Kako oštećenik ima pravo na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi, stoga ćemo ovim člankom objasniti pojam izgubljena dobit, kako se podnosi tužba za naknadu štete zbog izgubljene dobiti.
Što je šteta?
Kod definicije štete, Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 78/15, 29/18) razlikuje običnu štetu, izmaklu korist i povredu prava osobnosti. Obična šteta (stvarna, pozitivna, damnum emergens) kao umanjenje postojeće imovine oštećenika, primjerice oštećenje tuđeg automobila i izmakla korist (izgubljeni dobitak, negativna šteta, lucrum cessans) su imovinske štete koje se odražavaju na imovini oštećenika, dok je povreda prava osobnosti neimovinska šteta koja se ogleda u povredi subjektivnih neimovinskih prava i interesa.
Kako oštećenik ima pravo na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi, stoga ćemo ovim člankom objasniti pojam izgubljena dobit, kako se podnosi tužba za naknadu štete zbog izgubljene dobiti.
Tužba za naknadu štete zbog izgubljene dobiti – Što je izmakla korist?
Izmakla korist je šteta koja se sastoji u sprječavanju povećanja imovine oštećenika. Mora se raditi o koristi koju bi izvjesno oštećenik po redovnom tijeku stvari ostvario da nije bilo štetne radnje. Primjerice, ako je prodavatelj isporučio samo dio robe, kupac koji dalje prodaje robu bi po redovnom tijeku stvari ostvario dobitak i za neisporučenu robu.
Jedna od takvih budućih, izvjesnih i kontinuiranih imovinskih šteta je šteta zbog izgubljene dobiti. Takva šteta ima uzrok u već počinjenoj štetnoj radnji, a i sama šteta je već nastala, s time da će potpuno izvjesno nastupati i trajati u budućnosti.
Tužba za naknadu štete zbog izgubljene dobiti – Što je izgubljena dobit?
Sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima, izgubljena dobit, odnosno zarada je buduća imovinska šteta koja se sastoji u budućem gubitku zarade oštećenika zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad zbog zadobivenih povreda ili narušenja zdravlja.
Štetu u vidu izgubljene zarade Zakon predviđa i u slučaju prouzročenja nečije smrti, ali tada se ne radi o budućoj imovinskoj šteti, nego o postojećoj šteti koja je već nastupila u razdoblju od štetnog događaja pa do smrti oštećenika. Također, izgubljena dobit nije buduća imovinska šteta u slučaju gubitka zarade za vrijeme liječenja, a nakon čega se ostvaruje naknada štete, jer se u tom slučaju radi o postojećoj šteti. Ta vrsta buduće imovinske štete sastoji se od gubitka plaće kao stalnog primanja, ali također i od gubitka drugih primanja, primjerice terenskih dodataka, napojnica, autorskih honorara i slično.
U tim slučajevima te ako oštećenik zbog zadobivenih povreda i narušenog zdravlja zbog štetne radnje nije u mogućnosti ostvariti daljnje napredovanje ili razvijanje koje bi mu omogućilo bolja primanja, a saznao je za štetnika, ovlašten je da se podnese tužba za naknadu štete zbog izgubljene dobiti.
Tužba za naknadu štete zbog izgubljene dobiti
Tužbu za naknadu štete zbog izgubljene dobiti podnosi osoba koja je ozlijeđena te zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su joj potrebe trajno povećane, ili su mogućnosti njezina daljnjeg razvijanja i napredovanja uništene ili umanjene.
Tužbom oštećena osoba zahtijeva od osobe koja joj je nanijela tjelesnu ozljedu ili joj je narušila zdravlje, da joj naknadi troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, ali i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.
Da bi oštećena osoba mogla dobiti naknadu zbog izgubljene dobiti, nije dovoljno da u tužbi tvrdi da samo postoji mogućnost ostvarivanja dobitka, već da je zaista imala namjeru ostvarivati takvu imovinsku korist i vjerojatnost ostvarenja koristi – po redovnom tijeku stvari.
Važno je napomenuti da potraživanje naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila (subjektivni rok), a u svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala (objektivni rok).
Novčana renta kao način naknade štete zbog izgubljene dobiti
Prilikom razmatranja tužbe, pri ocjeni visine izmakle koristi sud uzima u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.
Zakon o obveznim odnosima kao način naknade štete zbog izgubljene dobiti propisuje plaćanje novčane rente. Novčana renta je način naknade štete kod kojeg ukupan iznos naknade nije poznati u vrijeme odlučivanja o tužbenom zahtjevu, već su to određeni iznosi koji se plaćaju periodično, u pravilu mjesečno. Ti periodični iznosi su jednaki i fiksni, a dospijevaju u točno određenom vremenskim razmacima, te se renta može odrediti oštećeniku doživotno ili za određeno razdoblje u budućnosti.
Treba Vam odvjetnik za naknadu štete, obratite nam se s povjerenjem.
