Želite se razvesti mirnim putem sa što manje posljedica? Najbolja opcija takvog mirnog razvoda je sporazumni raskid braka. Sporazumni raskid braka postupak uređen je Obiteljskim zakonom kao jedan od posebnih izvanparničnih postupaka. Stoga, u nastavku ovoga članka saznajte više o postupku sporazumnog razvoda braka.
Sporazumni raskid braka postupak
Kako bismo uopće pričali o raskidu braka te objašnjavali načine raskida te sporazumni raskid braka – postupak, objasniti ćemo najprije sam pojam braka.
Brak je zakonom uređena životna zajednica žene i muškarca. Brak se sklapa suglasnom izjavom žene i muškarca u građanskom ili vjerskom obliku. Sa jedne strane, brak u građanskom obliku sklapa se pred matičarom. S druge strane, brak se u vjerskom obliku s učincima građanskoga braka sklapa pred službenikom vjerske zajednice koja s Republikom Hrvatskom ima o tome uređene pravne odnose.
Brak sklopljen u građanskom ili vjerskom obliku prestaje smrću bračnog druga, proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim, poništajem ili razvodom. Poništajem ili razvodom prestaje kad odluka suda o poništaju ili razvodu braka postane pravomoćna. Rastavu braka može tužbom zahtijevati jedan bračni drug, a oba bračna druga prijedlogom za sporazumni razvod braka.
Sporazumni raskid braka – postupak iz Obiteljskog zakona
Obiteljski zakon (NN 103/15, 98/19) uređuje brak, izvanbračnu zajednicu žene i muškarca, odnosno roditelja i djece, mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta, posvojenje, skrbništvo, uzdržavanje, obvezno savjetovanje, i obiteljska medijacija te postupci u vezi s obiteljskim odnosima i skrbništvom.
Obiteljski zakon propisuje sporazumni raskid braka – postupak i to kao jedan od posebnih izvanparničnih postupaka. Oni bračni drugovi koji svoj brak odluče okončati na ovakav način, postupak pokreću prijedlogom za razvod braka. Prijedlog za sporazumni razvod braka mora biti razumljiv i sadržavati sve ono što je potrebno da bi se u vezi s njime moglo postupati.
Sadržaj prijedloga za sporazumni razvod braka
Prema čl. 106. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 , 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25) prijedlog za sporazumni razvod braka osobito treba sadržavati oznaku suda, ime, prebivalište odnosno boravište stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika ( ako ih imaju), osobni identifikacijski broj stranaka koje podnose prijedlog, predmet spora te sadržaj izjave. Stranke svoj potpis stavljaju na kraju prijedloga. Isto tako ako prijedlog sadrži određeni zahtjev, stranke trebaju u njemu navesti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve te dokaze kada je to potrebno.
Sam prijedlog za sporazumni razvod braka bi trebao sadržavati određena pitanja o kojima bi općinski sud trebao odlučivati ( prijedlog da se brak razvede, s kojim bi roditeljem dijete trebalo živjeti nakon prestanka bračne zajednice, koliko bi i kako roditelj s kojim dijete ne živi trebao doprinijeti za uzdržavanje te vrijeme susreta i druženja djeteta i roditelja s kojim dijete ne živi).
Važno je istaknuti da uz prijedlog za sporazumni razvod braka moraju se priložiti i original vjenčanog lista te original rodnog lista maloljetnog djeteta. U situaciji da jedan od bračnih drugova odustane od prijedloga za sporazumni razvod braka, a drugi ostane pri zahtjevu, taj zahtjev će se smatrati tužbom i nastaviti će se prema odredbama koje uređuju postupak razvoda braka tužbom. Prijedlog se podnosi općinskom sudu na čijem su području bračni drugovi imali posljednje zajedničko prebivalište.
Pravne posljedice o kojima se bračni drugovi mogu sporazumjeti prilikom razvoda braka
Bračni drugovi se mogu sporazumjeti o sljedećim pravnim posljedicama razvoda braka:
(1) mjestu stanovanja djeteta, obiteljskoj kući ili stanu koji će predstavljati obiteljski dom, načinu ostvarivanja roditeljske skrbi i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom
(2) uzdržavanju djeteta
(3) uređenju imovinskih odnosa bračnih drugova i
(4) uzdržavanju bračnog druga.
Sporazumni raskid braka – pravne posljedice razvoda braka u odnosu na djecu
Prije nego se pokrene sporazumni raskid braka – postupak koji je izvanparnični bračni drugovi koji imaju zajedničku maloljetnu djecu obvezni su pristupiti centru za socijalnu skrb radi provođenja postupka obveznog savjetovanja.
Obvezno savjetovanje je oblik pomoći članovima obitelji da donesu sporazumne odluke o obiteljskim odnosima, a prvenstveno vodeći brigu o zaštiti obiteljskih odnosa u kojima sudjeluje dijete te o pravnim posljedicama nepostizanja sporazuma i pokretanju sudskih postupaka u kojima se odlučuje o osobnim pravima djeteta.
Obvezno savjetovanje na zahtjev stranaka (može biti u pismenom obliku ili usmeno na zapisnik) provodi stručni tim centra za socijalnu skrb nadležan prema mjestu djetetova prebivališta, odnosno boravišta ili prema mjestu zadnjeg zajedničkog prebivališta odnosno boravišta bračnih drugova. Izvješće o obveznom savjetovanju sastavlja centar za socijalnu skrb pri okončanju obveznog savjetovanja.
Ako bračni drugovi nakon okončanja obveznog savjetovanja žele nastaviti započeti postupak razvoda braka, dostavljaju općinskom sudu izvješće centra za socijalnu skrb o obveznom savjetovanju (ne smije biti starije od šest mjeseci) te plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi.
Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi
Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi predstavlja pisani sporazum roditelja o načinu ostvarivanja zajedničke roditeljske skrbi u okolnostima u kojima roditelj i dijete trajno ne žive u obiteljskoj zajednici. Njime se detaljno uređuju pitanja vezana uz mjesto i adresu djetetova stanovanja, vrijeme koje dijete provodi sa svakim roditeljem te načine razmjene informacija pri donošenje odluka bitnih za dijete, visinu uzdržavanja ( obveza roditelja kod kojeg dijete ne stanuje) te način rješavanja budućih spornih pitanja. Ako ne sastave plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi do okončanja obveznog savjetovanja, bračni drugovi su dužni pristupiti prvom sastanku obiteljske medijacije.
Mjesto stanovanja
Mjesto stanovanja i obiteljska kuća ili stan u kojem bračni drugovi stanuju s djecom određuju zajedničkim dogovorom. Prema Obiteljskom zakonu nijedan bračni drug ne smije za trajanja braka otuđiti ili opteretiti obiteljsku kuću ili stan koji predstavlja bračnu stečevinu a ujedno je i obiteljski dom u kojem stanuje drugi bračni drug i njihova djeca nad kojom ostvaruje roditeljsku skrb, bez pisane suglasnosti drugoga bračnoga druga.
Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, te su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine.
Sporazumni raskid braka postupak – Zaključno
Ako izvješće o obveznom savjetovanju ili plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi nije podnesen ili sud utvrdi da plan nije u skladu dobrobiti djeteta sud poziva podnositelje da iste podnesu odnosno dopune ili isprave u roku od 8 dana. Prijedlog će se smatrati povučenim ako izvješće i plan ne budu podneseni u navedenom roku a ako prijedlog bude ponovo podnesen bez izvješća i plana sud će odbaciti isti. Sve dok postupak nije pravomoćno okončan bračni drugovi mogu povući svoj prijedlog. Do prestanka braka razvodom dolazi kada odluka suda o razvodu braka postane pravomoćna.
Treba vam odvjetnik za razvod braka ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
