Kupnja zemljišta predstavlja veći rizik od kupnje stana ili kuće, stoga se traži da kupac bude više oprezan te da slijedi navedeni postupak kupoprodaje zemljišta.
Prilikom razmatranja zemljišta, kupac treba uzeti u obzir lokaciju zemljišta jer je moguće da na njemu želi izgraditi kuću, te njegovu veličinu i financije kojima raspolaže. Zemljište može tražiti sam, putem oglasnika ili angažirati agenciju. Iako se agencije često izbjegavaju zbog provizije, važno je naglasiti da će ozbiljna agencija kupcu ukazati na prednosti i nedostatke ponuđenih zemljišta, savjetovati ga, voditi pregovore, organizirati postupak kupoprodaje, angažirati odvjetnika i javnog bilježnika, te na kraju provesti uknjižbu prava vlasništva. Stoga, kako se provodi postupak kupoprodaje zemljišta saznajte u nastavku ovoga članka.
Postupak kupoprodaje zemljišta – Lokacijska informacija
Nakon što kupac odabere zemljište, prije nego što pokrene postupak kupoprodaje zemljišta te upis u katastar i gruntovnicu, važno je da provjeri zemljište. Prvo što treba napraviti je provjeriti vlasništvo u zemljišnim knjigama, vlasničkom listu, te provjeriti postoje li kakve hipoteke ili tereti vezani za određeno zemljište, kao i kako se to zemljište vodi na katastru te tko mu je u posjedu.
Pritom je važno pitanje namjene zemljišta, što se provjerava zahtjevom za izdavanjem lokacijske informacije u urbanističkom uredu zaduženom za određenu općinu. Lokacijska informacija izdaje se u formi neupravnog akta u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva, te je iz nje vidljiva namjena određenog zemljišta (stambena, mješovita, javna i društvena, gospodarska, proizvodno-poslovna).
Također, sadrži podatke o izgradivosti zemljišta, može li se na odabranom zemljištu pristupiti gradnji, koja je najveća dopuštena izgrađenost zemljišta, a koja najmanja veličina parcele za gradnju kuće, te kolika mora biti minimalna udaljenost građevine od susjedne parcele.
Postupak kupoprodaje zemljišta – Kupoprodajni ugovor
Ako je kupac nakon provjere zemljišta i dalje zainteresiran za kupnju zemljišta, pristupit će sklapanju kupoprodajnog ugovora sa prodavateljem. Prodavatelj će cijenu, kao najvažniji element ugovora, odrediti ovisno o izgledu zemljišta, položaju, lokaciji, udaljenosti od prometnice, infrastrukturi i drugim čimbenicima. Više cijene mogu imati građevinska zemljišta smještena na dobrim lokacijama, kao što su ona u blizini mora, u središtu grada i ovisno o tome je li zemljište smješteno u blizini škole, vrtića, trgovine ili nekih drugih ustanova.
Također, važnu ulogu u određivanju cijene zemljišta ima i infrastruktura. Poželjno je da se na građevinskom zemljištu već nalaze priključci za struju, vodu i kanalizaciju, ili da su barem dovedeni u njegovu blizinu. Kupoprodajni ugovor mora biti sklopljen u pisanom obliku i potrebno ga je ovjeriti kod javnog bilježnika u više primjeraka.
Nakon sklapanja kupoprodajnog ugovora, zadnji korak postupka kupoprodaje zemljišta je upis zemljišta u katastar i gruntovnicu.
Kako postupiti ukoliko ste naišli na poljoprivredno zemljište?
Ukoliko ste tijekom potrage za zemljištem za svoju buduću nekretninu odabrali zemljište koje vam se sviđa, no saznali ste da je ono klasificirano kao poljoprivredno, navedeno zemljište uređuje Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19). Poljoprivrednim zemljištem, u smislu tog Zakona, smatraju se poljoprivredne površine koje su po načinu uporabe u katastru opisane kao: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.
Stoga, na temelju Zakona, općine i gradovi donose program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem za svoje područje te je dopuštena prenamjena zemljišta iz građevinskog u poljoprivredno, no uz nekoliko uvjeta. Promjena namjene zemljišta u nepoljoprivredne svrhe obavlja se na osnovi dokumenata prostornog uređenja koje donose jedinice lokalne samouprave uz potvrdu Ministarstva poljoprivrede.
Za prenamjenu zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko potrebno je da svojoj samoupravi podnesete prijedlog izmjene zemljišta uz koji ćete morati platiti odštetu za prenamjenu ovisno o veličini i vrijednosti vašeg zemljišta.
Dakle, navedeni proces iziskuje veliki financijski trošak, stoga pri odabiru prenamjene valja biti odlučan.
Treba Vam odvjetnik za nekretnine ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
