Nakon dospijeća poslodavac Vam nije isplatio plaću? Za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad poslodavac Vam nije isplatio povećanu plaću? Iako za to nisu postojali opravdani razlozi, poslodavac Vam je redovito ili izvanredno otkazao ugovor o radu te Vam je odredio otpremninu u iznosu manjem od zakonskog minimuma? U navedenim slučajevima poslodavac ne ispunjava ugovorom o radu preuzete obveze te ne ispunjava obveze prema radniku propisane Zakonom o radu, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili nekim drugim propisom, te se stoga radi o povredi prava radnika. Ukoliko je radniku neko pravo iz radnog odnosa povrijeđeno, prvi korak prema ostvarenju povrijeđenog prava je da podnese poslodavcu zahtjev za zaštitu prava.
Budući da je u takvim slučajevima radnik dužan podnijeti poslodavcu zahtjev za zaštitu prava kako bi u slučaju negativnog odgovora poslodavca mogao svoje pravo ostvariti sudskim putem, ovim člankom potrebno je objasniti u kojim slučajevima može doći do povreda prava radnika sukladno Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19), te u kojem je roku radnik dužan podnijeti zahtjev za zaštitu prava.
U kojim slučajevima dolazi do povreda prava radnika?
Prava radnika proizlaze iz ugovora o radu, Zakona o radu, drugih propisa, kolektivnog ugovora te pravilnika o radu.
Prema odredbama Zakona o radu, o povredi prava radnika radi se u sljedećim slučajevima:
1) ako poslodavac radniku ne omogućava korištenje stanke
2) ako radniku ne omogućava korištenje tjednog odmora nedjeljom odnosno nekim drugim danom
3) ako radniku neopravdano ne omogućava korištenje godišnjeg odmora, odnosno ako mu za kalendarsku godinu odredi pravo na godišnji odmor u trajanju kraćem od minimuma određenog Zakonom o radu
4) ako se radniku zabrani korištenje plaćenog dopusta
5) ako radniku redovito ili izvanredno otkaže ugovor o radu, a za to ne postoje opravdani razlozi
6) ako poslodavac otkaže ugovor o radu radnici za vrijeme trudnoće, korištenja porodiljnog dopusta
7) ako radniku za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je Zakonom određeno da se ne radi, ne isplati povećanu plaću
8) ako radniku u slučaju otkaza odredi otpremninu u iznosu manjem od zakonskog minimuma
9) ako radniku koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a koji nakon završenog liječenja i oporavka ne bi bio vraćen na rad ne bi odredio i ne bi isplatio otpremninu u dvostrukom iznosu
10) u drugim slučajevima propisanim u Zakonu o radu.
Rok u kojem je potrebno podnijeti zahtjev za zaštitu prava
Zakonom o radu propisano je da radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava, odnosno podnijeti zahtjev za zaštitu prava.
Zahtjev za zaštitu prava u praksi je uvriježen naziv za podnesak upućen poslodavcu u slučaju povrede prava iz radnog odnosa.
Zahtjev za zaštitu prava i propuštanje roka
Propuštanje podnošenja zahtjeva za zaštitu prava ima teške posljedice za radnika jer ako nije prethodno podnio zahtjev za zaštitu prava ne može zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa. Dakle, u slučaju da radnik ima materijalno potraživanje prema poslodavcu, nije potrebno da se prethodno obrati poslodavcu sa zahtjevom za zaštitu prava već može odmah podnijeti tužbu sudu.
Zaštita prava radnika pred nadležnim sudom
Nakon što je radnik podnio zahtjev za zaštitu prava poslodavac nije dužan donijeti odluku o istom. Zakonom je propisan rok od 15 dana od primitka zahtjeva tijekom kojeg poslodavac ima priliku razmotriti sadržaj zahtjeva, preispitati svoju odluku koja je utjecala na prava radnika i eventualno donijeti odluku kojom će zaštiti radnikova prava. Dakle, poslodavac može, ali ne mora odlučiti o zahtjevu radnika.
Ukoliko poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu ili udovolji ali radnik smatra da tome nije tako, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom. Ako Zakonom o radu nije drukčije određeno, nadležan sud je sud nadležan za radne sporove.
Rješavanje sporova mirnim putem
Međutim, za radnika bi svakako bilo najpovoljnije da spor riješi mirnim putem, odnosno da zaštiti svoja prava izvan sudskog procesa, a da sudski postupak pokrene tek ako se poslodavac po primitku zahtjeva na isti oglušio ili ga odbio usvojiti te potvrdio svoju prvotnu odluku. Stoga, ako je Zakonom o radu, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu predviđen postupak mirnoga rješavanja nastaloga spora, rok od petnaest dana za podnošenje tužbe sudu teče od dana okončanja toga postupka.
Treba Vam pomoć da sastavite zahtjev za zaštitu prava radnika, obratite se s povjerenjem u naš odvjetnički ured.
