Pravilnikom o porezu na dohodak (NN 10/17) detaljnije se razrađuje provedba Zakona o porezu na dohodak i način izvješćivanja o doprinosima za obvezna osiguranja prema Zakonu o doprinosima. Pravilnik o porezu na dohodak je rezultat porezne reforme započete 2017. godine, a usvojene u prosincu 2019. godine čime je izmijenjena pravna regulativa poreznog sustava Hrvatske.
Kako se određuje pripadnost poreza na dohodak?
Pravilnikom je utvrđeno da se pripadnost poreza na dohodak određuje prema prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu poreznog obveznika. Međutim, ako porezni obveznik nema prebivalište niti uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj, pripadnost se određuje prema sjedištu odnosno prebivalištu/uobičajenom boravištu isplatitelja dohotka.
Iznimno, pripadnost poreza na dohodak i poreza po osnovi ostvarenog dohotka od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova određuje se prema mjestu gdje se nekretnina nalazi.
Dakle, Pravilnikom je određeno da se poreznim obveznikom smatra fizička osoba koja ostvaruje dohodak te nasljednik i to za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti, odnosno za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka.
Što se smatra dohotkom te od kojih izvora porezni obveznici ostvaruju dohodak?
Dohodak je razlika između primitaka priteklih poreznom obvezniku u poreznom razdoblju i izdataka nastalih u istom poreznom razdoblju. Primici se pripisuju onome tko ih stekne na osnovi svoga rada i/ili uložene imovine i/ili kapitala i/ili po osnovi ugovora životnog osiguranja s obilježjem štednje, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja i/ili drugih primitaka propisanih Zakonom o porezu na dohodak. Izdaci se pripisuju onome tko ih je imao, odnosno onome kome se pripisuju i primici. Smatra se da su primici naplaćeni kad porezni obveznik njima može raspolagati,
a da su nastali izdaci kad porezni obveznik njima više ne može raspolagati.
Primici i izdaci utvrđuju se primjenom načela blagajne, odnosno utvrđuju se tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata.
Porezni obveznici mogu ostvariti dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala, drugi dohodak i konačni drugi dohodak.
Pravilnik o porezu na dohodak i godišnji dohodak
Navedeni izvori dohotka mogu se utvrditi kao godišnji dohodak ili konačni dohodak.
Godišnjim se dohotkom smatra ukupan dohodak od nesamostalnog rada (plaća i mirovine) , dohodak od samostalne djelatnosti (dohodak od obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede te šumarstva) te drugi dohodak koji se ne smatra konačnim (autorske naknade, primici po osnovi djelatnosti sportaša, tumača, prevoditelja, stipendije i slično) kojeg porezni obveznik ostvari u poreznom razdoblju, odnosno unutar jedne kalendarske godine.
Godišnji porez na dohodak plaća se po stopi od 24% na poreznu osnovicu do visine 360.000,00 kuna te po stopi od 36% na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 360.000,00 kuna.
Godišnji dohodak obračunava se na temelju godišnje porezne prijave ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.
Pravilnik o porezu na dohodak i godišnja porezna prijava
Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne djelatnosti i porezni obveznik koji ostvari dohodak od nesamostalnog rada kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi. Prijava se podnosi na Obrascu DOH ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika.
S druge strane, porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada i drugi dohodak koji se ne smatra konačnim, a ne raspolažu podacima bitnim za utvrđivanje prava na umanjenje dohotka (porezni obveznici koji na poreznoj kartici nemaju upisane podatke o uzdržavanim članovima uže obitelji i/ili djeci, stupnju i vrsti utvrđene invalidnosti i/ili prebivalištu na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja i područja Grada Vukovara) mogu podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu poreznog obveznika obrazac za priznavanjem prava u posebnom postupku.
Tada je porezna uprava obvezna primijeniti poseban postupak te na temelju evidencija i podataka kojima raspolaže priznati utvrditi poreznom obvezniku navedana prava na umanjenje dohotka te mu utvrditi godišnji dohodak.
Pravilnik o porezu na dohodak i konačni dohodak
Sukladno Pravilniku, konačnim dohotkom smatra se svaki pojedinačni iznos dohotka od imovine i imovinskih prava (razlika između primitaka po osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova i izdataka koji su poreznom obvezniku u poreznom razdoblju nastali u svezi s tim primicima), kapitala (primici po osnovi kamata, primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu) i drugog dohotka koji se smatra konačnim.
Porez na dohodak od imovinskih prava obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji primitka kao porez po odbitku istodobno s isplatom primitka na svoj OIB prema općini/gradu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika.
Važno je napomenuti da se pri utvrđivanju dohotka od kapitala i konačnog drugog dohotka ne priznaju izdaci.
Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu
Pravilnik o porezu na dohodak propisuje da su isplatitelji primitaka i/ili sami porezni obveznici i/ili ostali obveznici dužni dostaviti Poreznoj upravi podatke o primicima, porezu na dohodak i prirezu putem Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu na obrascu JOPPD.
Izvješće se podnosi na dan isplate primitka, odnosno na dan dospijeća obveze uplate poreza na dohodak ili na dan kada se doprinosi obvezno obračunavaju i uplaćuju sukladno posebnim propisima, ili najkasnije slijedeći radni dan.
Treba li Vam odvjetnik za radno pravo, obratite nam se povjerenjem.
