Jedan od gorućih problema kaznenog sustava gotovo svih zemalja svijeta, uključujući i Republiku Hrvatsku, predstavlja pretrpanost zatvorskih kapaciteta. Budući da su na međunarodnoj razini Ujedinjeni narodi 1990. godine usvojili Standarde minimalnih pravila za nezatvorske mjere (tzv. Tokijska pravila), a na europskoj razini 1992. godine usvojena su Europska pravila o sankcijama i mjerama koje se provode u zajednici, zahtijevalo se od država stranaka da unutar svog pravnog sustava razvijaju primjenu nezatvorskih mjera i na taj način utječu na smanjenje broja kazni zatvora. Sukladno tim pravilima, Republika Hrvatska uvela je rad za opće dobro na slobodi kao alternativu kazne zatvora.
Iako se prema Kaznenom zakonu osuđeniku kao kazna može izreći novčana kazna, zatvor i dugotrajni zatvor, ovim člankom saznati ćete u kojim slučajevima se rad za opće dobro izvršava kao zamjena za kaznu zatvora ili kao zamjena za novčanu kaznu, te gdje se izvršava i koja je njegova svrha u kaznenom pravu.
Kada sud može izreći rad za opće dobro?
Prema Kaznenom zakonu, sud može izrečenu novčanu kaznu u iznosu manjem od tristo šezdeset dnevnih iznosa ili kaznu zatvora u trajanju manjem od jedne godine zamijeniti radom za opće dobro.
Ukoliko sud zamjenjuje novčanu kaznu radom za opće dobro, zamijeniti će jedan dnevni iznos sa dva sata rada, a ukoliko kaznu zatvora zamjenjuje radom za opće dobro, zamijeniti će jedan dan zatvora s dva sata rada.
Važno je napomenuti da se može izreći u maksimalnom trajanju do 730 sati rada koje je počinitelj dužan izvršiti u roku od mjesec dana do dvije godine.
Međutim, da bi sud donio odluku o zamjeni navedene novčane kazne ili kazne zatvora radom za opće dobro, potreban je pristanak osuđenika koji treba imati na umu da će taj rad izvršiti besplatno, odnosno da mu rad ne smije služiti za postizanje dobiti.
Izvršavanje rada za opće dobro
Rad za opće dobro izvršava se izvan zatvorskog sustava uz nadzor nadležnog tijela za probaciju.
Prema Zakonu o probaciji (NN 143/12), sud će pravomoćnu i izvršnu presudu kojom je kazna zatvora ili novčana kazna zamijenjena radom za opće dobro dostaviti u roku od osam dana probacijskom uredu prema mjestu prebivališta odnosno boravišta osuđenika.
Nakon što je dobio pristanak osuđenika, probacijski ured će rješenjem odrediti rok unutar dvije godine u kojem će rad za opće dobro osuđenik morati izvršiti, te će mu utvrditi mjesto obavljanja rada, vodeći pritom računa o opsegu i vrstama raspoloživih poslova, kao i o osobnim prilikama osuđenika, odnosno je li već zaposlen i koje su njegove sposobnosti. U praksi, probacijski ured sklapa ugovor s raznim ustanovama, tijelima javne vlasti i drugim pravnim osobama za izvršavanje rada za opće dobro. Primjerice sa bolnicama, gradskim i općinskim društvima Hrvatskog crvenog križa, Caritasom, školama, vrtićima, muzejima, knjižnicama, raznim humanitarnim udrugama i slično.
Probacijski ured posebno treba uzeti u obzir da većina osoba kojima je izrečena mjera rada za opće dobro uglavnom već imaju svoj posao pa im treba organizirati vrijeme kad mogu odraditi i ovaj potpuno besplatno.
Što ako osuđenik ne izvršava rad za opće dobro?
Važno je napomenuti da prema Kaznenom zakonu, ako osuđenik svojom krivnjom ne izvršava rad za opće dobro, sud će odmah donijeti odluku kojom mu određuje izvršenje izrečene kazne u neizvršenom dijelu ili u cijelosti, a ako ne izvrši rad za opće dobro bez svoje krivnje, nadležno tijelo za probaciju produžit će mu rok.
Svrha izricanja
S obzirom da novčane kazne ili kratkotrajne kazne zatvora do godinu dana stigmatiziraju osuđenu osobu i time štetno djeluju na njezin društveni status, a vrlo često uzrokuju prekid radnog odnosa i raspad obitelji, osnovni smisao izricanja rada za opće dobro je da počinitelj kaznenog djela izvrši svoju kaznu na slobodi, a u korist i za dobrobit zajednice.
Trebaju Vam odvjetnici za kazneno pravo, obratite nam se s povjerenjem.
