Zloupotreba osobnih podataka moguća je u bilo kojem trenutku pošto živimo u svijetu u kojem su informacije postate vrlo važan kapital, a ljudi najvredniji resurs. Sukladno navedenom, zloupotreba osobnih podataka mogla bi se opisati kao proces u kojem su osobni podaci pruženi uz dopuštenje pojedinaca u određenu svrhu, ali su ti podaci ipak korišteni u druge svrhe, odnosno bili su zloupotrebljeni direktno od primatelja podataka koji je primarno prikupio te podatke ili strane treće osobe.
Osobni podaci su svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi te je pravo na zaštitu osobnih podataka temeljno ljudsko pravo. To su npr. ime, adresa, e-mail adresa, telefonski broj, fotografija, video snimke pojedinaca, OIB, IP i MAC adresa, GPS lokacija itd.
Pravo na zaštitu osobnih podataka
Pravo na zaštitu osobnih podataka je pravo zaštite legitimnih interesa pojedinca, a koje se odnosi na sprječavanje i sankcioniranje zloupotreba osobnih podataka, a jamči se međunarodnim i nacionalnim propisima. Tako već Opća deklaracija Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima od 10. prosinca 1948. godine ima odredbe o zaštiti osobnih podataka;
“Nikoga se ne smije uznemiravati samovoljnim miješanjem u njegov privatni život, njegovu obitelj, njegov stan, njegovo privatno dopisivanje niti napadom na njegovu čast i ugled”.
Također, odredbe o zaštiti osobnih podataka zajamčene su i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda od 04. studenoga 1950. godine;
„Svatko ima pravo na poštovanje svog osobnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja. Javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih“.
Zaštita osobnih podataka zajamčena Ustavom Republike Hrvatske
Člankom 37. Ustava Republike Hrvatske (NN 85/10 – pročišćeni tekst) svakome se jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka. Također, bez privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom. Nadalje, zakonom se uređuje zaštita podataka te nadzor nad djelovanjem informatičkih sustava u državi. Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrđenoj svrsi njihovoga prikupljanja.
Zloupotreba osobnih podataka – Opća uredba o zaštiti podataka
Općom uredbom o zaštiti podataka ili GDPR (General Data Protection Regulation) napravljen je veliki iskorak u borbi protiv zloupotreba osobnih podataka. Naime, Uredba građanima Europske unije omogućava bolju kontrolu nad njihovim uporabom osobnih podataka. Uredba se direktno primjenjuje u svim državama članicama Europske Unije bez potrebe za dodatnim implementiranjem u nacionalno zakonodavstvo.
Najvažnija svrha Uredbe je usklađivanje regulative u području upravljanja osobnim informacijama te svim drugim osobnim podacima koji su vezani uz pojedince na razini cijele Europske unije i svih njezinih država članica. Sukladno navedenom, zahtijeva se veća kontrola u to gdje se i kako se osobni podaci koriste, kako se pohranjuju i prenose te na koji način je omogućen pristup tim podacima, odnosno kako organizacije vrše kontrolu nad uvidom u osobne podatke korisnika.
Osnovna načela zaštite osobnih podataka
Osnovna načela zaštite osobnih podataka kojima se jamči zaštita osobnih podataka od zloupotreba osobnih podataka su točnost, potpunost, ažurnost, obrada podataka na pošten način. Ako se osobni podaci ne bi tretirali sukladno ovom načelu, moglo bi doći do zabune i pogrešne identifikacije neke osobe. Sljedeće načelo je načelo povjerljivosti, a prema kojem se osobni podaci čuvaju u formatu koji omogućuje identifikaciju određene osobe isključivo onoliko koliko je potrebno za obavljanje svrhe prikupljanja podataka. Nadalje, načelo zakonitosti, prema kojem prikupljanje i obrada podataka se obavlja isključivo u skladu s zakonom.
Načelo svrhovitosti, prema kojem je svrha prikupljanja i obrade podataka unaprijed je određena i poznata, a ujedno i prihvaćena od strane pojedinca. Bilo kakva upotreba podataka izvan dogovorenih okvira tako neće biti dopuštena. Posljednje načelo je načelo opsega prema kojem količina i opseg prikupljenih podataka moraju biti svedeni na minimalnu potrebnu razinu te nije dozvoljeno prikupljanje podataka izvan tih granica, odnosno u većoj količini nego što je nužno da bi se postigla svrha.
Zloupotreba osobnih podataka – Agencija za zaštitu osobnih podataka
Agencija za zaštitu osobnih podataka je neovisno tijelo koje provodi nadzor nad zaštitom osobnih podataka, a osnovana je Zakonom o zaštiti osobnih podataka.
Ovlasti i poslovi Agencije utvrđeni su Zakonom o zaštiti osobnih podataka, pa se tako pod poslovima Agencije smatraju nadzor nad provođenjem zaštite osobnih podataka, ukazivanje da je uočena zloupotreba osobnih podatka prilikom njihovog prikupljanja, sastavljanje liste država i međunarodnih organizacija koje imaju zaštitu osobnih podataka uređenu na odgovarajući način, rješavanje povodom zahtjeva za utvrđivanje povrede prava zajamčenih Zakonom i vođenje Središnjeg registra.
Agencija za zaštitu osobnih podataka provodni nadzor nad zaštitom osobnih podataka i povodu zahtjeva vlasnika osobnog podatka, na prijedlog treće strane ili po službenoj dužnosti.
Agencija je dužna razmotriti sve zahtjeve koji se odnose na utvrđivanje povrede prava u obradi osobnih podataka i izvijestiti podnositelja zahtjeva o poduzetim mjerama u slučaju da je utvrđena zloupotreba osobnih podataka. Protiv rješenja koje donese Agencija nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Svatko tko smatra da mu je povrijeđeno neko pravo zajamčeno Zakonom o zaštiti osobnih podataka može podnijeti zahtjev za utvrđivanje takve povrede prava Agenciji za zaštitu osobnih podataka.
Treba Vam odvjetnik ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
