhe su ovršenikove stvari i prava na kojima se ovrha može provesti kao primjerice plaća, novac na računima, nekretnine, pokretnine, dionice, udjeli u trgovačkim društvima i drugo.
Pravomoćnost rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave
Ovrhovoditelj podnosi javnom bilježniku prijedlog za ovrhu koji se temelji na vjerodostojnoj ispravi. Prema Ovršnom zakonu (NN 73/2017) vjerodostojne isprave su računi, mjenica i ček s protestom, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava, posebne javne isprave.
Uz sve zakonom navedene elemente koje prijedlog za ovrhu mora sadržavati, ovrhovoditelj zahtijeva da javni bilježnik na temelju vjerodostojne isprave donese rješenje o ovrsi.
Ako javni bilježnik ocjeni da je prijedlog dopušten i osnovan, donijet će rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostavit će ga strankama.
U rješenju će naložiti ovršeniku da u roku od osam dana od dana dostave rješenja namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima. Ako ovršenik u tom roku plati dug te dokaz o izvršenom plaćanju podnese javnom bilježniku, javni bilježnik će zaustaviti ovrhu.
Prigovor protiv rješenja o ovrsi
Druga mogućnost mu je da podnese prigovor protiv rješenja o ovrsi u roku od 8 dana (ako se ovrha odredila na temelju mjenice ili čeka, u roku od 3 dana) javnom bilježniku i tada predmet prelazi u sudsku nadležnost te će sud donijeti odluku o ovrsi. Prigovor se može podnijeti radi pobijanja rješenja o ovrsi u cijelosti, radi pobijanja samo u dijelu kojim je određena ovrha ili radi pobijanja u dijelu kojim je ovršeniku naloženo da namiri tražbinu.
Kada nastupa pravomoćnost rješenja o ovrsi?
Protekom roka od 8 dana, odnosno 3 za mjenične i čekovne stvari, ako ovršenik nije podnio prigovor rješenje o ovrsi postaje pravomoćno.
Pravomoćnošću rješenja o ovrsi provodi se ovrha na onom predmetu ili imovini ovršenika i na onaj način kako je to predložio u svom prijedlogu.
Ako je rješenjem o ovrsi ovrha određena na novčanoj tražbini (na sredstvima na računu u banci ili plaći) ovršenika, nakon pravomoćnosti rješenja o ovrsi, ovrhovoditelj ga dostavlja banci ovršenika ili njegovom poslodavcu, radi zapljene i prijenosa dijela na njegov račun.
S druge strane, ako je ovrha određena na pokretninama, motornom vozilu, nekretnini ili nekoj drugoj imovini, sud će provesti zakonom određeni postupak.
Primjerice, ovrha na nekretnini provodi se zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi,utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.
Pravomoćnost rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave
Ovrhovoditelj podnosi ovršni prijedlog koji se temelji na ovršnoj ispravi nadležnom sudu, općinskom ili trgovačkom. Općinski su sudovi stvarno nadležni određivati ovrhu ako rješavanje tih predmeta nije povjereno drugom sudu. Trgovački sudovi su stvarno nadležni određivati ovrhu na temelju svojih odluka i nagodbi donesenih u postupcima u kojima su sudili u prvom stupnju, te određivati ovrhu na temelju zadužnica i bjanko zadužnica ili temelju stranih i domaćih pravorijeka te za provedbu ovrhe određene javnobilježničkim rješenjem o ovrsi.
Ovršna isprava
Prema Ovršnom zakonu ovršne isprave su ovršna sudska odluka (presuda i rješenje) i ovršna sudska nagodba, ovršna odluka arbitražnog suda, ovršna odluka ili nagodba donesena u upravnom sporu ako glasi na ispunjenje novčane tražbine, ovršna javnobilježnička odluka i isprava (zadužnica i bjanko zadužnica), nagodba sklopljena u postupku pred sudovima časti u RH, te druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava.
Ako je prijedlog podoban za odlučivanje, nadležan sud će izdati rješenje o ovrsi. Na navedeno rješenje ovršenik može podnijeti žalbu.
Podnesena žalba ne sprječava provedbu ovrhe jer se ona provodi i prije pravomoćnosti rješenja o ovrsi. Žalbu protiv rješenja o ovrsi može podnijeti i ovrhovoditelj.
Pravomoćnošću rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave provode sudovi na onoj imovini ovršenika ili na onaj način kako je to predložio ovrhovoditelj u svom prijedlogu za ovrhu.
Treba li Vam odvjetnik za ovrhe, obratite nam se s povjerenjem.
