Sud časti djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori od 1989. godine te je njegovo sjedište u Zagrebu. Nadležnost Suda utvrđena je Zakonom o Hrvatskoj gospodarskoj komori, Statutom Komore i Pravilnikom o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
O čemu odlučuje Sud časti HGK?
Prema navedenim propisima, Sud časti odlučuje o:
– povredama pravila morala, odnosno dobrih poslovnih običaja u obavljanju gospodarskih djelatnosti i prometa roba i usluga na području Komore
– o neizvršavanju obveza članica Komore
– o povredama Statuta i drugih općih akata Komore, bilo da to članice učine u međusobnom poslovanju ili prema trećima.
– odlučuje povodom prijava potrošača o povredama koje članice Komore učine u odnosu prema potrošačima (potrošački sporovi), ali ne obavlja poslove pravne pomoći.
Kako se pokreće postupak pred Sudom časti?
S obzirom da se postupak pred Sudom časti pokreće pisanom prijavom, a u praksi je uočeno da stranke podnose prijave koje nisu u dovoljnoj mjeri razumljive, odnosno ne sadrže sve što je potrebno da bi se po njima moglo postupiti, ovim člankom potrebno je ukazati na elemente koje prijava mora sadržavati te objasniti kako se provodi postupak pred Sudom časti.
Koje elemente mora sadržavati prijava?
Prema Pravilniku o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, prijava se podnosi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu te treba sadržavati:
– naziv Suda
– podatke o prijavitelju (osobno ime, odnosno naziv prijavitelja, adresa stanovanja, odnosno sjedište – mjesto, ulica i kućni broj),
– podatke o punomoćniku ako prijavitelj ima punomoćnika,
– podatke o prijavljenom (naziv i sjedište – mjesto, ulica i kućni broj),
– činjenice i razloge na kojima prijavitelj temelji tvrdnju da su povrijeđena pravila morala,
– podatke o vremenu kada se dogodila povreda,
– prijedlog prijavitelja da se izrekne jedna od mjera predviđena Pravilnikom, odnosno opomena, javna opomena uz objavljivanje na sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore ili javna opomena uz objavljivanje u tisku i Web stranici Hrvatske gospodarske komore.
– popis isprava ili drugih dokaza koji se prilažu uz prijavu, a kojima se dokazuje da se povreda dogodila od strane prijavljenog,
– vlastoručni potpis prijavitelja ili ovlaštenog punomoćnika.
Sud časti i postupanje po podnesenoj prijavi
Ukoliko je prijava nerazumljiva ili ne sadrži sve propisane podatke te se po njoj ne može postupati, Sud časti će pozvati prijavitelja da je ispravi, odnosno dopuni u za to utvrđenom roku.
Podnositelj može prijavu u pisanom obliku podnijeti neposredno u sjedište Suda, odnosno dostaviti je poštom ili je može podnijeti elektronički putem Službenog elektroničkog obrasca prijave.
Važno je napomenuti da podnositelj može podnijeti prijavu u roku od šest mjeseci od dana saznanja za učinjenu povredu i učinioca, a najkasnije u roku od godinu dana od dana kada je povreda učinjena te se za pokretanje postupka ne plaća pristojba.
Ukoliko sudac pojedinac nije odbacio prijavu, tajnik Suda zakazuje prethodni postupak mirenja.
Sud časti i prethodni postupak mirenja
Uz poziv na postupak mirenja prijavljenom se na odgovor dostavlja prijava prijavitelja, ali dostava odgovora na prijavu nije uvjet za nastavak postupka pred Sudom.
Postupak mirenja provodi tajnik Suda. U slučaju postizanja rješenja spora stranke sklapaju nagodbu koja ima svojstvo ovršne isprave. Međutim, ako u prethodnom postupku mirenja stranke ne postignu mirno rješenje spora, predsjednik prvostupanjskog vijeća zakazuje raspravu.
Postupak pred prvostupanjskim vijećem Suda časti
Sud časti djeluje kao prvostupanjski i drugostupanjski sud te sudi u vijećima od po tri suca u prvostupanjskom postupku i od po pet sudaca u drugostupanjskom postupku.
Rješavajući po prijavi prvostupanjsko vijeće može presudom osloboditi prijavljenog odgovornosti ili presudom utvrditi odgovornost prijavljenog te ovisno o težini odgovornosti izreći jednu od prethodno navedenih mjera.
Drugostupanjsko vijeće Suda časti odlučuje povodom žalbe
Protiv presude u prvom stupnju stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka presude. O žalbi protiv presude, odlučuje drugostupanjsko vijeće Suda časti u nejavnoj sjednici vijeća kojoj prisustvuju predsjednik vijeća, članovi vijeća i zapisničar.
Drugostupanjsko vijeće može u sjednici vijeća:
– rješenjem odbaciti žalbu kao nepravodobnu ili nedopuštenu,
– presudom, odnosno rješenjem odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu,
– rješenjem ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom vijeću na ponovni postupak i odluku,
– presudom preinačiti prvostupanjsku presudu.
Treba li Vam odvjetnik ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
