Ugovorom o darovanju darovatelj se obvezao prepustiti obdareniku bez protučinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik je to prihvatio. Kako je riječ o besplatnom pravnom poslu, u kojem darovatelj nije ni u kakvoj obvezi sklopiti ga s obdarenikom, Zakonom o obveznim odnosima precizno su regulirane okolnosti u kojima je moguće izvršiti opoziv darovanja. Stoga ćemo ovim člankom objasniti razloge za opoziv ugovora o darovanju te način na koji se isti može opozvati. U tom smislu postavlja se pitanje je li za opoziv dovoljna pisana izjava upućena obdareniku ili tužba za opoziv ugovora o darovanju.
Ugovor o darovanju
U svakodnevnom životu darovanja su česta. Postoji darovatelj koji prenosi vlasništvo ili dio svoje imovine drugoj osobi koja se zove obdarenik, a koja za to ne duguje ništa, ali mora izraziti volju da prihvaća taj dar. Dakle, pretpostavka za darovanje je volja darovatelja da nešto da i volja obdarenika da nešto primi. To je ugovor o darovanju, kao besplatni pravni posao.
Pretpostavke za darovanje pokretne i nepokretne stvar
Prema Zakonu o obveznim odnosima darovati se mogu sadašnje i buduće stvari, prenosiva imovinska prava te sadašnja i najviše polovina buduće imovine, a ako se želi darovati samo buduća imovina, potrebno je to izrijekom navesti u ugovoru.
Ugovorom o darovanju mora se točno opisati imovina koju darovatelj prenosi na obdarenika.
Ako je u pitanju nekretnina, ugovor o darovanju mora biti sastavljen u pisanom obliku i potpisi moraju biti ovjereni kod javnog bilježnika čime obdarenik izjavljuje da prihvaća dar te se u trenutku sklapanja ugovora na njega prenosi pravo vlasništva nekretnine.
Međutim, ako darovatelj nekretninu ili pokretninu ne želi odmah predati obdareniku, takav ugovor o darovanju mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave.
Važno je napomenuti da darovatelj ne odgovara za materijalne i pravne nedostatke dara, ali ako je namjerno prešutio nedostatak, dužan je obdareniku nadoknaditi štetu koja mu je odatle nastala.
Opoziv ugovora o darovanju zbog osiromašenja darovatelja
Sklopljenim ugovorom o darovanju obdarenik zapravo nikad nije na sigurnom jer iako je darovanje već provedeno, odnosno obdarenik je već vlasnik darovane stvari, ako se ispune pretpostavke iz Zakona o obveznim odnosima, darovatelj može opozvati darovanje.
Prvi takav razlog je opoziv zbog osiromašenja darovatelja. Iz toga proizlazi da ako se darovatelj nakon ispunjenja ugovora o darovanju toliko osiromaši da više nema sredstava za svoje nužno uzdržavanje, a nema niti osobu koja ga je po zakonu dužna uzdržavati, tada može opozvati darovanje i od obdarenika zahtijevati povrat dara. Dakle, pretpostavke su siromaštvo, odnosno neimanje sredstava za osiguranje životnih potreba.
Tužba za opoziv ugovora o darovanju i uvjeti za opoziv
Uvjet za opoziv je da se dar ili njegova vrijednost još nalaze u imovini obdarenika, te da se i obdarenik ne nalazi u oskudici glede svog uzdržavanja i uzdržavanja osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. Međutim, obdarenik nije dužan vratiti dar ako darovatelju osigura sredstva koja mu nedostaju za uzdržavanje u granicama opravdanih potreba.
U toj je situaciji važno napomenuti da darovatelj ne može opozvati darovanje i zahtijevati povrat dara ako se namjerno ili grubom nemarnošću doveo u oskudicu, primjerice rasipničkim načinom života, gubljenjem imovine kockanjem i slično ili ako je od predaje dara proteklo deset godina za nekretnine, odnosno pet godina za pokretnine.
Opoziv ugovora o darovanju zbog nezahvalnosti obdarenika
Grubom nezahvalnošću smatra se počinjenje kaznenog dijela obdarenika prema darovatelju ili nekom od članova njegove uže obitelji ili teže ogrješenje o zakonom utvrđene dužnosti prema darovatelju ili članu njegove uže obitelji.
Osim darovatelja, opoziv zbog ovog zakonskog razloga može izjaviti i nasljednik darovatelja samo ako je obdarenik namjerno usmrtio darovatelja ili ga je spriječio da opozove darovanje.
Međutim, ako je darovatelj obdareniku oprostio grubu nezahvalnost, darovanje se ne može opozvati. Na kraju treba napomenuti da odricanje od prava na opoziv zbog grube nezahvalnosti obdarenika nema pravni učinak.
Na koji način se ugovor o darovanju može opozvati?
Zakon o obveznim odnosima izričito i jasno propisuje da se darovanje opoziva pisanom izjavom upućenoj obdareniku, s time da na toj izjavi potpis mora ovjeriti javni bilježnik. Na taj način može se zaključiti da je dovoljna sama pisana izjava o opozivu, a ne tužba za opoziv ugovora o darovanju, osim u slučaju spora o razlozima i roku za opoziv.
Naime, rok za opoziv darovanja nije beskonačan, već pravo na opoziv darovanja prestaje istekom godine dana od dana kad je osoba koja ima pravo na opoziv saznala za razlog opoziva, ako Zakonom o obveznim odnosima ili posebnim zakonom nije drukčije određeno.
Stoga, kako se radi o subjektivnom roku, činjenica saznanja morat će se u slučaju spora utvrđivati u svakom pojedinom slučaju.
Tužba za opoziv ugovora o darovanju i učinak opoziva
Ukoliko su ispunjene pretpostavke opoziva darovanja zbog osiromašenja darovatelja ili zbog grube nezahvalnosti obdarenika, obdarenik će biti dužan vratiti nekretninu, odnosno pokretninu, odnosno njezinu vrijednost, a sve prema pravilima stjecanja bez osnove.
Prema Zakonu o obveznim odnosima, u tom se slučaju radi o stjecanju po osnovi koja je kasnije otpala jer je činidba uslijedila na temelju valjane pravne osnove koja je kasnije otpala.
Razmatrate da se podnese tužba za opoziv ugovora o darovanju, obratite se s povjerenjem u naš odvjetnički ured.
