U domaćem zakonodavstvu postoji nekoliko kategorija tajnih podataka kao što su poslovna tajna, profesionalna tajna, klasificirani podaci, službena tajna, bankovna tajna ili porezna tajna.
Iznimno važan segment u poslovanju poslovnih subjekata na tržištu predstavlja poslovna tajna koja omogućuje razvoj trgovačkog društva i stvaranje konkurencije na tržištu.
Zakon o zaštiti tajnosti podataka
Poslovna tajna regulirana je Zakonom o zaštiti tajnosti podataka (NN 108/96) koji uređuje definiciju poslovne tajne, definira što se ne može odrediti poslovnom tajnom, uređuje dužnost čuvanja poslovne tajne te priopćavanja poslovne tajne.
Definicija poslovne tajne propisuje da se poslovnom tajnom smatra sve što je kao takvo definirano zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.
Dakle, poslovna tajna se može definirati kao neotkrivena vrijedna poslovna informacija.
Poslovna tajna i kriteriji temeljem kojih se pojedine informacije imaju smatrati poslovnom tajnom
Iako navedena Zakonska definicija obuhvaća dosta široko područje, poslodavac je u obvezi općim aktom, uzimajući u obzir svoje područje poslovanja, definirati što bi bila poslovna tajna u pojedinom slučaju.
Međutim, općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na njegovo poslovanje smatraju poslovnom tajnom niti se kao takvom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije protivno interesima te pravne osobe.
Također, poslovnom se tajnom ne mogu odrediti niti podaci koji su isključeni posebnim propisom, primjerice, podaci koji se upisuju u Registar godišnjih financijskih izvješća, budući da je registar javan i da svatko može bez dokazivanja pravnog interesa dobiti podatke iz Registra.
Da bi poslodavac na što jasniji način općim aktom odredio koji podatak se smatra poslovnom tajnom, može se poslužiti odredbama Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti koja uvodi kriterije temeljem kojih se pojedine informacije imaju smatrati poslovnom tajnom.
To podrazumijeva da su poslovne tajne informacije koje nisu općenito poznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se obično bave predmetnom vrstom informacija, te koje imaju tržišnu (komercijalnu) vrijednost zbog toga što su tajne, te je u odnosu na njih osoba koja te informacije zakonito kontrolira poduzela razumne korake kako bi sačuvala njihovu tajnost.
Na taj način se može zaključiti da poslodavac određuje osobu ili osniva posebno tijelo koje ima uvid u poslovne tajne, odnosno zadaću njihovoga čuvanja, te odlučivanja kojim se osobama poslovna tajna može priopćiti.
Poslovna tajna i priopćavanje tajnih informacija trećoj osobi sklapanjem NDA ugovora
Poslovnu tajnu dužni su čuvati svi zaposlenici poslodavca koji na bilo koji način saznaju za podatak koji se smatra poslovnom tajnom te ga ne smiju priopćavati niti učiniti dostupnim neovlaštenim osobama.
Međutim, kad je to radi obavljanja poslova poslodavca nužno, zaposlenik može uz suglasnost poslodavca drugoj osobi izložiti neku tajnu informaciju, ali je preporučljivo s tom osobom prije izlaganja takve informacije sklopiti Izjavu o tajnosti ili Ugovor o tajnosti, takozvani NDA ugovor kojim ona jamči da iste neće prenositi dalje već će ih zadržati samo i isključivo za sebe.
U NDA ugovoru definiraju se koje informacije su povjerljive, koje su obveze primatelja informacije, koliko dugo je primatelj obvezan čuvati tajnost dobivenih informacija te koje su sankcije ukoliko dođe do kršenja ugovora.
Primjerice, kod sklapanja ugovora s patentnim zastupnikom osoba koja isti prihvaća izjavljuje pod materijalnom, kaznenom i moralnom odgovornošću da za vrijeme važenja NDA ugovora neće iznositi u javnost niti prijaviti u svoje osobno ime ili u ime trećih patent, žig ili industrijski dizajn, a bez suglasnosti osobe koja izlaže povjerljive informacije.
Podaci koji se u praksi određuju kao poslovna tajna
Kroz praksu mnoga tijela javne vlasti općim aktima određuju kao poslovnu tajnu određene podatke koji predstavljaju osobne podatke zaposlenika, te podatke u ugovorima koje sklapaju sa subjektima privatnog prava.
Osim toga, trgovačka društva određuju tajnim informacije o plaći, menadžerskim ugovorima ili otpremnini direktora trgovačkih društava i ostalih zaposlenika, troškovima za konzultantske, investicijske i intelektualne usluge, ugovorima o suradnji, o isplatama pojedinim odvjetničkim uredima i javnim bilježnicima, ugovorima o zakupu poslovnog prostora, ugovorima o oglašavanju na radio postajama i tiskanim medijima, sporazumima o financiranju projekata, i drugim informacijama.
Važno je napomenuti da povreda poslovne tajne može biti opravdan razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu jer bi time bila počinjena osobito teška povreda obveza iz radnog odnosa i nastavak radnog odnosa ne bi bio moguć.
Trebate li sklopiti NDA ugovor, obratite nam se s povjerenjem.
