Ukoliko ste doživjeli ozljedu na radu ili u svezi s radom – imate pravo na naknadu štete zbog ozljede na radu ili u svezi s radom koja je propisana Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19). Isplata naknade štete radniku može se tražiti kako zbog ozljede na radu, tako i zbog povrede prava radnika.
Isplata naknade štete radniku zbog ozljede na radu ili u svezi s radom
Zakonom o radu je propisano da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je taj koji je dužan radniku nadoknaditi štetu zbog ozljede na radu ili u svezi s radom prema općim propisima obveznog prava. Ozljeda se mora dogoditi na mjestu rada ili u svezi s radom – kao što je županijski sud rekao u jednoj svojoj sentenci:
„Da bi poslodavac odgovarao za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, potrebno je prije svega utvrditi da li se mjesto na kojem je zaposlenik zadobio ozljedu može smatrati mjestom rada ili radnim okolišem u smislu odredbe čl. 6. Zakona o zaštiti na radu, imajući pri tome u vidu odlučnu činjenicu da se mnogi poslovi po svojoj prirodi obavljaju izvan tvorničkog kruga, i da kada radnici te poslove obavljaju na takvom radnom mjestu ukoliko dođe do povrede prilikom obavljanja tih poslova, da se radi o šteti koja je pretrpljena na radu.“
Time je sud zapravo rekao da je radnik dužan dokazati da se šteta dogodila na radu ili u svezi s radom, a što se smatra mjestom rada propisano je Zakonom o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96 i 114/03). Navedeni zakon kaže da se mjestom rada i radnim okolišem smatraju sva mjesta i prostori pod neposrednim ili posrednim nadzorom poslodavca na kojima se radnici moraju nalaziti ili do kojih moraju dolaziti u tijeku rada.
Stoga, ukoliko s ozljeda dogodila na tom mjestu, poslodavac odgovara za nastalu štetu. Također, njegova odgovornost za štetu nastalu na radu ili u svezi s radom, određuje se po kriteriju objektivne odgovornosti, odnosno bez obzira na krivnju. Drugim riječima, bitna je činjenica da je šteta nastala na radu ili u svezi s radom, nije bitno postoji li krivnja poslodavca.
Zahtijevanje naknade štete
Postupak naknade štete se pokreće odštetnim zahtjevom koji se podnosi poslodavcu, odnosno njegovom osiguratelju jer svaki poslodavac ima osiguranje pa su većinom odštetni zahtjevi usmjereni prema osiguratelju poslodavca. Iznimno, prema poslodavcu su usmjereni kada osiguranje proglasi neosnovanim odštetni zahtjev, primjerice, ako je poslodavac kriv za ozljedu radnika jer se nije držao propisa o zaštiti na radu.
Isplata naknade štete radniku zbog povrede prava radnika
Šteta radniku može nastati i zbog povrede nekog od njegovih prava koja proizlaze iz radnog odnosa, a koja su mu povrijeđena. Primjerice, isplata naknade štete radniku se može tražiti ako je poslodavac otkazao ugovor o radu radniku, bez propisanog otkaznog roka te time počinio povredu prava radnika iz radnog odnosa, odnosno povredu prava na propisani otkazni rok.
Postupak radi sudske zaštite eventualno povrijeđenih prava radnika iz radnog odnosa radnik mora pokrenuti sukladno čl. 133. Zakona o radu, i to na način da najprije u roku od 15 dana od saznanja za povredu prava iz radnog odnosa poslodavcu podnese zahtjev za ostvarenje tog prava. Taj rok od 15 dana od saznanja za povredu prava iz radnog odnosa je prekluzivan i ako radnik ne podnese navedeni zahtjev u zadanom roku, gubi pravo na ostvarenje zaštite pred sudom.
Dakle, postavljenje zahtjeva za ostvarenje je preduvjet za ostvarivanje sudske zaštite. Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Koje su vrste potraživanja naknade štete?
Šteta se može potraživati zbog:
1) pretrpljenih fizičkih bolova
2) pretrpljenog straha
3) pretrpljenih duševnih bolova zbog smanjenog životnog aktiviteta
4) naknade za tuđu pomoć i njegu
5) troškova puta i liječenja
6) izgubljene dobiti
7) nastalog naruženja
8) uništenih stvari
9 pojačane prehrane.
Također, radnik može potraživati i zakonske zatezne kamate koje počinju teći dan nakon postavljanja odštetnog zahtjeva i troškovi naknade za rad odvjetnika.
Isključenje odgovornosti poslodavca
S obzirom da je za odgovornost poslodavca bitna sama činjenica da je ozljeda nastala na radu ili u svezi s radom, odgovornost poslodavca uvijek postoji, osim ako su ispunjenje pretpostavke za isključenje ili umanjenje poslodavčeve odgovornosti, a to su:
1) kada je šteta nastala zbog više sile
2) kada je šteta nastala namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika
3) kada je šteta nastala radnjom treće osobe.
Ako vam treba odvjetnik za naknadu štete ili pravni savjet vezano uz odštetni zahtjev, obratite nam se s povjerenjem.
