Poznata Vam je činjenica da ako više osoba ima istu stvar u svome vlasništvu da svakoj pripada po dio toga prava vlasništva, te da su sve one suvlasnici te stvari? Ukoliko ste vi u posjedu tog suvlasničkog djela, zanima Vas na koji način možete prodati svoj dio? Kako dolazi do te podjele? Kada je podjela pravedna? O čemu to ovisi? Koja su Vaša prava i obveze kao suvlasnika te kako se određuje suvlasnički dio, saznajte u nastavku ovoga članka, a sve sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
Suvlasništvo
Suvlasnički dio i pojam suvlasništva uređuje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 52/25). Navedeni zakon definira suvlasništvo kao sudjelovanje više osoba u pravu vlasništva iste stvari kod kojeg svakom pojedinom suvlasniku pripada po neki dio prava vlasništva te stvari, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva.
Najprije je potrebno navesti da Zakon pravi razliku između suvlasništva i zajedničkog vlasništva. S jedne strane, suvlasništvo se pojavljuje kao redoviti oblik sudjelovanja više osoba u pravu vlasništva, dok s druge strane zajedničko vlasništvo postoji jedino pod posebnim, zakonom određenim pretpostavkama. Dakle, suvlasništvo je kada više osoba istodobno sudjeluje u vlasništvu iste stvari, a uspostavlja se konkurencijom među vlasnicima ili diobom stvari na idealne dijelove. Kako je suvlasnički dio dio prava vlasništva koji pripada određenom suvlasniku, u nastavku ćemo navesti više o suvlasničkom dijelu.
Suvlasnički dio – alikvotni dio
Sukladno Zakonu, pravo vlasništva je podijeljeno po obujmu, a ne sadržaju i to na dijelove koji se označavaju razlomkom između suvlasnika. Zakon razlikuje alikvotni dio gdje na svakog suvlasnika otpada po neki računski dio prava vlasništva. Suvlasnički dijelovi ne moraju biti jednako veliki, ali njihov zbroj ne može biti niti manji niti veći od cijelog prava vlasništva na stvari. Zakon propisuje da u sumnji koliki su suvlasnički dijelovi, smatra se da su jednaki.
Suvlasnički dio – idealni dio
S druge strane, Zakon nadalje propisuje da kada postoji suvlasništvo neke stvari, uzima se da je ta stvar pravno razdijeljena na sadržajno jednake dijelove, odnosno idealne dijelove, kojima je veličina određena veličinom suvlasničkog dijela. Nema suvlasništva bez diobe na idealne dijelove. Dakle, stvar (tjelesna) je predmet vlasništva svih suvlasnika zajedno, dok je idealni dio stvari (netjelesni) predmet suvlasničkog dijela pojedinog suvlasnika. Idealni dio stvari neodvojiv je od suvlasničkog dijela koji ga određuje.
Sukladno tome, i veličina idealnog dijela ovisi o veličini suvlasničkog dijela. Svaki suvlasnik je vlasnik onoga idealnoga dijela stvari koji odgovara njegovu suvlasničkom dijelu, pa glede njega ima sve ovlasti kakve pripadaju vlasniku, ako ih može izvršavati s obzirom na narav idealnoga dijela. Suvlasnik smije samostalno pravno raspolagati svojim idealnim dijelom stvari, odnosno svojim suvlasničkim dijelom po pravilima koja vrijede za vlasnikova pravna raspolaganja stvarima ako time ne dira u tuđa prava. Kad suvlasnik prodaje svoj dio, ostali suvlasnici nemaju pravo prvokupa, osim ako im to pravo pripada na posebnom pravnom temelju. Svaki suvlasnik ima pravo glede svoga idealnoga dijela stavljati svakome, pa i svojim suvlasnicima, sve zahtjeve koji proizlaze iz njegova prava vlasništva.
Izvršavanje prava vlasništva glede cijele stvari
Nije li što drugo određeno, svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika. Plodovi i druge koristi od cijele stvari, kao i troškovi i tereti, dijele se među sve suvlasnike razmjerno veličini njihovih suvlasničkih dijelova, ako se drukčije ne sporazumiju. Svaki suvlasnik ima pravo u svako doba zahtijevati da se polože računi i podijele sve koristi. Svaki suvlasnik nekretnine koji ima za to odgovarajući suvlasnički dio, ima pravo u svako doba zahtijevati da se u korist njegova suvlasničkoga dijela nekretnine osnuje vlasništvo određenoga posebnoga dijela, ako su ispunjene pretpostavke pod kojima se ono može osnovati. Kad je neki suvlasnik poduzeo posao glede suvlasničke stvari bez potrebne suglasnosti ostalih, primjenjuju se pravila o poslovodstvu bez naloga.
Zaključno, svaki je suvlasnik, vlasnik onog idealnog dijela stvari koji odgovara njegovu suvlasničkom dijelu, te glede njega ima sve ovlasti.
Treba Vam odvjetnik ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
