Da odredite među sa susjedom angažirali ste geodetskog mjernika koji je utvrdio da je susjed ušao u dio nekretnine u Vašem vlasništvu? Kako se susjed s navedenim ne želi složiti, te Vam odbija isplatiti naknadu za zemljište, jedino Vam preostaje sudski postupak uređenja međa u kojem se podnosi tužba radi utvrđenja međe prema odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Kako je tužba radi utvrđenja međe, odnosno prijedlog za uređenje međe u sudskoj praksi dosta česti spor između susjeda, ovim člankom potrebno je objasniti sadržaj prijedloga za uređenje međa te postupanje suda po njemu.
Pojam međe
Međa je linija, odnosno crta, granica, zamišljeni pravac koji razdvaja dvije susjedne nekretnine te se njome označava dokle u prostoru doseže vlasnikova pravna vlast glede nekretnine.
U geodetskom smislu, međa predstavlja crtu na katastarskom planu koja razdvaja dvije katastarske čestice.
Međe odnosno granice katastarskih čestica označavaju se međašnim znacima, a najčešće su to zidovi, ograde, živice, ali i različite druge stvari koje mogu poslužiti svrsi razgraničenja dviju nekretnina.
Od vlasnika zemljišta očekuje se da zna gdje su granice njegove čestice, a ako ne zna, od geodetskog stručnjaka može zatražiti da mu na terenu pokaže gdje prolaze međašne linije njegove čestice.
Međutim, ukoliko dođe do situacije da međašni znakovi postanu neprepoznatljivi, bilo zbog proteka vremena, bilo zbog klimatskih uvjeta i slično, među je potrebno urediti odnosno obnoviti je ili ispraviti, ovisno o stupnju oštećenja i raspoznatljivosti međašnih znakova, te o tome je li sporna ili nije.
U takvim slučajevima svaki od vlasnika susjednih nekretnina ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku obnovi ili ispravi među, podnesenom tužbom odnosno prijedlogom za uređenje međe.
Tužba radi utvrđenja međe i njezi sadržaj
Tužba radi utvrđenja međe, odnosno prijedlog za uređenje međe treba sadržavati podatke o:
– oznaku suda
– vlasnicima (suvlasnicima), odnosno posjednicima (suposjednicima) susjednih
parcela,
– zemljišnim česticama između kojih se međa uređuje s oznakama tih parcela iz zemljišnih i katastarskih knjiga,
– razloge zbog kojih se postupak pokreće,
– vrijednost sporne površine
– potpis podnositelja
Kome se podnosi tužba radi utvrđenja međe?
Mjesno nadležan za odlučivanje o prijedlogu jest općinski sud na čijem se području nalazi nekretnina, a ako se nalazi na području više sudova, za provođenje postupka uređenja međa nadležan je svaki od njih, a predlagatelj može birati kome će od tih sudova podnijeti prijedlog.
Pravo na podnošenje prijedloga ima svaki od susjeda, s time da on ne mora ujedno biti i vlasnik međašnog zemljišta, već može biti samo posjednik ili ovlaštenik bilo kakvog stvarnog prava na toj nekretnini.
Postupanje suda po prijedlogu
Po primitku prijedloga za uređenje međa, sud će zakazati ročište na koje će biti pozvani predlagatelj i susjed čija je međa u pitanju kao protustranka, radi pokušaja sporazumnog uređenja međa.
Ukoliko sporazum ne uspije, sud će zakazati ročište na spornom mjestu na kojem će pozvati geodetskog vještaka.
Geodetski vještak ima zadatak identificirati čestice na terenu, te sudu i strankama pokazati koja je čestica u vlasništvu, odnosno posjedu predlagatelja, a koja je u vlasništvu, odnosno posjedu protustranke.
Kako se međa može urediti?
Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da se međa može urediti prema:
1) katastarskom nacrtu
2) sporazumu susjeda
3) posljednjem mirnom posjedu
4) pravičnoj ocjeni suda.
Ako stranke pristanu, sud će među utvrditi prema katastarskom nacrtu.
Takav način uređenja međa smatra se najtočnijim, najpouzdanijim i najpreciznijim.
Ako stranke na to ne pristanu, sud će među urediti prema posljednjem mirnom posjedu.
Tada sud mora utvrditi tko od susjeda ima u faktičnoj vlasti spornu međašnu površinu, odnosno do kuda u prostoru seže faktična vlast kojega od susjeda.
To pitanje može se utvrđivati primjerice ispravama, svjedocima, vještacima, nacrtima i slično.
Ukoliko ne uspije utvrditi kome pripada posljednji miran posjed, sud će među urediti prema pravičnoj ocjeni suda.
Za takvo arbitrarno odlučivanje ne postoje posebna pravila, već je na samom sudu da iz okolnosti slučaja izvede zaključak treba li spornu međašnu površinu podijeliti na jednake dijelove (što je biti pravilo) ili postoje neki opravdani razlozi za drukčiju odluku.
Tužba radi utvrđenja međe i rješenje o uređenju međe
Rješenje o uređenju međe sudac donosi na očevidu i odmah ga unosi u zapisnik.
Istodobno, među označava na terenu i stavlja međašne znakove koji mogu biti međašni kameni ili kolci koji označuju među između nekretnina.
Od tog trenutka predmnijeva se da vlasništvo seže do tako postavljene međe.
Budući da je riječ o oborivoj predmnjevi, protudokaz je moguć.
Svatko može, nakon odluke suda u postupku uređenja međa, u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se prema njemu označi međa.
Susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa može također pokrenuti parnicu, ali ne nakon šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke u postupku uređenja međa.
Treba Vam odvjetnik za uređenje međe, obratite nam se s povjerenjem.
