Podizanje tužbe za duševne boli vrlo je često pretraživana tema na internetu jer ljudi pokušavaju dobiti informacije jesu li ovlašteni za podizanje takve tužbe, kakve su šanse za uspjeh u sporu, koliko dugo traje takav postupak, koliko iznosi novčana naknada za nematerijalnu štetu i slično. Je li duševna bol vrsta nematerijalne štete i koji pravni propis regulira navedena pitanja? Koje su sve vrste duševnih boli priznate u hrvatskom pravnom sustavu? U nastavku ovog članka biti ćete detaljno upoznati sa svime što trebate znati prije nego li se upustite u podizanje tužbe za duševne boli.
Što je to nematerijalna šteta?
Zakonom o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 78/15, 29/18) šteta je definirana kao umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (nematerijalna šteta). Na taj su način imovinske (materijalne) štete one koje se odražavaju na imovini oštećenika, kao umanjenje njegove imovine, odnosno kao sprječavanje njenog povećanja, a neimovinske (nematerijalne) štete su povrede prava osobnosti.
Laici često kolokvijalno povredu prava osobnosti poistovjećuju sa pojmom duševna bol. Sukladno gore navedenom zakonu, pravo osobnosti priznaje se kako fizičkim, tako i pravnim osobama. Pod pravima osobnosti fizičke osobe razumijevaju se pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i druga prava. S druge strane, pravna osoba ima sva navedena prava osobnosti osim onih vezanih uz biološku bit fizičke osobe, a osobito ima pravo na ugled, dobar glas, čast, ime odnosno tvrtku, poslovnu tajnu, slobodu privređivanja i druga prava. Naravno da pritom pravna osoba ne može pretrpjeti duševnu bol, pa naravno nije niti ovlaštena za podnošenje tužbe za duševne boli, nego to može biti jedino fizička osoba.
Podizanje tužbe za duševne boli- kako pokrenuti postupak
Podizanje tužbe za duševne boli moguće je sukladno članku 1048. Zakona o obveznim odnosima koji propisuje da svatko ima pravo zahtijevati od suda ili drugoga nadležnog tijela da naredi prestanak radnje kojom se povređuje pravo njegove osobnosti i uklanjanje njome izazvanih posljedica.
U slučaju povrede prava osobnosti može se podnijeti tužba za naknadu nematerijalne štete, kojom će oštećenik zahtijevati, na trošak štetnika, objavljivanje presude, odnosno ispravka, povlačenje izjave kojom je povreda učinjena, ili što drugo čime se može ostvariti svrha koja se postiže pravičnom novčanom naknadom. Osim toga, sudovi dosuđuju i pravičnu novčanu naknadu za povredu prava osobnosti o čemu će biti više riječi u nastavku.
Podizanje tužbe za duševne boli- popravljanje nematerijalne štete
Kada se sudovi bave procjenom povrede prava osobnosti, ključni kriterij procjene su upravo fizičke i duševne boli i strah koji su prouzročeni oštećeniku. Za neznatne povrede, primjerice kratko trajanje fizičkih bolova (nekoliko sati do najviše jedan dan), kratko trajanje straha (nekoliko sati), smanjenje životne aktivnosti do dva-tri dana, neimovinska šteta popravlja se isključivo kroz moralno zadovoljenje, nenovčano.
U tom slučaju, oštećenik može na trošak štetnika, zahtijevati objavljivanje presude odnosno ispravka ili povlačenje izjave kojom je povreda učinjena. Ovi oblici popravljanja štete najprikladniji su za povrede prava osobnosti prouzročene u medijima. S druge pak strane, postoji i takozvana pravična novčana naknada nematerijalne štete, koju sud dosuđuju kada je riječ o težoj povredi prava osobnosti. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.
Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete
Na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj dana 29. studenog 2002. razmatrani su i prihvaćeni Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete, a koji kriteriji se primjenjuju u svim parničnim postupcima naknadu nematerijalne štete i to u svim fazama postupka, dakle pred bilo kojim sudom.
Predmetni orijentacijski kriteriji razlikuju duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti, duševne bolovi zbog naruženosti, duševne bolove zbog smrti bliskog srodnika i duševne bolove zbog naročito teškog invaliditeta bliske osobe. Dana 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. pod brojem Su-IV-47/2020-5 na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/20.) zauzeto je pravno shvaćanje kojim se mijenja dosadašnja praksa o visini naknade neimovinske (nematerijalne) štete i to na način da su svi ranije prihvaćeni novčani iznosi pravične novčane naknade nematerijalne štete povećani za 50%., a o čemu ćemo detaljnije u nastavku.
Duševni bolovi zbog smanjenja životne aktivnosti
Smanjenje životne aktivnosti, kao posebna osnova za naknadu štete zbog duševnih bolova, obuhvaća sva ograničenja u životnim aktivnostima oštećenika koje je ostvarivao ili bi ih po redovnom tijeku stvari u budućnosti izvjesno ostvarivao.
Pod ograničenjem se podrazumijeva i obavljanje aktivnosti uz povećane napore ili pod posebnim uvjetima. Ovaj oblik štete u pravilu je trajnog karaktera, ali novčana naknada se može dosuditi i kad je smanjenje životne aktivnosti privremeno, ako je jačeg intenziteta i dužeg trajanja ili ako to posebne okolnosti opravdavaju. Tablica u nastavku prikazuje postotke smanjenja životne aktivnosti i njihovu korelaciju sa visinom naknade nematerijalne štete:
Podizanje tužbe za duševne boli- duševni bolovi zbog naruženosti
Svi navedeni iznosi su, sukladno izmjeni orijentacijskih kriterija, sada povećani za 50%.
Osnova za priznanje novčane naknade za naruženost nije samo u tome da li i u kojoj mjeri izmijenjena vanjština oštećenika izaziva u okolini gađenje, sažaljenje ili druge negativne reakcije, već se uzimaju u obzir i subjektivna mjerila o utjecaju svih elemenata (izmijenjena vanjština, primjetnost, opseg itd.) na psihičku ravnotežu oštećenika, odnosno na njegovo psihičko stanje u cjelini. Pri tome se subjektivne osobine oštećenika uzimaju u obzir u razumnoj mjeri.
Korekcija naknade moguća je ovisno o životnoj dobi, vrsti zanimanja, lokaciji ozljeda i slično. Duševni bolovi zbog naruženosti mogu biti jakog stupnja (vrlo uočljiva naruženost trećim osobama), srednjeg stupnja ( uočljivo trećim osobama, ali samo ponekad) te lakog stupnja, a o čemu onda ovisi i visina naknade.
Podizanje tužbe za duševne boli- duševni bolovi zbog smrti bliskog srodnika
Pravična novčana naknada za duševne bolove zbog smrti bliskog srodnika ne uključuje samo bol izazvanu samim saznanjem za smrt, nego i sve kasnije bolove koju primjerice trpi dijete zbog gubitka roditelja -ljubavi, njege i pažnje koju bi mu roditelj pružao i slično. Pravična novčana naknada priznaje se u slučaju smrti bračnog i izvanbračnog druga, djeteta, gubitka ploda, smrti roditelja, braća i sestara.
Duševni bolovi zbog naročito teškog invaliditeta bliske osobe
Za slučaj naročito teškog invaliditeta bračnog i izvanbračnog druga ( trajnija zajednica života) i djeteta, kao i za slučaj naročito teško invaliditeta roditelja Orijentacijski kriteriji propisuju visoke novčane naknade, od 150.000,00 kuna do 220.000,00 kuna, a koji novčani iznosi su uvećani za 50% izmjenom Orijentacijskih kriterija.
Važno je napomenuti da Orijentacijski kriteriji ne predstavljaju sudovima matematičku formulu koja pukim automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade, nego sudovi moraju uvijek imati na umu sve okolnosti slučaja, pri čemu trajanje i jačina fizičkih i duševnih bolova i straha imaju tek značaj osobito važnih, ali ne i jedinih okolnosti koje sud mora imati na umu pri određivanju iznosa pravične novčane naknade.
Treba Vam odvjetnik za naknadu štete ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
