Prema Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Europski sud za ljudska prava je međunarodni sud sa sjedištem u Strasbourgu, ustrojen 1959. godine. Ovim člankom objasniti ćemo Vam koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi se podnijela tužba Europskom sudu za ljudska prava te elemente koje ista mora sadržavati.
Ustrojstvo Europskog suda za ljudska prava
Europski sud za ljudska prava sastoji se od broja sudaca jednakog broju država članica koje su ratificirale Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a trenutno ih je četrdeset i sedam. Suci se biraju na razdoblje od devet godina te se oni ne mogu ponovno birati.
Zadaća Europskog suda za ljudska prava je osigurati da države članice poštuju prava i jamstva predviđena Konvencijom te je nadležan odlučivati o tužbama koji se odnose na povredu građanskih i političkih prava sadržanih u Konvenciji. Europski sud primjenjuje Europsku konvenciju o ljudskim pravima te je njegov primarni zadatak osiguranje da države poštuju prava i jamstva predviđena Konvencijom. Navedeno čini ispitivanjem zahtjeva podnesenih od strane pojedinaca ili, ponekad, od strane samih država, a kada utvrdi da je neka država povrijedila jedno ili više tih prava i jamstava, donosi presudu koja je obvezujuća, a dotične zemlje imaju obvezu postupati po njima.
Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda
Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda potpisana je u Rimu 4. studenog 1950. godine u okviru Vijeća Europe, a stupila je na snagu 3. rujna 1953. godine. Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ustanovljuje se Europska komisija za ljudska prava, kako bi se osiguralo poštovanje obveza što ih preuzimaju zemlje potpisnice, a koja je uspostavljena 1954. godine i Europski sud za ljudska prava koji je uspostavljen 1959. godine. Republika Hrvatska potpisala je Europsku konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda 6. studenog 1996. godine.
Konvencija uspostavlja međunarodne standarde za zaštitu prava čovjeka, a važno je znati kako se Europskoj komisiji za prava čovjeka mogu obraćati pojedini građani, nevladine organizacije ili skupina pojedinaca pritužbama na kršenje prava čovjeka koje su počinjene od strane njihovih država. Sadržajno se Konvencija dijeli na tri dijela i to na katalog ljudskih prava i temeljnih sloboda koji se njome jamče, institucionalni ustroj i djelovanje nadzornog sustava nad primjenom Konvencije te odredbe o važenju Konvencije, o potpisivanju i ratifikaciji i rezervama na Konvenciju.
Koja se prava i slobode štite Konvencijom?
Konvencijom su zaštićena sljedeća prava i slobode:
– pravo na život,
– pravo na pravično suđenje u građanskim i kaznenim predmetima,
– pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života,
– sloboda izražavanja,
– sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi,
– pravo na djelotvoran pravni lijek,
– pravo na mirno uživanje vlasništva,
– pravo glasa,
– pravo na izbornu kandidaturu.
Osim toga, Konvencija naročito zabranjuje mučenje i nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, samovoljno i protupravno oduzimanje slobode, diskriminaciju u uživanju prava i sloboda propisanih Konvencijom, protjerivanje od strane države svojih građana ili odbijanje njihovog vraćanja, smrtnu kaznu i kolektivno protjerivanje stranaca.
Tko je ovlašten podnijeti tužbu Europskom sudu?
Svaka fizička osoba, nevladina organizacija ili skupina pojedinaca koja tvrdi da su joj povrijeđena prava priznata ovom Konvenciji ili dodatnim protokolima, a što ih je počinila jedna ugovorna stranka, odnosno država, može podnijeti tužbu Europskom sudu za ljudska prava.
Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi se podnijela tužba Europskom sudu za ljudska prava?
Da bi se osoba koja tvrdi da su joj povrijeđena prava priznata Konvencijom mogla tužbom obratiti Sudu i zatražiti zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda potrebno je da se kumulativno ispune sljedeće pretpostavke:
– pritužba se odnosi na povredu jednog ili više prava sadržanih u Konvenciji te je usmjerene protiv države koja je ratificirala Konvenciju,
– pritužba se odnosi na okolnosti koji uključuju odgovornost nekog javnog tijela (zakonodavnog, upravnog tijela, suda) te se tiče odluka donesenih ili događaja nastalih nakon ratifikacije Konvencije od strane tužene države,
– stranka je osobno i izravno pogođena povredom nekog temeljnog prava (ima „status žrtve“), pružena je prilika domaćem pravnom sustavu da ispravi povredu prava („iscrpili ste domaća pravna sredstva“); to uglavnom znači da je stranka, prije nego što se obratila Sudu, iznijela iste pritužbe pred domaćim sudovima, uključujući i najviši sud, pridržavajući se pritom pravila postupka, a osobito rokova pritužba se temelji na čvrstim dokazima.
– svoje navode stranka mora obrazložiti tako da jasno iznese što se dogodilo te to potkrijepi dokumentima, odlukama, liječničkim nalazima, izjavama svjedoka i drugim dokazima,
– pokazati da su činjenice glede kojih se stranka žali dovele do neopravdanog zadiranja u određeno temeljno pravo, da tu pritužbu nije već razmotrio taj Sud ili neko drugo međunarodno tijelo.
Tužba Europskom sudu za ljudska prava i njezin sadržaj
Tužbu kojom tvrdi da su povrijeđena njegova prava iz Konvencije podnositelj Sudu podnosi u obliku zahtjeva. Tužba europskom sudu za ljudska prava treba sadržavati sljedeće podatke:
– ime ugovorne stranke ili stranaka protiv koje/kojih se podnosi zahtjev
– sažetu i čitku izjavu o činjenicama,
– sažetu i čitku izjavu o navodnim povredama Konvencije i odgovarajuće obrazloženje,
– sažetu i čitku izjavu o tome je li se podnositelj zahtjeva pridržavao prethodno opisanih uvjeta dopuštenosti podnošenja tužbe,
– potpis podnositelja zahtjeva ili njegovog zastupnika,
– preslike dokumenata, sudskih ili drugih odluka, koje se odnose na predmet zahtjeva.
Dokumentacija koja se odnosi na postupak pred Europskim sudom dostupna je javnosti, a u slučaju da želite ostati anonimni, morate to naglasiti prilikom ispunjavanja obrasca zahtjeva i objasniti zašto ne želite da Vaš identitet bude dostupan u javnosti.
U kojem roku tužba Europskom sudu za ljudska prava mora biti podnesena?
Tužba Europskom sudu za ljudska prava mora biti podnesena u roku od šest mjeseci od konačnosti domaće odluke, a taj rok obično se računa od dana kada je odluka najvišeg nadležnog suda ili tijela donesena, ili od dana kad je dostavljena stranci ili njezinom zastupniku, a pri kojem izračunu rokova Vam mogu pomoći odvjetnici za Europski sud za ljudska prava.
Važno je napomenuti kako Europski sud za ljudska prava svake godine zaprimi na desetke tisuća zahtjeva, a više od 90% onih koje razmotri proglasi nedopuštenim pa bi bilo poželjno da prije nego što podnesete tužbu Sudu provjerite zadovoljava li gore navedeni sadržaj i uvjete dopuštenosti.
Ako Sud utvrdi da je došlo do povrede Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, odnosno da je podnositelj zahtjeva pretrpio štetu, dosuditi će mu se pravična naknada, odnosno određena svota novca za naknadu pretrpljene štete.
Koja je svrha roka od 6 mjeseci?
Glavna svrha pravila o roku od šest mjeseci je održavanje pravne sigurnosti osiguravanjem da će se pitanja postavljena temeljem Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ispitati u razumnom roku te spriječiti da vlasti i druge zainteresirane osobe budu u stanju nesigurnosti kroz dugo vremensko razdoblje.
Navedeno pravilo također pruža potencijalnom podnositelju zahtjeva vrijeme da razmisli hoće li podnijeti zahtjev i, ako je to slučaj, da odluči o konkretnim prigovorima i argumentima koje će iznijeti u povodu zahtjeva, te olakšava utvrđivanje činjeničnog stanja u predmetu, budući da s prolaskom vremena svako pošteno ispitivanje iznesenih činjenica postaje ponekad problem.
Na koju adresu se tužba predaje?
Tužba europskom sudu za ljudska prava se nakon popunjavanja svih dijelove obrasca zahtjeva, šalje na sljedeću adresu zajedno s kopijama relevantnih dokumenata:
The Registrar
European Court of Human Rights
Council of Europe
F-67075 Strasbourg cedex
Poželjno je da se zahtjev pošalje preporučenom poštom kako bi imali dokaz o slanju istog, a u gore spomenutom roku. Datum koji Sud uzima u obzir kao dan slanja je onaj na poštanskom pečatu Vaše pošiljke. U svakom slučaju, savjetujemo Vam da svoj zahtjev pošaljete što je prije moguće, a nakon okončanja postupka pred domaćim sudovima, kako bi u slučaju eventualne potrebe za dopunom zahtjeva navedeno mogli učiniti u roku. Također, važno je znati kako će Vaš predmet biti razmatran besplatno te ćete biti odmah obaviješteni o svakoj odluci koju Sud donese u predmetu.
Zlouporaba prava na podnošenje zahtjeva
Zloupotrebu prava na podnošenje zahtjeva treba tumačiti u redovnom značenju prema općoj pravnoj teoriji, a to je štetno izvršavanje prava u svrhe suprotne od onih za koje je osmišljeno. Sukladno navedenom, svako ponašanje podnositelja koje je očigledno suprotno svrsi prava na pojedinačni zahtjev, kako je ono predviđeno Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, i koje sprječava pravilno funkcioniranje Europskog suda ili pravilno vođenje postupka pred njim predstavlja zlouporabu prava na podnošenje zahtjeva.
Koliko traje postupak pred Europskim sudom za ljudska prava?
Nije moguće reći koliko je Europskom sudu za ljudska prava, u prosjeku, potrebno vremena da razmotri predmet. To poglavito ovisi o vrsti predmeta, tijelu Suda kojem je dodijeljen, brzini kojom stranke u postupku dostavljaju Sudu potrebne informacije i mnogim drugim čimbenicima. Sud razmatra zahtjeve po određenom redu, pritom uzimajući u obzir važnost i hitnost pitanja na koja se ista odnose. To, na primjer, znači da će najvažniji predmeti ili oni koji ukazuju na širi problem dobiti prioritet pri rješavanju, što objašnjava zašto se već odlučuje o zahtjevu koji je podnesen kasnije od Vašeg dok Vaš još uvijek nije riješen.
Privremene mjere u postupku pred Europskim sudom za ljudska prava
Kada sud zaprimi zahtjev podnositelja, može naložiti državi članici poduzimanje određenih privremenih mjera za vrijeme trajanja postupka ispitivanja zahtjeva. Obično se to odnosi na situacije u kojima se državi članici nalaže da se suzdrži od poduzimanja određenih radnji, kao što je npr. vraćanje pojedinaca u državu u kojoj ga navodno očekuje smrt ili mučenje.
Što kada zahtjev bude odbačen?
U slučaju da tužba europskom sudu za ljudska prava bude odbačena tada se spis predmeta uništava. Također, u slučaju da Vam se Sud obrati na početku postupka, a Vi ne odgovorite ili ne odgovorite u zadanom roku, Sud može smatrati da ne želite nastaviti s postupkom i zaključuje predmet. U tom slučaju Vaš spis će biti također uništen te nećete imati pravo žalbe na tu odluku. U slučaju da niste ispunili jedan od uvjeta dopuštenosti, Sud će Vaš zahtjev proglasiti nedopuštenim i ta će odluka biti konačna.
Što kada je donesena presuda?
U slučaju da Vaš zahtjev nije proglašen nedopuštenim, Sud može zaključiti, a nakon što razmotri zahtjev, ili da nije došlo do povrede Konvencije ili da su Vaša prava povrijeđena. Ako nađe povredu, Sud Vam može dodijeliti odštetu u vidu pravične naknade, ali imajte u vidu da Sud ni u kojim okolnostima neće poništiti odluku domaćeg suda.
Presuda vijeća postaje konačna tri mjeseca nakon donošenja, a tijekom ta tri mjeseca Vi ili tužena vlada možete zahtijevati da predmet bude upućen velikom vijeću na ponovno razmatranje. Takvi zahtjevi se prihvaćaju samo u iznimno rijetkim slučajevima te pritom valja znati kako su presude velikog vijeća konačne i protiv njih nije dopuštena žalba. Kada presuda kojom je utvrđena povreda nekom prava zajamčenog Konvencijom postane konačna, Sud predaje spis Odboru ministara Vijeća Europe, koji nadzire izvršenje presuda Sud te je time postupak pred Sudom okončan. Važno je znati kako se presude Europskog suda objavljuju na internetskim stranicama Suda te možete pretražiti postojeće presude kako biste saznali je li Sud već ranije razmatrao predmete slične Vašem.
Stupanje na snagu Protokola broj 15 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda
Dana 21. travnja 2021. ispunjen je uvjet za stupanje na snagu Protokola br. 15 kojim se mijenja i dopunjuje Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a koji Protokol su ratificirale sve države stranke Konvencije. Navedeni Protokol je stupio na snagu dana 1. kolovoza 2021. u odnosu na sve države stranke Konvencije, a od izuzetnog je značaja za učinkovito djelovanje Europskog suda za ljudska prava te se njime reformira konvencijski sustav zaštite ljudskih prava.
Najvažnije promjene uvedene Protokolom 15 su da se osnažuju načelo supsidijarnosti i doktrina slobode procjene država, podiže se dobna granica za kandidate za suce Europskog suda, te se ukida pravo prigovora stranaka prilikom ustupanja nadležnosti velikom vijeću i mijenja se uvjet za dopuštenost zahtjeva u sporovima u kojima za podnositelja nije nastupila značajnija šteta.
Također, mijenja se i rok za podnošenje zahtjeva Europskom sudu za ljudska prava te će on biti četiri mjeseca od dana donošenja konačne odluke u domaćem postupku, a ne šest mjeseci kao što je sada, a pritom je važno znati kako ova odredba stupa na snagu istekom roka od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Protokola.
Povrijeđena su Vam temeljna prava i slobode, te trebate pomoć u sastavljanju tužbe Europskom sudu za ljudska prava, obratite se s povjerenjem u naš odvjetnički ured.
