Postavljate si pitanje kakvu mogućnost imate pobijati presudu donesenu od strane županijskog suda ako ste njome nezadovoljni. Čuli ste za mogućnost podnošenja revizija protiv presude županijskog suda, ali ne znate kakav je to pravni lijek, tko ga može podnijeti i u kojim slučajevima. Nastavljanjem čitanja ovog članka dobit ćete odgovore na svoja pitanja.
Kojim je pravnim propisom regulirana revizija protiv presude županijskog suda?
Revizija protiv presude županijskog suda regulirana je Zakonom o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 , 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25). Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku iz 2019. godine došlo je to promjena u uređenju revizije. Nove se odredbe o reviziji primjenjuju na sve postupke u kojima je drugostupanjska odluka donesena nakon 1. rujna 2019. te će se u nastavku članak uglavnom orijentirati na aktualno uređenje revizije.
Kakva je pravna priroda pravnog lijeka revizija protiv presude županijskog suda?
Prvenstveno se potrebno osvrnuti na zadaću Vrhovnog suda koja je više-manje svima poznata. Naime, Vrhovni sud kao najviši sud u državi, osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, barem bi to trebala biti njegova glavna zadaća. Da bi se ona mogla postići institut revizije mora biti dobro pravno uređen jer u protivnom zadaća Vrhovnog suda ne može biti postignuta. O tome najbolje svjedoči činjenica da je Vrhovni sud imao oko 70% neriješenih revizijskih predmeta iz prethodnog razdoblja ( kada se u travnju 2018. godine radilo izvješće o stanju sudbene vlasti za 2017. godinu). Pravni institut revizije morao je biti izmijenjen jer je čak 60% podnesenih revizija bilo odbačeno što je nedvojbeno upućivalo na problem u pravnoj regulativi.
Revizija protiv presude županijskog suda- koji je cilj reformiranja uređenja revizije?
Da bi Vrhovni sud mogao ostvarivati svoju zadaću koja mu je propisana Ustavom Republike Hrvatske, došlo je to promjena u uređenju revizije koji je uglavnom inspiriran slovenskim uređenjem. Reforma je uslijedila iz razloga jer je Vrhovni sud bio preopterećen velikim brojem revizijskih predmeta koje nije stigao rješavati. Zbog toga će u nastavku biti objašnjeno kako je sada uređen institut revizije protiv presude županijskog suda. Isto tako, cilj je dopuštati revizije samo u predmetima važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, ali opet ostaje na Vrhovnom sudu da sam odluči koje je pravno pitanje važno da o njemu odlučuje najviši sud Republike Hrvatske.
Revizija protiv presude županijskog suda -Prijedlog za dopuštenje revizije
Novelom Zakona o parničnom postupku predviđeno je podnošenje prijedloga za dopuštenje revizije, a ne samu reviziju protiv presude drugostupanjskog suda. Postavlja se pitanje što to zapravo znači. Naime, želi li stranka inicirati odlučivanje Vrhovnoga suda, ista je dužna najprije u roku od 30 dana od dostave drugostupanjske presude podnijeti prijedlog za dopuštenje revizije. Nakon što eventualno Vrhovni sud dopusti podnošenje revizije, stranka ima dodatni rok od 30 dana od dostave rješenja Vrhovnog suda da podnese reviziju.
Revizija protiv presude županijskog suda – Iz kojih razloga stranka može podnijeti prijedlog za dopuštenje revizije?
Prijedlog za dopuštenje revizije može se podnijeti zbog pravnog pitanja koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi.
Prijedlog za dopuštenje revizije mora sadržavati: osim podataka koje mora imati svaki podnesak, oznaku presude protiv koje se podnosi, određeno naznačeno pravno pitanje zbog kojeg stranka predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije, razloge zbog kojih stranka smatra da pravno pitanje iz točke važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi te konačno potpis podnositelja prijedloga za dopuštenje revizije.
Revizija protiv presude županijskog suda – Tko je ovlašten podnijeti prijedlog za dopuštenje revizije?
Prijedlog za dopuštenje revizije u pravilu je ovlašten podnijeti samo odvjetnik, a iznimno, prijedlog su ovlašteni podnijeti i stranka ili njezin opunomoćenik koji nije odvjetnik, ali samo ako imaju položen pravosudni ispit. U tom slučaju prijedlogu za dopuštenje revizije treba biti priložen i dokaz da stranka ili njezin opunomoćenik imaju položen pravosudni ispit. Može ga se priložiti i naknadno, najkasnije do isteka roka za podnošenje prijedloga.
Kada je isključena mogućnosti podnošenja prijedloga za dopuštenje revizije?
Zakonom je u određenim slučajevima izrijekom isključena mogućnost podnošenja prijedloga za dopuštenje revizije. Prijedlog za dopuštenje revizije se ne može podnijeti zbog postupovnopravnog pitanja koje se odnosi na apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka o relativnoj nadležnosti i ako je odlučeno o zahtjevu o kojemu već teče parnica.
Također, vrlo je važno napomenuti da pravno pitanje koje postavlja revident mora biti točno i određeno naznačeno, odnosno pravno pitanje mora u toj mjeri individualizirano da sud nema nikakve dvojbe o tome što zapravo revident pita, odnosno sud neće sam utvrđivati što je zapravo revident htio pitati. Nadalje, prijedlog za dopuštenje revizije ne može se podnijeti ni zbog postupovnopravnih pitanja koja se odnose na apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka o saslušanju stranaka, o pravu stranke da se u postupku služi svojim jezikom i pismom te da prati tijek postupka na svom jeziku, o stranačkoj i parničnoj sposobnosti te o zastupanju stranaka, o javnosti glavne rasprave, o formi i sadržaju presude i o prekoračenju tužbenog zahtjeva ako podnositelj prijedloga za dopuštenje revizije zbog tih povreda nije žalbom pobijao prvostupanjsku presudu.
Ipak, zbog tih će postupovnopravnih pitanja moći podnijeti prijedlog za dopuštenje revizije ako su povrede na koje se ta pitanja odnose učinjene tek u drugostupanjskom postupku. Također, važno je spomenuti da se prijedlog za dopuštenje revizije ne može se s uspjehom podnijeti ni zbog materijalnopravnog pitanja koje se odnosi na troškove postupka ako podnositelj prijedloga za dopuštenje revizije nije odluku o troškovima pobijao već i žalbom.
Kako Vrhovni sud postupa kada primi prijedlog za dopuštenje revizije?
Prijedlog za dopuštenje revizije podnosi se prvostupanjskom sudu koji je donio presudu, nakon čega taj sud ispituje je li prijedlog za dopuštenje revizije pravodoban, potpun i dopušten. Primjerak prijedloga za dopuštenje revizije sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda dostavit će protivnoj stranci i umješaču, koji mogu u roku od 30 dana od dostave prijedloga podnijeti tom sudu odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije. Nakon primitka odgovora na prijedlog, odnosno nakon isteka roka za odgovor sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda dostavit će prijedlog za dopuštenje revizije i odgovor, ako je podnesen, revizijskom sudu zajedno sa spisom cijelog predmeta. Nakon toga će Vrhovni sud u vijeću od sri suca odlučivati o dopuštenosti revizije na temelju podnesenog prijedloga.
Kako će Vrhovni sud donijeti odluku je li revizija protiv presude drugostupanjskog suda dopuštena, odnosno kada će dopustiti reviziju?
Vrhovni sud dopustit će reviziju o pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, osobito ako je riječ o pravnom pitanju:
a) o kojem odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda
b) o kojem nema prakse revizijskog suda, pogotovo ako sudska praksa viših sudova nije jedinstvena
c) o kojem sudska praksa revizijskog suda nije jedinstvena
d) o kojem je revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi – osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda RH, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije – trebalo preispitati sudsku praksu
Evidentno je dakle da se Vrhovni sud bavi samo pravnim pitanjima i to samo onim pravnim pitanjima koja je potrebno odgovoriti da se donese odluka o konkretnom predmetu.
Konačno, stranke su ovlaštene podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude samo ako ju je prethodno u povodu prijedloga za dopuštenje revizije dopustio Vrhovni i to samo zbog pravnog pitanja zbog kojeg ju je dopustio , a pritom je vrlo važno paziti na rok za podnošenje revizije koji je 30 dana od dostave odluke revizijskog suda o dopuštenosti revizije.
Treba Vam odvjetnik za podnošenje revizije protiv presude županijskog suda ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
