Ovršili su vas, a ne znate zašto? Što ste propustili? Plaćate račune uredno i odjednom Vas neugodno iznenadi ovrha? U nastavku ovoga članka pročitajte kada i kako možete podnijeti prigovor na ovrhu.
Prigovor na ovrhu – Ovrha
Prije nego što krenemo pisati o tome kako podnijeti prigovor na ovrhu, nešto malo više reći ćemo o ovrsi.
Ovršni zakon (Narodne novine 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20) uređuje postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava te postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode osiguranje tražbina.
Postupak ovrhe pokreće ovrhovoditelj prijedlogom ili po službenoj dužnosti (kada je to određeno zakonom) na temelju:
– ovršne isprave (podnosi se sudu)
– vjerodostojne isprave (podnosi se javnom bilježniku).
Ovrhovoditelj može prijedlog za ovrhu podnijeti i Financijskoj agenciji (FINA) kada se radi o izravnoj naplati na temelju ovršne isprave samo onda kada se radi o ovrsi na novčanoj tražbini ovršenika.
Kome će ovrhovoditelj podnijeti prijedlog za ovrhu ili zahtjev za izravnu naplatu (sudu, javnom bilježniku ili FINA-i), ovisi o vrsti isprave na temelju koje se pokreće ovrha i predmetu ovrhe.
Ovršne isprave
Sukladno čl. 23. Ovršnog zakona, ovršne isprave su sljedeće:
– ovršna sudska odluka (npr. presuda) i ovršna sudska nagodba
– ovršna nagodba iz članka 186.a Zakona o parničnom postupku (nagodba sklopljena s državnim odvjetništvom Republike Hrvatske u povodu zahtjeva za mirno rješenje spora protiv Republike Hrvatske)
– ovršna odluka arbitražnog suda
– ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze, ako zakonom nije drukčije uređeno
– ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava
– nagodba sklopljena u postupku pred sudovima časti pri komorama u Republici Hrvatskoj te nagodba sklopljena u postupku mirenja u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje postupak mirenja
– druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava.
Vjerodostojne isprave
Sukladno čl. 31. Ovršnog zakona, vjerodostojne isprave su sljedeće:
– račun (računom se smatra i obračun kamata)
– mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine
– javna isprava
– izvadak iz poslovnih knjiga
– po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom.
Što može biti predmet ovrhe, a koji su predmeti izuzeti od ovrhe?
Predmet ovrhe mogu biti stvari i prava na kojima se po zakonu može provesti ovrha radi ostvarenja tražbine, a oni su sljedeći:
– imovina ovršenika (novac, nekretnine, pokretnine, vrijednosni papiri, udjeli u trgovačkom društvu itd.)
– neko ovrhovoditeljevo neimovinsko pravo (predaja i isporuka pokretnine itd.).
S druge strane, ne mogu biti predmet ovrhe poljoprivredno zemljište i gospodarske zgrade poljodjelca te nekretnine za koje je posebnim zakonom određeno da se na njima ne može provesti ovrha, u opsegu propisanim zakonom, kao ni druge stvari za koje je to Ovršnim zakonom ili posebnim zakonom određeno.
Prigovor na ovrhu – Pravni lijek
Sukladno zakonu, ovršenik ima pravo na sljedeći pravni lijek:
– žalbu protiv sudskog rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave. Pravodobna i dopuštena žalba ne odgađa provedbu ovrhe.
– prigovor protiv javnobilježničkog rješenja na temelju vjerodostojne isprave. Pravodobni, obrazloženi i dopušteni prigovor protiv javnobilježničkog rješenja na temelju vjerodostojne isprave odgađa provedbu ovrhe te se postupak nastavlja pred sudom. Ako prigovor nije obrazložen, sud će ga odbaciti kao nepotpun, ne pozivajući ovršenika da ga dopuni ili ispravi.
Prigovor na ovrhu podnosi ovršenik u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana, osim ako ne pobija samo odluku u troškovima postupka.
Prigovor protiv rješenja na temelju vjerodostojne isprave
Članak 58. Ovršnog zakona propisuje da je ovršenik dužan u prigovoru protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave odrediti u kojem se dijelu pobija to rješenje. Prigovor protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave mora sadržavati razloge pobijanja. Neobrazloženi prigovor sud će odbaciti kao nepotpun, ne pozivajući ovršenika da ga dopuni ili ispravi:
– ako u prigovoru protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršenik nije odredio u kojem dijelu pobija rješenje, opseg pobijanja sud će utvrditi na temelju sadržaja prigovora.
– ako se rješenje o ovrsi pobija u cijelosti ili samo u dijelu kojim je ovršeniku naloženo da namiri tražbinu, sud kojemu je prigovor podnesen stavit će izvan snage rješenje o ovrsi u dijelu kojim je određena ovrha i ukinuti provedene radnje, a postupak će nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnoga naloga, a ako za to nije mjesno nadležan, dostavit će predmet nadležnom sudu.
– ako se rješenje o ovrsi pobija samo u dijelu kojim je određena ovrha, daljnji postupak nastavit će se kao postupak po žalbi protiv rješenja o ovrsi donesenog na temelju ovršne isprave.
– ako se prigovor iz stavka 4. ovoga članka prihvati, dio rješenja o ovrsi kojim je ovršeniku naloženo da namiri tražbinu ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može ponovno tražiti ovrha.
– ako ovršenik pobija rješenje o ovrsi samo djelomično u dijelu kojim je njime ovršeniku naloženo da namiri ovrhovoditeljevu tražbinu, sud će za nepobijani dio toga dijela rješenja zaključkom utvrditi da je postao pravomoćan i ovršan te će pristupiti provedbi određene ovrhe samo radi ostvarenja dijela tražbine koji je njime pravomoćno utvrđen. Sud će zaključkom odrediti razdvajanje postupaka tako da se u odnosu na pobijani dio rješenja o ovrsi postupak nastavlja na način određen stavcima 3. i 4. ovoga članka. U tom slučaju sud će umnožiti spis radi provedbe zaključka o razdvajanju postupka.
– ako ovršenik ne podnese prigovor protiv dijela rješenja o ovrsi kojim mu je naloženo da namiri tražbinu protiv toga dijela rješenja može tražiti ponavljanje postupka po pravilima parničnoga postupka.
-ako sud kojem je prijedlog iz stavka 7. ovoga članka podnesen nije nadležan odlučivati po pravilima parničnoga postupka, ustupit će predmet nadležnom sudu radi odlučivanja o prijedlogu.
Treba Vam odvjetnik za ovrhe ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
