Jedan od načina punjenja državnog proračuna u suvremenim državama je prikupljanje javnog prihoda putem obveznih poreznih davanja čime se omogućava financiranje javnih troškova. Naplata poreza i drugih javnih davanja jedna je od zadaća Porezne uprave. U slučaju neplaćanja poreznih obveza, država primjenjuje različite mehanizme naplate poput otpisa poreznog duga s osnove kamata, mogućnost obročnog namirenja poreznog duga putem upravnog ugovora te prisilna naplata poreza. Ovim ćemo člankom objasniti kako nastaje porezni dug, na koje načine država nastoji naplatiti porezni dug, te tko su porezni dužnici i gdje možete dobiti uvid u popis istih.
Porezni dužnici – kako nastaje porezni dug?
Porezni dug nastaje kada porezni obveznik ne ispuni svoja dugovanja nastala s osnove poreza, doprinosa ili drugih javnih davanja. Iako je sam porez oblik prisilnog davanja državi, način plaćanja poreza može biti redovan ili prisilan. Redovan način plaćanja poreza je kada porezni obveznici redovno i na vrijeme podmiruju svoje porezne obveze, a prisilan kada postane očigledno da porezni dužnici nemaju namjeru podmiriti svoje porezne obveze te se tada provodi prisilna naplata poreza odnosno ovršni postupak. No, prije prisilne naplate dana je mogućnost poreznim dužnicima koji nisu na vrijeme podmirili porezne obveze da obročno namire porezni dug putem upravnog ugovora.
Namirenje dospjelog poreznog duga putem upravnog ugovora
Sukladno članku 101. Općeg poreznog zakona (NN 115/16), porezno tijelo i porezni obveznik mogu radi namirenja dospjelog poreznog duga sklopiti upravni ugovor. Upravni ugovor može se odnositi na namirenje poreznog duga u cijelosti ili djelomično te se sklapa u pisanom obliku najdulje na rok od 24 mjeseca. Jedna od bitnijih odredba koje mora sadržavati upravni ugovor je visina poreznog duga i način njegova namirenja te posljedice neispunjenja obveza iz ugovora. Ukoliko Porezno tijelo utvrdi da porezni dužnik ne poštuje utvrđene rokove plaćanja i način namirenja poreznog duga, jednostrano će raskinuti upravni ugovor, a naplata obveze iz upravnog ugovora nastaviti će se pokretanjem ovršnog postupka.
Porezni dužnici – postupak prisilne naplate poreznog duga
Sukladno Općem poreznom zakonu, ovršni postupak je dio porezno-pravnog odnosa u kojem porezno tijelo provodi postupak prisilne naplate poreznog duga na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava. Ovršne isprave su rješenje o utvrđivanju poreza, obračunska prijava, rješenje o ovrsi i druge navedene u članku 140. Zakona, a vjerodostojna isprava jest knjigovodstveni izlist stanja poreznog duga potpisan od ovlaštene osobe poreznog tijela, ili ovjeren elektroničkim potpisom ili elektroničkim pečatom poreznog tijela. O provođenju ovrhe radi naplate poreznog duga donosi se rješenje o ovrsi.
Dakle, ovrhu provodi porezno tijelo ako je porezni dug poreznog obveznika dospio, a može se provesti na novčanoj tražbini ovršenika, pokretninama, drugim imovinskim, odnosno materijalnim pravima te na nekretninama.
Porezni dužnici – popis dospjelih i neplaćenih dugova
Porezna je uprava, bez pristanka poreznog obveznika, Općim poreznim zakonom ovlaštena objaviti na svojim mrežnim stranicama popis dospjelih i neplaćenih dugova po osnovi poreza na dodanu vrijednost, poreza na dobit, poreza na dohodak i prireza, doprinosa za obvezna osiguranja, trošarina, posebnih poreza, poreza na promet nekretnina, iznosa na ime naknade za koncesiju te carina, ako je ukupni iznos duga:
– veći od iznosa 100.000,00 kuna za fizičke osobe koje obavljaju djelatnost
– veći od iznosa 300.000,00 kuna za pravne osobe i
– veći od iznosa 15.000,00 kuna za sve ostale porezne obveznike.
Popis dospjelih, a neplaćenih dugova Porezna uprava objavljuje 31. listopada svake godine.
Sadržaj popisa dospjelih neplaćenih dugova za porez
Popis mora sadržavati sljedeće podatke:
– ime i prezime ili naziv poreznog obveznika,
– godinu rođenja fizičke osobe,
– mjesto prebivališta ili boravišta fizičke osobe ili sjedišta pravne osobe,
– iznos duga po vrsti poreza,
– ukupni iznos duga.
Na zahtjev osobe koja dokaže pravni interes, Porezna uprava popis može dopuniti i drugim podacima radi nespornog utvrđivanja identiteta pojedinačnog poreznog obveznika s popisa, kao što su: datum i mjesec rođenja fizičke osobe i ime roditelja fizičke osobe.
Porezni dužnici koji nakon objave popisa u cijelosti podmire dugovanja s osnova dugova, brisati će se s popisa.
Važno je napomenuti da Porezna uprava objavom popisa dospjelih i neplaćenih dugova ne povređuje obvezu čuvanja porezne tajne.
Porezni dužnici 2020. godine
Porezna uprava u studenom 2020. godine objavila je popis poreznih dužnika s pripadajućim iznosom duga. Na popisu se nalazi približno 50 tisuća imena, većinom običnih građana dužnika te po nekoliko tisuća fizičkih osoba poduzetnika i poduzeća.
Treba Vam odvjetnik za poreze, obratite nam se s povjerenjem.
