Pravo na pristup informacijama definirano je Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15), a kojim zakonom uz navedeno uređuje i pravo na ponovnu uporabu informacija koje posjeduju tijela javne vlasti, propisuju se načela, ograničenja, postupak i način ostvarivanja i olakšavanja pristupa i ponovne uporabe informacija, djelokrug, način rada i uvjeti za imenovanje i razrješenje Povjerenika za informiranje te inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona o pravu na pristup informacijama.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno pravo na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Informacija i ponovna uporaba informacije
Informacija je svaki podatak koji se nalazi u posjedu tijela javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan npr. napisan, nacrtan, tiskan, snimljen, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis, koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlast
Ponovna uporaba informacije znači takvu uporabu informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u komercijalnu ili nekomercijalnu svrhu, koja je različita od izvorne svrhe za koju su informacije nastale, a koja se ostvaruje u okviru zakonom ili drugim propisom određenog djelokruga ili posla koji se uobičajeno smatra javnim poslom. Razmjena informacija između tijela javne vlasti radi obavljanja poslova iz njihova djelokruga ne smatra se ponovnom uporabom informacije.
Službenik za informiranje
Tijelo javne vlasti obvezno je kako bi se osiguralo pravo na pristup informacijama donijeti odluku kojom će odrediti posebnu službenu osobu mjerodavnu za rješavanje ostvarivanja prava na pristup informacijama tj. službenika za informiranje. Tijelo javne vlasti obvezno je upoznati javnost o službenim podacima koji se odnose na službenika za informiranje.
Dužnosti službenika za informiranje su obavljanje poslova redovitog objavljivanja informacija, sukladno unutarnjem ustroju tijela javne vlasti, kao i rješavanja pojedinačnih zahtjeva za pristup informacijama i ponovne uporabe informacija, unapređivanje načina obrade, razvrstavanja, čuvanja i objavljivanja informacija koje su sadržane u službenim dokumentima, a koji se odnose na rad tijela javne vlasti i osiguravanje neophodne pomoći podnositeljima zahtjeva u vezi s ostvarivanjem prava utvrđenih ovim Zakonom.
Tijelo javne vlasti ima dužnost o odluci o određivanju službenika za informiranje izvijestiti Povjerenika za informiranje u roku od mjesec dana od donošenja odluke o određivanju službenika za informiranje, a Povjerenik za informiranje vodi Registar službenika za informiranje.
Može li se pravo na pristup informacijama ograničiti?
Tijela javne vlasti ograničit će pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u predistražnim i istražnim radnjama za vrijeme trajanja tih postupaka, a osobito:
– u slučaju da je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka;
– u slučaju da ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu;
– u slučaju da ako je informacija porezna tajna;
– u slučaju da ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka;
– u slučaju da ako je informacija u postupku izrade unutar tijela javne vlasti, a njeno bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces donošenja odluke;
– u slučaju da ako je pristup informaciji ograničen sukladno međunarodnim ugovorima,
– u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.
Test razmjernosti i javnog interesa
Tijelo javne vlasti koje je nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji dužno je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa, a kojim je dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa propisanih Zakonom o pravu na pristup informacijama, odnosno da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes.
U slučaju da prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom. Važno je znati kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne u javnosti i bez provođenja prije navedenog postupka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Kako ostvariti pravo na pristup informacijama
Osoba ostvaruje pravo na pristup informacijama podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tijelu, a ako je zahtjev podnesen usmeno ili putem telefona, sastavit će se službena bilješka. Također, ako je podnesen putem elektroničke komunikacije, smatrat će se da je podnesen pisani zahtjev.
Svaki pisani zahtjev mora sadržavati naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi, podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije, ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište, a podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji, niti je obvezan pozvati se na primjenu Zakona o pravu na pristup informacijama.
Povjerenik za informiranje
Povjerenik štiti, prati i promiče Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno pravo na pristup informacijama te ne može biti pozvan na odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenju i poduzete radnje u okviru svog djelokruga rada, osim ako se radi o kršenju zakona od strane Povjerenika koje predstavlja kazneno djelo.
Povjerenik za informiranje obavlja poslove drugostupanjskog tijela u rješavanju povodom žalbe o ostvarivanju prava na pristup informacijama i prava na ponovnu uporabu informacija, a također obavlja sljedeće dužnosti:
– obavlja nadzor i provodi inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o pravu na pristup informacijama;
– prati provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama i propisa koji uređuju pravo na pristup informacijama te izvješćuje javnost o njihovoj provedbi;
– predlaže tijelima javne vlasti poduzimanje mjera radi unapređivanja ostvarivanja prava na pristup informacijama;
– informira javnost o ostvarivanju prava korisnika na pristup informacijama;
– predlaže mjere za stručno osposobljavanje i usavršavanje službenika za informiranje u tijelima javne vlasti i upoznavanje s njihovim obvezama u vezi s primjenom ovog Zakona o pravu na pristup informacijama;
– predlaže donošenje ili izmjene propisa radi provedbe i unapređenja prava na pristup informacijama;
– podnosi Hrvatskom saboru izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama i druga izvješća kad ocijeni da je to potrebno;
– sudjeluje u radu radnih tijela Hrvatskog sabora i prisustvuje sjednicama Hrvatskog sabora kad su na dnevnom redu pitanja iz njegova djelokruga;
– podnosi optužni prijedlog i izdaje prekršajni nalog za utvrđene prekršaje.
Pravo na pristup informacijama u Zakonu o općem upravnom postupku
Zakonom o općem upravnom postupku (NN 47/09) prema načelu pristupa podacima i zaštiti podataka javnopravna tijela su dužna strankama omogućiti pristup potrebnim podacima, propisanim obrascima, internetskim stranicama javnopravnog tijela i pružiti druge obavijesti, savjete i stručnu pomoć te se u tu svrhu moraju zaštititi osobni i tajni podaci, sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka, odnosno tajnosti podataka.
Javnopravna tijela izdaju potvrde, odnosno uvjerenja, izvatke i druge javne isprave o činjenicama o kojima javnopravna tijela vode službenu evidenciju. Izdaju se u skladu s podacima iz službene evidencije, a imaju snagu javne isprave.
Potvrde o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija izdaju se stranci na njezin zahtjev, u pravilu istoga dana kad je stranka zatražila izdavanje potvrde, a najkasnije u roku od petnaest dana od dana podnošenja urednog zahtjeva za izdavanje, ako propisom kojim je ustanovljena takva službena evidencija nije drukčije propisano, a mogu se izdati i u elektroničkom obliku.
Treba Vam odvjetnik ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
