Zanima Vas što je kazneni postupak, kako se pokreće, koje su njegove faze i koji su njegovi sudionici? U ovome članku ćete naći više informacija o postupanju nadležnih tijela u kaznenom postupku, te tko provodi kazneni postupak i koji su sudionici u njemu.
Što je kazneni postupak?
Kazneni postupak je skup pravila kojima se osigurava da se počinitelju kaznenog djela izrekne kazna ili druga mjera predviđena Zakonom o kaznenom postupku (NN 121/11). Njime se također osigurava da se provede zakonit postupak pred nadležnim sudom i da nitko nedužan ne bude osuđen. Kazneni postupak se mora provesti bez odugovlačenja, a u postupcima u kojima je okrivljeniku privremeno oduzeta sloboda, sud i državna tijela moraju postupati osobito žurno.
Kazneni postupak – sudionici
Sudionici kaznenog postupka su državni odvjetnik, policija, istražitelj i sud. Ostali sudionici su osumnjičenik, žrtva i oštećenik. Državni odvjetnik je glavni akter kaznenog postupka i on je dužan podignuti optužnicu svaki puta kada do njega „dopre glas“ da je počinjeno neko kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti. Dužan žrtvu i oštećenika upoznati s njihovim pravima u postupku i poduzimati sve radnje radi zaštite njihovih prava. Osumnjičenik, odnosno okrivljenik ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično, javno i u razumnom roku odluči njegovoj optužbi za kazneno djelo. Postupak protiv okrivljenika mora se provesti bez odugovlačenja, a u slučaju oduzimanja njegove slobode, sud i državna tijela moraju postupati osobito žurno.
Što je kaznena prijava?
Svakodnevno se spominje kaznena prijava, a što je to zapravo? Kaznena prijava je zapravo dopis kojim se državno odvjetništvo koje je nadležno za progon kaznenih djela po službenoj dužnosti obavještava da postoji osnovana sumnja da je počinjeno neko kazneno djelo i da ga je počinila određena osoba. Kaznenu prijavu može podnijeti svaka osoba kojoj su poznate navedene činjenice i kojoj je u interesu da počinitelji kaznenih djela budu kažnjeni. Može se podnijeti usmeno na zapisnik ili u pisanom obliku. Nakon što ju državni odvjetnik zaprimi, on mora po njoj postupati i utvrditi njezinu osnovanost, a ako ju ne utvrdi, odbaciti će kaznenu prijavu. Stoga je potrebno da kaznena prijava sadržava bar ono što je potrebno kako bi državni odvjetnik postupao po njoj.
Kako državni odvjetnik postupa kada zaprimi kaznenu prijavu?
Nakon što je državni odvjetnik dobio obavijest da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, dužan donijeti nalog o provođenju istrage. Rok za odlučivanje je devedeset dana od dana upisa kaznene prijave u upisnik kaznenih prijava, odnosno u tom roku on mora odlučiti da li će postupiti po kaznenoj prijavi.
Kako može početi kazneni postupak?
Kazneni postupak može započeti:
1) pravomoćnošću rješenja o provođenju istrage
2) potvrđivanjem optužnice ako istraga nije provedena
3) određivanjem rasprave na temelju privatne tužbe
4) donošenjem presude o izdavanju kaznenog naloga.
Faze kaznenog postupka
Kazneni postupak u Republici Hrvatskoj ima tri faze:
1) istragu koju provodi državno odvjetništvo
2) suđenje
3) žalbeni postupak
Koliko traje istraga?
Zakonom o kaznenom postupku je propisano da državni odvjetnik mora završiti istragu u roku od šest mjeseci od donošenja rješenja o provođenju istrage, a u protivnom je dužan izvijestiti Glavnog državnog odvjetnika. Glavni državni odvjetnik tada može iz opravdanih razloga produžiti istragu. Dakle ako istraga nije završena u roku od šest mjeseci niti je traženo produženje po proteku petnaest dana od dana dovršetka istrage, smatra se da je državni odvjetnik odustao od progona ako nije podignuta optužnica.
Suđenje u kaznenom postupku
Nakon što završi istraga i državni odvjetnik podigne optužnicu pred nadležnim sudom te optužno vijeće potvrdi optužnicu započinje suđenje. Prije suđenja okrivljenik ima pravo uvida u spis i uvid u sve dokaze. Ako je okrivljenik nema branitelja, sud će mu postaviti branitelja po službenoj dužnosti.
Uvjeti za postavljenje branitelja po službenoj dužnosti su:
1) ako okrivljenik prema svome imovnom stanju ne može podmiriti troškove obrane i
2) ako postavljanje branitelja opravdavaju posebne okolnosti slučaja
Kazneni postupak – zahtjev za postavljanjem branitelja po službenoj dužnosti
O zahtjevu za postavljanjem branitelja odlučuje sudac istrage, predsjednik vijeća ili sudac pojedinac rješenjem. Takav branitelj po službenoj dužnosti se postavlja na teret proračunskih sredstava. Nakon što okrivljeniku bude dodijeljen branitelj po službenoj dužnosti zajedno s podacima o branitelju putem kojih ga može kontaktirati, okrivljenik može koristiti svu njegovu stručnu pomoć radi ostvarivanja svojih prava.
Kako završava kazneni postupak?
Kazneni postupak može završiti obustavom istrage, odnosno donošenjem rješenje o obustavi istrage kojeg donosi državni odvjetnik. Rješenje o obustavi istrage donosi se:
1) ako djelo koje se stavlja na teret okrivljeniku nije kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti
2) ako postoje okolnosti koje isključuju krivnju okrivljenika, osim ako je počinio protupravno djelo u stanju neubrojivosti
3) ako je nastupila zastara kaznenog progona ili je djelo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju kazneni progon
4) ako nema dokaza da je okrivljenik počinio kazneno djelo.
Kazneni postupak može završiti i povlačenjem optužnice, a najčešće završava donošenjem sudske presude koje nakon proteka propisanih rokova postaje pravomoćna.
Žalbeni postupak
Protiv prvostupanjske presude kojom se okrivljenik proglašava krivim, on ima pravo podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana dostave presude. Za okrivljenika žalbu također mogu podnijeti i njegov bračni odnosno izvanbračni drug, srodnik u ravnoj lozi, zakonski zastupnik, posvojitelj, posvojenik, brat, sestra i hranitelj.
Iz kojih se razloga može podnijeti žalba u kaznenom postupku?
Presuda se može pobijati, odnosno žalba protiv prvostupanjske presude se može podnijeti iz više razloga; zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o sankcijama. Još se može pobijati zbog odluke o sudskoj opomeni, uvjetnoj osudi, djelomičnoj uvjetnoj osudi, posebnim obvezama, zaštitnom nadzoru, sigurnosnoj mjeri, oduzimanju predmeta, troškovima kaznenog postupka, imovinskopravnom zahtjevu te javnom objavljivanju presude, zamjeni radom za opće dobro na slobodi, odluke o oduzimanju imovinske koristi.
Trebaju Vam odvjetnici za kazneno pravo, obratite nam se s povjerenjem.
