Prema Zakonu o obveznim odnosima (NN 35/05), šteta može biti umanjenje postojeće imovine oštećenika (obična šteta) ili sprečavanje njezina povećanja (izmakla korist) kada se radi o imovinskoj šteti, a može se raditi i o povredi prava osobnosti kada se radi o neimovinskoj šteti. U ovom članku pišemo o tome što je odštetni zahtjev nastale imovinske štete za koju, da bi štetnik odgovarao, je potrebno je da se ispune određene pretpostavke i da se dokaže njegova krivnja.
Dakle, da bi nastao obveznopravni odnos u kojem je jedna strana dužna popraviti prouzročenu štetu drugoj strani, a druga je ovlaštena zahtijevati takav popravak, mora postojati uzročna veza između protupravne štetne radnje, odnosno čina ili propusta štetnika i same štete koja je time nastala.
Odštetni zahtjev prema osiguratelju
Osigurateljeva obveza na isplatu naknade za štetu ugovorne je naravi jer se unaprijed ugovara uz pretpostavku ispunjenja osiguranog slučaja.
Uzmimo za primjer osiguranje od automobilske odgovornosti. Prema Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu propisana je obveza osiguranja vlasnika, odnosno korisnika vozila od odgovornosti za štete na nanesene trećim osobama zbog smrti, tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja, uništenja ili oštećenja stvari.
Prije uporabe prijevoznog sredstva u prometu,vlasnik vozila sklapa ugovor o osiguranju sa osigurateljem kojem se obvezuje da će plaćati premiju osiguranja, a osiguratelj se obvezuje da će snositi imovinske posljedice dužnosti naknade štete, odnosno isplatiti osigurninu ako nastane osigurani slučaj.
Dakle, pretpostavka za postojanje osigurateljeve obveze jest nastup osiguranog slučaja – štetnog događaja, primjerice automobilska nesreća u kojoj je oštećeno vozilo neke osobe (oštećenik).
Odštetni zahtjev se podnosi osiguravatelju
Nakon što je nastala šteta oštećenik bi trebao podnijeti odštetni zahtjev osiguratelju.
Nakon podnošenja odštetnog zahtjeva, osiguratelj je obvezan u roku od 60 dana od zaprimanja zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti oštećeniku obrazloženu ponudu za naknadu štete.
U roku od 60 dana od primitka odštetnog zahtjeva, osiguratelj je dužan oštećenoj osobi isplatiti naknadu štete, ili barem nesporni iznos naknade štete u vidu predujma.
Međutim, ukoliko osiguratelj u propisanom roku od 60 dana ne dostavi odgovor, odnosno obrazloženu ponudu za naknadu štete, te s slučaju spora ili nemogućnosti utvrđenja konačnog iznosa štete, oštećena osoba ima pravo podnijeti tužbu sudu.
Odštetni zahtjev zbog naleta divljači na vozilo
Novim Zakonom o lovu 2018. godine konačno je riješeno pitanje tko i prema kojem kriteriju odgovornosti odgovara kod štetnih događaja u kojima je šteta nastala naletom divljači na vozilo na cesti.
Za štetu koju prouzroči divljač u lovištu odgovara lovoovlaštenik, odnosno pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je stekla pravo lova na temelju navedenog Zakona. Zakonom je određeno da je lovoovlaštenik dužan poduzeti sve prijeko potrebne mjere da bi spriječio štetu koju divljač može počiniti ljudima ili imovini poput, smanjiti broj divljači do broja stanja koje se može uzgajati u lovištu.
U slučaju nastanka štete na vozilu zbog naleta divljači, oštećenik je dužan da se u roku od sedam dana od dana nastanka štete pisanim putem obratiti lovoovlašteniku na čijem se području šteta dogodila. Lovoovlaštenik je dužan u daljnjem roku od sedam dana odgovoriti oštećeniku.
Nakon isteka rokova, oštećenik je dužan u daljnjem roku od 30 dana predložiti lovoovlašteniku sklapanje sporazuma o naknadi štete, a lovoovlaštenik je dužan na takav prijedlog oštećenika odgovoriti u daljnjem roku od 30 dana te ako dođe do sklapanja sporazuma, taj sporazum predstavlja ovršnu ispravu.
Kada za štetu zbog naleta na divljač odgovara vozač vozila?
Međutim, ako ne dođe do sklapanja sporazuma oštećenik se može obratiti tužbom radi naknade.
S druge strane, valja napomenuti da za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, a lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.
Kako Vam odvjetnik za odštete može pomoći?
Smatrate da ste pretrpjeli određenu štetu i razmišljate o podnošenju tužbe i tužbenog zahtjeva kojim ćete tražiti naknadu štete? Kao prvo potrebno se je posavjetovati s odvjetnikom za naknadu štete kako bi se utvrdile sve okolnosti konkretnog slučaja te vidjelo o kakvoj se konkretno šteti radi, kako je ona nastala, tko je kriv za nju i koja je uzročno-posljedična veza štete i štetne radnje. Vrlo često se javljaju situacije u kojima postoji podijeljena odgovornost za nastanak štete, pa se dešava da je oštećenik djelomično odgovoran na nastanak štete. U takvim situacijama dobar savjet zlata vrijedi, posebno iz razloga da troškovi sudskog postupka ne bi bili veći do iznosa naknade štete.
Treba li Vam odvjetnik za odštete, obratite nam se s povjerenjem.
