Što je porezni akt? Porezni akt jest svaki akt kojim se pokreće, dopunjuje, mijenja ili dovršava neka radnja u poreznom postupku. Porezni akt može biti porezno rješenje, zaključak, zapisnik, obavijest, poziv i drugi akti. Tako je porezno rješenje porezni akt koje donosi porezno tijelo na temelju činjenica utvrđenih u poreznom postupku, a kojim se odlučuje o pojedinačnim pravima i obvezama iz porezno-pravnog odnosa. Pojam porezni akt, te njegov oblik, sadržaj, dostavu i pravni lijek protiv istog uređuje Opći porezni zakon (NN 115/16), a koje ćemo u nastavku ovog članka opisati.
Oblik poreznog akta
Sukladno članku 58. Općeg poreznog zakona, porezni akt se donosi u pisanom ili u usmenom obliku. Usmeni porezni akt može donijeti ovlaštena osoba poreznog tijela koja će narediti njegovo izvršenje bez odgode u slučaju kada je ugrožena naplata poreza, a isti se mora izdati u pisanom obliku najkasnije u roku od tri dana od dana njegova donošenja.
Što je porezni akt – njegov sadržaj
Svaki porezni akt mora sadržavati sljedeće:
– naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta,
– ime i prezime, odnosno naziv sudionika kome se upućuje,
– pravni i činjenični temelj i
– potpis ovlaštene osobe ili elektronički potpis ili elektronički pečat poreznog tijela.
Ukoliko se poreznim aktom nalaže neko činjenje ili trpljenje, isti mora sadržavati i upozorenje na posljedice nepostupanja.
Kako se dostavlja porezni akt?
Porezni akt kojim se odlučuje o pojedinačnim pravima i obvezama iz porezno-pravnog odnosa ili kada od dana dostave poreznog akta počinje teći rok koji se ne može produžiti, dostavlja se prema mjestu dostave osobnom dostavom sudionicima poreznog postupka. Sudionici su porezno tijelo i porezni obveznik a može biti i porezni jamac, a kao mjesto dostava smatra se prebivalište ili uobičajeno boravište sudionika, sjedište sudionika koji je pravna osoba, radno mjesto sudionika. Osobnom dostavom smatra se dostava koja je izvršena osobno osobi kojoj je porezni akt namijenjen.
Ukoliko nakon drugog pokušaja dostava ne bude izvršena ili ako sudionik odbije primiti porezni akt, porezni akt se vraća poreznom tijelu.
Važno je napomenuti da porezni akti kojima se odlučuje o pojedinačnim pravima i obvezama iz porezno-pravnog odnosa mogu se dostavljati elektroničkim putem u elektronički pretinac koji je porezno tijelo odredilo za takvu namjenu na zahtjev ili uz izričiti pristanak stranke. Iznimno, osobna dostava poduzetnicima može se obavljati elektroničkim putem i bez zahtjeva ili izričitog pristanka stranke.
Porezni akt i dostava elektronički putem korisničkog pretinca u ePorezna
Sudionik poreznog postupka koji je pristao na elektroničku dostavu poreznog akta može sva rješenja i akte koje šalje Porezna uprava zaprimati elektronički putem korisničkog pretinca u ePoreznoj- Jedinstvenog portala Porezne uprave. Takva nova kategorija usluge „Porezni akti“ u koju se od strane Porezne uprave dostavljaju porezni akti, dostupna je za korisnike od 2020. godine.
Dostavom poreznog akta u korisnički pretinac ePorezne smatra se da je dostava obavljena danom zapisa na poslužitelju kada je korisnik preuzeo porezni akt. Ako se porezni akt ne preuzme u roku od sedam dana, smatra se da je dostava obavljena istekom roka od sedam dana od dana kada je porezni akt pristigao u korisnički pretinac. O svakoj izvršenoj dostavi poreznog akta korisnik zaprima poruku na adresu elektroničke pošte čime se ne zahtjeva kontinuirano praćenje korisničkog pretinca.
Što je porezni akt – Porezni akt i žalba
Opći porezni zakon u članku 178. navodi da se protiv poreznog akta kojim je odlučeno o pojedinačnim pravima i obvezama iz porezno-pravnog odnosa može podnijeti žalba.
Isto tako, žalba se može podnijeti i onda kada žalitelj istakne kako o njegovu zahtjevu za donošenjem poreznog akta nije donesena odluka u propisanom roku.
Žalbu na porezni akt može podnijeti svaka osoba o čijim se pravima ili obvezama odlučivalo u prvostupanjskom poreznom postupku i svaka osoba koja za to ima pravni interes.
Navedene osobe žalbu mogu podnijeti u roku od trideset dana od dana primitka poreznog akta nadležnom drugostupanjskom poreznom tijelu, a predati neposredno ili poštom preporučeno, odnosno izjaviti na zapisnik prvostupanjskom poreznom tijelu.
U žalbi treba navesti porezni akt protiv kojega se žalba podnosi i žalbene razloge zbog kojih se zahtijeva poništenje, izmjena ili ukidanje toga poreznog akta, te dokaze kojima se žalba obrazlaže. Iz žalbe mora biti vidljivo tko je žalitelj te je isti mora potpisati.
Protiv rješenja kojim je odlučeno o žalbi može se podnijeti tužba nadležnom sudu, a koja ne odgađa izvršenje poreznog akta.
Treba Vam odvjetnik za poreze, obratite nam se s povjerenjem.
