Ugovorna kazna postala je uobičajeni dio ugovora o građenju. Posljednjih nekoliko desetljeća ugovori o građenju razvili su se u složene ugovore gdje se glavnim ugovorom ugovaraju radovi građenja, a prethode mu ugovori s raznim savjetodavnim inženjerima od kojih neki izvode istražne radove i studije o podobnosti gradnje, a drugi izvode radove projektiranja, nadzora nad građenjem i puštanjem u pogon.
Budući da je dinamičan razvoj ugovora o građenju često povezan s razvojem načina financiranja izgradnje velikih građevinskih projekata u ugovorenom roku, potrebno je poseban naglasak staviti na ugovornu kaznu u ugovoru o građenju koja se ugovara za slučaj neurednog ispunjenja ugovornih obveza, a osobito za slučaj zakašnjenja.
Bitni sastojci ugovora o građenju
Ugovor o građenju uređen je Zakonom o obveznim odnosima (NN 35/05), a na ugovornu kaznu kod ugovora o građenju se može ugovoriti da se primjenjuju Posebne uzance o građenju.
Ugovorom o građenju izvođač se obvezuje prema određenom projektu izgraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu, odnosno na postojećoj građevini izvesti kakve druge građevinske radove, a naručitelj se obvezuje isplatiti mu za to određenu cijenu.
Iz definicije se može zaključiti da je ugovor o građenju dvostrano obvezatan jer stvara obveze i za izvođača i za naručitelja, formalan jer mora biti sklopljen u pisanom obliku te naplatan.
Zajednički interes naručitelja i izvođača kod ugovora u građenju je ponajprije u tome što one žele zajedno izgraditi neki objekt koji će u budućnosti služiti naručitelju za zadovoljenje njegovih gospodarskih ili životnih potreba, dok će istovremeno omogućiti izvođaču da svojim radom i znanjem željeni objekt izgradi, a da kroz svoj rad ostvari i određenu korist za sebe.
Međutim, budući da naručitelj želi objekt sagraditi uz što manji trošak, a izvođač nastoji ostvariti što je moguće bolju cijenu, potrebno je ugovorom o građenju najprije urediti bitne sastojke, odnosno predmet građenja – građevinu, cijenu, te i garancijski rokovi za kvalitetu izvedenih radova i ugovorna kazna za prekoračenje rokova.
Što se podrazumijeva pod pojmom građevina?
Sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima, pod građevinom se podrazumijevaju zgrade, brane, mostovi, tuneli, vodovodi, kanalizacije, ceste, željezničke pruge, bunari i ostale građevine čija izrada zahtijeva veće i složenije radove.
Određivanje cijene radova
Cijena radova može se odrediti po jedinici mjere ugovorenih radova (jedinična cijena) ili u ukupnom iznosu za cijelu građevinu (ukupno ugovorena cijena). Jedinična cijena za svaku stavku radova ili ukupno ugovorena cijena je prodajna cijena u kojoj su ukalkulirani svi troškovi za rad, materijal, transport, plaće, pripremne troškove, režije, osiguranje, ispitivanje i dokazivanje kvalitete i svi drugi izdaci izvođača potrebni za potpuno dovršenje ugovorenih radova.
Važno je napomenuti da je izvođač dužan radove završiti u roku koji je utvrđen ugovorom, te se rok završetka radova ne može produžiti iz razloga za koje je odgovoran izvođač. U slučaju da je izvođač neuredno ispunio ugovor, odnosno nije ga ispunio u roku, dužan je naručitelju isplatiti ugovornu kaznu.
Ugovorna kazna kod ugovora o građenju
Prema Posebnim uzancama o građenju, da bi izvođač bio dužan platiti naručitelju ugovornu kaznu potrebno je da je zakasnio s ispunjenjem svoje obveze i da je za to odgovoran. Znači, izvođač se oslobađa obveze plaćanja ugovorne kazne ako je do zakašnjenja došlo iz uzroka za koji on ne odgovara primjerice, poplava dužeg trajanja, potres jačeg intenziteta, požar većih razmjera, klizanje ili odron zemlje na kojoj se gradi a do kojeg nije došlo krivnjom izvođača.
Naručitelj i izvođač mogu u ugovoru o građenju odrediti visinu ugovorne kazne po svojoj volji, odnosno u ukupnoj svoti, u postotku, za svaki dan zakašnjenja, ili na koji drugi način.
Ugovorna kazna prema Posebnim uzancama o građenju
Međutim, Posebnim uzancama o građenju je određeno da ugovorna kazna iznosi 1‰ (1 promil) od ukupne ugovorene cijene radova za svaki dan zakašnjenja ako se radovi ne završe u ugovorenom ili produljenom roku, s tim da iznos tako određene ugovorne kazne ne može prijeći 5% ukupne cijene radova.
Ugovorna kazna i zahtjev za ostvarivanjem prava
Zahtjev za ostvarivanje prava za ugovornu kaznu mora se drugoj ugovornoj strani podnijeti bez odlaganja kad se steknu razlozi, a najkasnije do završetka radova, te se ugovorna kazna obračunava do dana završetka radova neovisno o danu primopredaje radova.
Važno je napomenuti da se i naručitelj može obvezati da izvođaču plati ugovornu kaznu, primjerice ako ne preda na vrijeme tehničku dokumentaciju potrebnu za izvođenje radova.
Treba li Vam odvjetnik za građevinske sporove, obratite nam se s povjerenjem.
