Unazad nekoliko godina, u svakodnevnoj komunikaciji, vrlo su česte riječi ovrha, blokada računa i prezaduženost. Iako je veliki broj građana u blokadi, vjerovnici se nemaju od kuda naplatiti jer su dužnici dugotrajno nezaposleni, imaju niske plaće ili mirovine, a posebno kada se uzme u obzir situacija uzrokovana koronavirusom. U takvoj situaciji, kamate na dugovanja rastu, te oni koji su dužni sve više i više tonu u dug. Stoga se u takvom se začaranom krugu dužnici hvataju i za najmanju slamku spasa, a jedna je od njih svakako i zastara. S obzirom da se dužnici vrlo često obraćaju raznim institucijama sa pitanjem kada će za njihove dugove nastupiti zastara, ovim ćemo člankom objasniti pojam apsolutna zastara ovrhe.
Ovršni postupak i apsolutna zastara ovrhe
Ovršni je postupak postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava. Dakle, sukladno Ovršnom zakonu, ovrha se određuje samo na temelju ovršne (ovršna sudska odluka, ovršna sudska nagodba, ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava, druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava) ili vjerodostojne isprave (račun, mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine i drugo).
Prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave
Prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave ovrhovoditelj podnosi nadležnom sudu. Ako je prijedlog podoban za odlučivanje, nadležan sud će izdati rješenje o ovrsi, na koje ovršenik može podnijeti žalbu. Jedan od temelja za žalbu može biti da je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom. Ukoliko je ovrhovoditelj priznao postojanje tog razloga, a dužnik je njezinu osnovanost dokazao javnom ispravom, sud će obustaviti ovrhu. U protivnom, rješenje o ovrsi postaje pravomoćno, na temelju kojeg se provodi ovrha.
Pravomoćno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave
Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi se općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište koji ga automatski povjerava u rad javnom bilježniku kao povjereniku suda.
Ako javni bilježnik ocjeni da je prijedlog dopušten i osnovan, donijet će rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u kojem će naložiti ovršeniku da u roku od osam dana od dana dostave rješenja namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima. Protiv rješenja ovršenik može izjaviti prigovor u roku od osam dana. Uz ostale predviđene razloge, jedan od njih može biti da je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno vjerodostojnom ispravom te će tada predmet preći u sudsku nadležnost te će sud donijeti odluku o ovrsi.
Međutim protekom roka, ako ovršenik nije podnio prigovor, rješenje o ovrsi postaje pravomoćno na temelju kojeg se ovrha može provesti na onom predmetu ili imovini ovršenika i na onaj način kako je to ovrhovoditelj predložio u svom prijedlogu.
Apsolutna zastara ovrhe
Pravomoćno rješenje o ovrsi na temelju ovršne isprave koje donosi općinski sud smatra se pravomoćnom sudskom odlukom, a pravomoćno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje donosi javni bilježnik smatra se javnobilježničkim aktom.
Sukladno članku 233. Zakona o obveznim odnosima, sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koja zakon inače predviđa kraći rok zastare.
Dakle, protekom roka od 10 godina od pravomoćnosti, odnosno roka za dobrovoljno ispunjenje, nastupa apsolutna zastara ovrhe za tražbine utvrđene pravomoćnim rješenjem o ovrsi na temelju ovršne i vjerodostojne isprave.
Što znači da je nastupila apsolutna zastara ovrhe?
Najprije da pojasnimo, ovrha znači da će ovrhovoditelj, temeljem pravomoćnog rješenja suda ili javnog bilježnika sjesti na plaću ili drugo primanje ovršenika, sve dok ne namiri svoj dug.
Dakle, vjerovnik ima pravo prisilno naplatiti svoju tražbinu u zakonom određenom vremenu, koje se još naziva i rok zastare, a naveli smo da isti iznosi deset godina. Ukoliko u tom roku bude pasivan, nastupit će zastara.
Važno je istaknuti da sudovi i druga javnopravna tijela ne prate zastaru po službenoj dužnosti, niti ona nastupa po sili zakona, već se na nju ovršenik mora sam pozvati. U zastari je važno istaknuti pasivnost vjerovnika jer, upravo radi svoje pasivnosti, vjerovnik je izgubio pravo prisilne naplate.
Podmirenje zastarjelog duga
Dakle, zastara znači da vjerovnik protekom zastarnog roka nema više pravo zahtijevati od dužnika da podmiri svoj dug. Međutim, ukoliko bi dužnik podmirio svoj zastarjeli dug, ne bi imao pravo zahtijevati da mu se podmireno vrati, čak i onda kad nije znao da je obveza zastarjela.
Treba Vam odvjetnik ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
