Zaštita prava vlasništva i drugih stvarnih prava te nekih obveznih poput prava nazadkupa, prvokupa, najma, zakupa, kao i koncesije (knjižna prava) u zemljišnoknjižnom postupku osigurana je podnošenjem redovnih pravnih lijekova, ali i podnošenjem tužbe koja se zove brisovna tužba. Takva pravna zaštita uređena je odredbama Zakona o zemljišnim knjigama.
Kada dolazi do povrede knjižnog prava?
Do povrede knjižnog prava dolazi kad se u zemljišnu knjigu provede neistinit, nevaljan upis tog prava.
Tada nositelj knjižnog prava čije je pravo povrijeđeno neistinitim, nevaljanim upisom štiti to svoje pravo brisovnom tužbom kojom zahtijeva brisanje nevaljanog, neistinitog upisa i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije tog upisa.
U sudskim parnicama u kojima se traži zaštita od nevaljanog upisa bitno je razlučiti koja prava se brisovnom tužbom štite, ovlaštenika prava na tu zaštitu, kao i razlučiti odnos između osoba koje su stekle određena knjižna prava u odnosu na onog koji tvrdi da su njegova knjižna prava povrijeđena. Odgovore na navedena pitanja kao i na pitanje zastarijeva li pravo na podnošenje brisovne tužbe, pronaći ćete u ovome članku.
Kada je upis u zemljišnu knjigu neistinit ili nevaljan te u odnosu na koje vrste upisa je dopuštena brisovna tužba?
Kad se u zemljišnu knjigu provede neistinit, nevaljan upis dolazi do povrede upisanog knjižnog prava te se on ne može ispravljati tužbom radi pogrešnog upisa, već nezadovoljna stranka takvo rješenje o upisu može pobijati žalbom ili brisovnom tužbom.
Upis je nevaljan kad za njega nisu ispunjene materijalne i postupovne pretpostavke predviđene u zemljišnoknjižnom pravu, a neistinit je onaj upis kojim se upisano stanje razlikuje od stvarnog, izvanknjižnog stanja.
Primjerice, ako je netko upisan kao nositelj stvarnog prava, a on to uistinu nije ili ako nečiji istiniti upis naknadno postaje neistinit jer je netko to pravo stekao izvanknjižno na temelju odluke vlasti, nasljeđivanjem ili na temelju zakona čime je dosadašnje pravo prestalo, ali je i nadalje ostalo upisano u zemljišnoj knjizi, sada kao neistinito.
Drugim riječima, nevaljani, neistiniti upis nije pravno valjani način stjecanja prava vlasništva i drugih knjižnih prava te se brisovnom tužbom mogu pobijati već takvi upisi u zemljišnoj knjizi.
Važno je naglasiti da se brisovnom tužbom može zahtijevati samo brisanje uknjižbe, ali ne i drugih vrsta upisa kao što su predbilježba i zabilježba.
Te tri vrste upisa daju određena knjižna prava osobama u čiju su korist upisana i uz njihovo stjecanje vežu se i određeni pravni učinci.
Uknjižbom se knjižna prava stječu, prenose, ograničavaju ili prestaju bez posebnoga naknadnog opravdanja, a predbilježbom pod uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu u kojemu naknadno budu opravdana.
S druge strane, zabilježbom se čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da ih se može zabilježiti u zemljišnim knjigama.
Brisovna tužba i njezin sadržaj
Brisovnom tužbom nositelj knjižnog prava ovlašten je zahtijevati da se prizna nevaljanost, odnosno neistinitost već izvršenog upisa te njegovo brisanje i uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe nevaljane odnosno neistinite uknjižbe.
Dakle, tužiteljev zahtjev ima deklarativni učinak (utvrđenje nevaljalosti uknjižbe) te kondemnatorni učinak (nalog za brisanje nevaljale uknjižbe i uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja).
Brisovna tužba i aktivna legitimacija
Za podnošenje brisovne tužbe aktivno je legitimiran nositelj knjižnog prava, a to je ona osoba koja je prije nevaljanog upisa bila upisana u zemljišnim knjigama te je provedbom nevaljanog upisa to njezino pravo brisano, ali to ne znači i da je prestalo.
Tužba se podnosi protiv osobe u čiju je korist provedena nevaljana, neistinita uknjižba odnosno protiv osobe koja je u neposrednom pravnom odnosu s osobom čije je knjižno pravo uknjižbom povrijeđeno (tzv. neposredni stjecatelj iz nevaljane uknjižbe).
Što mora dokazati podnositelj brisovne tužbe?
Važno je naglasiti da tužitelj mora dokazati da je bio upisan u zemljišnoj knjizi, da je uknjižba u korist tuženika nevaljana, da tuženik nije bio u dobroj vjeri u vrijeme podnošenja prijedloga za upis.
Tuženik može istaknuti prigovor da je tužiteljevo pravo prestalo izvanknjižno, da je pravo stekao kao pošteni stjecatelj s povjerenjem u zemljišne knjige te da je knjižno pravo ionako prestalo.
Da li brisovna tužba zastarijeva?
Brisovna tužba ne zastarijeva prema nepoštenom stjecatelju, odnosno osobi koja je ishodila nevaljani upis a znala je ili je morala znati da je upis nevaljan.
Vremensko ograničenje podnošenja brisovne tužbe
Međutim, radi zaštite povjerenja u zemljišne knjige, pravo na brisovnu tužbu pod određenim je pretpostavkama vremenski ograničeno.
To će biti onda kad se radi o poštenom stjecatelju koji je upis svoga prava ostvario na temelju prednikova nevaljanog i neistinitog upisa, a da nije znao ni mogao znati za nevaljanost prednikova upisa.
tom će slučaju nositelj povrijeđenog knjižnog prava kojemu je bilo dostavljeno rješenje na temelju kojega je provedena nevaljana uknjižba u korist prednika poštenog stjecatelja, u roku za žalbu zatražiti zabilježbu da je upis nevaljan te u narednom roku od 60 dana, računajući od dana isteka roka za žalbu, podnijeti brisovnu tužbu.
S druge strane, ako nositelju povrijeđenog knjižnog prava nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika poštenog stjecatelja, nositelj brisovnu tužbu mora podići u roku od tri godine od dana kada je zatražen odnosno proveden nevaljani upis, odnosno od trenutka kada je podnesen prijedlog za provedbu nevaljane uknjižbe.
Brisovna tužba i odluke suda
Činjenica da je podnesena brisovna tužba čini se u zemljišnoj knjizi vidljivom zabilježbom brisovne tužbe.
Ako sud usvoji tužbeni zahtjev, presudom će naložiti brisanje nevaljane uknjižbe i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, te će na temelju ovršne presude izbrisati nevaljanu uknjižbu na način i u opsegu kako je to određeno u izreci presude.
Istodobno će zemljišnoknjižni sud po službenoj dužnosti provesti i brisanje zabilježbe brisovne tužbe, a tužitelj koji je uspio u parnici bit će ovlašten staviti prijedlog za upis svog knjižnog prava u zemljišnu knjigu.
S druge strane, ako se tužbeni zahtjev pravomoćno odbije kao neosnovan, na temelju pravomoćne presude kojom je odbijen tužbeni zahtjev izbrisat će se zabilježba spora.
Treba li Vam odvjetnik za nekretnine, obratite nam se s povjerenjem.
