Što je rad na pola radnog vremena radi njege djeteta?
Jedno od prava rodiljnih i roditeljskih potpora je i pravo na rad na pola radnog vremena radi njege djeteta koje može ostvariti zaposleni roditelj djeteta sa težom smetnjom u razvoju, ukoliko su oba roditelja zaposleni i ukoliko ni jednome od roditelja nije priznat status roditelja njegovatelja za to dijete.
Ovo pravo može se koristiti umjesto prava na porodiljni radi njege djeteta do navršene 8 godine života djeteta, ali se isto može i koristiti nakon navršene 8 godine života djeteta, pa sve dok ta potreba traje, a na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Roditelj koji je ostvario pravo na korištenje rada na pola radnog vremena radi njege djeteta može to svoje pravo prenijeti na drugog roditelja.
Pravo na rad s polovicom punog radnog vremena
Rad na pola radnog vremena radi njege djeteta razlikuje se u odnosu na pravo na rad s polovicom punog radnog vremena do navršene 3. godine djetetova života, ako je djetetu, prema nalazu i ocjeni izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i nadležnoga liječničkog povjerenstva Zavoda, zbog njegova zdravlja i razvoja, potrebna pojačana briga i njega. Ovo pravo dio je redovitog roditeljskog dopusta koje se samo proširuje opisanim pravom u slučaj da je djetetu potrebna pojačana briga i njega.
Prilikom aktivacije prava na rad na pola radnog vremena zbog njege djeteta, sva neiskorištena prava na roditeljski dopust za odnosno dijete stavljaju se u mirovanje s danom početka korištenja prava.
Što se smatra težom smetnjom u razvoju?
Težim smetnjama u razvoju djeteta podrazumijevaju se teža tjelesna ili mentalna oštećenja ili teže psihičke bolesti zbog kojih dijete ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene djetetovoj dobi te ovisi o pomoći druge osobe kod:
– oblačenja i svlačenja,
– obavljanja osnovnih životnih potreba (hranjenje, kontrola mokrenja i stolice),
– pokretanja tijela jer to nije moguće ni uz pomoć ortopedskih pomagala,
– hranjenja putem sonde ili gastrosome,
– samostalnog korištenja lijekova o kojima ovisi održavanje života,
– samostalnog korištenja posebne dijete koju, s obzirom na dob i na pokretljivost, moraju pripremati i davati zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj,
– obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti, zbog promjene osobnosti u ponašanju i u reakcijama s progresivnim oštećenjem u intelektualnom, emocionalnom i socijalnom funkcioniranju.
Smetnjama u razvoju djeteta smatraju se:
– oštećenje vida,
– oštećenje sluha,
– oštećenje govorno-glasovne komunikacije,
– oštećenje lokomotornog sustava,
– oštećenje središnjeg živčanog sustava,
– oštećenje perifernog živčanog i mišićnog sustava,
– oštećenje drugih organa i organskih sustava,
– mentalna oštećenja,
– psihičke bolesti.
Tko ima pravo na rad na pola radnog vremena radi njege djeteta?
Pravo na rad na pola radnog vremena zbog njege djeteta ima jedan od roditelja djeteta s težim smetanja u razvoju, ako su oba roditelja zaposlena. Zaposlenim se smatraju osobe koje imaju priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja što obuhvaća:
– osobe u radnom odnosu kod domaćeg ili stranog poslodavca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,
– osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju zdravstveno osiguranje stranog nositelja zdravstvenog osiguranja.
Samozaposlenim osobama smatraju se osobe:
– osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti,
– osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost,
– osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje, a nisu osigurane po osnovi rada,
– službenici vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno državno tijelo, ako nisu osigurani po osnovi rada.
Ostale osobe koje imaju pravo na rad na pola radnog vremena radi njege djeteta
Pravo na korištenje rada na pola radnog vremena imaju još i:
1) osobe koje ostvaruju drugi dohodak na koji su plaćeni doprinosi te koji je s te osnove stekao status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog osiguranja
2) poljoprivrednik koji u Republici Hrvatskoj obavlja djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje ako je vlasnik, posjednik ili zakupac te ako je s te osnove stekao status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, a nije obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit i nije zdravstveno osiguran po osnovi rada;
3) nezaposlena osoba koja ima priznat status nezaposlene osobe
4) korisnik mirovine, korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju ili korisnik prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad ili osoba koja se prema propisima iz socijalne skrbi ne smatra sposobnom za rad ili se prema drugim propisima smatra uzdržavanom osobom ili je polaznik redovitog školovanja ili sveučilišnog ili stručnog studija ili korisnik, a ima priznat status zdravstveno osigurane osobe iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.
Tko se smatra zaposlenom osobom
Zaposlenim osobama smatraju se i osobe:
1) osobe koje su izabrane ili imenovane na stalne dužnosti u određenim tijelima državne vlasti, odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ako za taj rad primaju plaću i ako po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja,
3) članovi uprave trgovačkih društava ako po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja,
4) osobe koje su prema propisima o radu sklopile ugovor o volonterskom radu, koje se bez zasnivanja radnog odnosa nakon završenog obrazovanja stručno osposobljavaju bez zasnivanja radnog odnosa ako po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja,
5) posvojitelj,
6) osoba kojoj je na temelju rješenja nadležnog tijela dijete povjereno na čuvanje i odgoj (skrbnik) i
7) stranac s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj koji ima priznat status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju.
Iznos novčane naknade za rad na pola radnog vremena radi njege djeteta
Za vrijeme korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena ZAPOSLENI RODITELJ ima pravo na naknadu u visini iznosa isplaćene plaće umanjene za obračunate i obustavljene doprinose za mirovinsko osiguranje, predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a koju je ostvario radeći taj mjesec u polovici punog radnog vremena (obračun se vrši sukladno ispravi poslodavca o isplaćenoj plaći).
SAMOZAPOSLENI RODITELJ ima pravo na naknadu u visini 50% od osnovice za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje važeće za osnovu po kojoj je roditelj prijavljen na obvezno zdravstveno osiguranje i za razdoblje na koje se naknada odnosi prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja odnosno 50% od izabrane više mjesečne osnovice za obračun doprinosa pod uvjetom da je početak primjene više osnovice najmanje šest mjeseci prije početka korištenja ovoga prava.
Kako ostvariti pravo na rad na pola radnog vremena radi njege djeteta?
Pravo na rad na pola radnog vremena zbog njege djeteta roditelj ostvaruje podnošenjem zahtjeva nadležnom Zavodu na čijem području zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prebivalište ili odobreni stalni, odnosno privremeni boravak, a na temelju nalaza, mišljenja i ocjene liječničkog povjerenstva nadležne ustrojbene jedinice Zavoda.
Zavod o zahtjevu odlučuje rješenjem, a pravo se stječe s danom konačnosti rješenja. Kad zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj u času podnošenja koristi roditeljski dopust, korištenje prava na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju stječe se s prvim narednim danom nakon iskorištenog prava na roditeljski dopust.
Rješenje se dostavlja i poslodavcu zaposlenog roditelja.
Treba Vam odvjetnik za skrbništvo, obratite nam se s povjerenjem.
