Zakon o javnoj nabavi
Zakonom o javnoj nabavi (NN 120/16) utvrđuju se pravila o postupku javne nabave koju provodi javni ili sektorski naručitelj radi sklapanja ugovora o javnoj nabavi robe, radova ili usluga, okvirnog sporazuma te provedbe projektnog natječaja. Obveznici javne nabave su utvrđeni Pravilnikom o popisu obveznika primjene zakona o javnoj nabavi i Uredba Vlade Republike Hrvatske o popisu obveznika primjene zakona o javnoj nabavi.

Cilj postupka javne nabave
Provedbom postupka javne nabave naručitelj odabire najpovoljnijeg gospodarskog subjekta, odnosno fizičke ili pravne osobe koja na tržištu nudi izvođenje radova ili posla, isporuku robe ili pružanje usluga te sa njim sklapa ugovor o javnoj nabavi u pisanom obliku.
Podjela obveznika javne nabave
Zakon o javnoj nabavi dijeli naručitelje na javne i sektorske.
Pravilnik o popisu obveznika primjene zakona o javnoj nabavi i Uredba Vlade Republike Hrvatske o popisu obveznika primjene zakona o javnoj nabavi detaljnije razrađuju popis obveznika javne nabave.
Sukladno Uredbi, javni naručitelji su Republika Hrvatska, odnosno državna tijela Republike Hrvatske primjerice Predsjednik Republike Hrvatske, Hrvatski sabor, Vlada, tijela državne uprave poput ministarstva odnosno središnjih državnih ureda, sudovi, državna odvjetništva, Državno odvjetničko vijeće, Državno sudbeno vijeće te druga državna tijela.
Isto tako, javni naručitelji mogu biti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, općine, gradovi, županije i Grad Zagreb.

Obveznici javne nabave – tijela javnog prava
Nadalje, javni naručitelji su tijela javnog prava koja imaju pravnu osobnost, a osnovana su posebno u svrhu zadovoljavanja potreba u općem interesu koja nemaju industrijski ili trgovački značaj. Takva tijela javnog prava su:
1) javni naručitelji u području znanosti, obrazovanja i športa poput javnih visokih učilišta, CARneta, Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatskog olimpijskog odbora, Agencije za znanost i visoko obrazovanje i drugih
2) Javni naručitelji u području kulture su Hrvatska radio-televizija, Hrvatski državni arhiv, arheološki muzeji u Republici Hrvatskoj, dvorac Trakošćan i drugi.
3) Javni naručitelji u području zdravstva i socijalne skrbi poput Hrvatskog zavod za zdravstveno osiguranje, kliničkih bolničkih centra, općih i specijalnih bolnica, domova zdravlja, ustanova za hitnu medicinsku pomoć i drugo
4) Javni naručitelji u području zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva su Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Agencija za zaštitu okoliša i Agencija za obnovu osječke Tvrđe

5) Javni naručitelji u području regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva su Hrvatske šume d.o.o., Hrvatske vode i Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara.
6) Javni naručitelji u području poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja su Hrvatski stočarski centar, Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi, Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo i Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo
7) Javni naručitelji u području gospodarstva, rada i poduzetništva su Operator tržišta električne energije d.o.o., Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, Hrvatski zavod za zapošljavanje i ostali
8) Javni naručitelji u području unutarnjih poslova Hrvatski novčarski zavod d.o.o., Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o.
9) Javni naručitelji u području mora, prometa i infrastrukture Hrvatski registar brodova,Hrvatski hidrografski institut
10) Javni naručitelji u području financija su Hrvatska narodna banka, Hrvatska banka za obnovu i razvoj i drugo.
Uz sve navedene, javni naručitelji mogu biti udruženja svih navedenih tijela.

Sektorski obveznici javne nabave
Sektorski naručitelji su naručitelji koji obavljaju jednu od sektorskih djelatnosti.
Prema Pravilniku sektorski naručitelji obavljaju djelatnosti:
– izgradnje nepokretnih mreža ili upravljanja nepokretnim mrežama za pružanje usluge javnosti u vezi s proizvodnjom, prijenosom ili distribucijom plina ili toplinske energije, te isporuke plina ili toplinske energije nepokretnim mrežama kao što su subjekti HEP Plin d.o.o., Gradska plinara Zagreb d.o.o., Energo d.o.o., Plinara d.o.o., Plinacro d.o.o., HEP Toplinarstvo d.o.o.
– koje se odnose na iskorištavanje zemljopisnog područja u svrhu istraživanja ili vađenja nafte i plina kao što su subjekti koji obavljaju navedene djelatnosti na temelju odobrenja ili koncesije sukladno Zakonu o rudarstvu
– pružanja poštanskih usluga i drugih usluga koje ne uključuju poštanske usluge primjerice HP – Hrvatska pošta d.d.
– koje se odnose na iskorištavanje zemljopisnog područja u svrhu pružanja usluga zračnih luka, ili druge terminalne opreme prijevoznicima u zračnom prijevozu kao što su subjekti Zračna luka Zagreb, Zračna luka Split, Zračna luka Rijeka, Zračna luka Osijek, Zračna luka Pula, Zračna luka Zadar, Zračna luka Brač
– drugi sektorski naručitelji popisani u Pravilniku
Treba Vam odvjetnik ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.