Susjed Vam je smetao posjed i intereirate se da li postoji kazna za smetanje posjeda. Postupak kojim se utvrđuje smetanje posjeda uređuje Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
(Narodne novine 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 52/25) . Istim je predviđeno da sud u postupku koji je pokrenut na prijedlog posjednika kojemu je posjed samovlasno smetan utvrđuje čin smetanja posjeda, naređuje uspostavu ranijeg posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanjai zabranjuje takvo ili slično smetanje ubuduće.
Što je posjed?
Posjed je faktična vlast glede neke stvari, a osoba koja ima takvu faktičnu vlast njezin je posjednik, a iz čega proizlazi kako posjed nije pravo. Osoba koja svoju faktičnu vlast izvršava osobno ili posredovanjem pomoćnika u posjedovanju neposredni je posjednik, a kad neka osoba stvar posjeduje kao plodouživatelj, založni vjerovnik, zakupoprimac, najmoprimac, čuvar, posudovnik ili u kojem drugom sličnom odnosu u kojemu je prema drugome ovlašten ili obvezan kroz neko vrijeme posjedovati je, onda je posjednik te stvari i ta druga osoba, ali u svojstvu posrednog posjednika. Stoji li posredni posjednik prema nekoj trećoj osobi u takvom odnosu tada je i ta osoba posredni posjednik.
Posjednikom se također smatra i osoba koja svoju faktičnu vlast ima u pogledu dijela neke stvari, iako taj dio ne bi mogao biti samostalnim objektom stvarnih prava, poput dnevne sobe ili druge prostorije u kući i slično. S posjedom stvari izjednačeno je i faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine, odnosno posjed prava pa se na njega primjenjuju odredbe o posjedu stvari na odgovarajući način, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona. U slučaju da isti posjed stvari ili prava ima više osoba, one su tada suposjednici.
Kazna za smetanje posjeda- Samovlasno smetanje posjeda
Samovlasno smetanje posjeda je zabranjeno bez obzira na to kakav je posjed, te ga upravo zbog navedenog nitko nema pravo smetati, čak i u slučaju da smatra kako ima jače pravo na posjed u tom trenutku. Ako posjedniku bez njegove volje netko oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed, a pritom valja znati kako niti osoba od koje je posjed pribavljen silom, potajno, odnosno prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, ne smije samovlasno oduzeti taj posjed nakon što joj prestane pravo na zaštitu posjeda.
Ne radi se o samovlasnom smetanju posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten na temelju zakona ili odluke suda odnosno drugoga tijela, koja je donesena na temelju zakona koji to dopušta. S druge strane, o samovlasnom smetanju se radi i kada je čin oduzimanja ili smetanja posjeda učinjen u nekom javnom, društvenom ili sličnom interesu, a nije izričito dopušten zakonom ili na temelju zakona.
Kazna za smetanje posjeda kao što smo naveli u uvodu ovog članka izriče se u sudskom postupku od strane suda koji prvenstveno utvrđuje smetanje posjeda, nalaže uspostavu ranijeg stanja te zabranjuje takvo daljnje smetanje.
Pravo na zaštitu posjeda
U slučaju da neka osoba određenu drugu osobu samovlasno smeta u posjedu, bilo da ju uznemirava u posjedu ili joj taj posjed oduzima, ima pravo na zaštitu posjeda. Valja napomenuti kako i posjednik koji je posjed stekao samovlasno na način da ga je drugome oduzeo silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo na zaštitu posjeda, ali ga nema nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no i to će moći kada se posjed umiri.
Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kada je osoba kojoj je posjed smetan saznala za čin smetanja posjeda i počinitelja, a najkasnije u roku od godinu dana od dana nastaloga smetanja. Navedeno pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom, odnosno u postupku zbog smetanja posjeda ili putem samopomoći.
Protekom roka od trideset dana, odnosno godinu dana osoba kojoj je posjed smetan nema više pravo tražiti da se izrekne kazna za smetanje posjeda osobi koja je posjed smetala. Pritom valja znati kako posjed koji je posjedniku bio oduzet, nije prestao niti je bio prekinut ako ga je posjednik služeći se svojim pravom na zaštitu posjeda ponovno uspostavio.
Dopuštena samopomoć
Tko ima pravo na zaštitu posjeda, smije svoj posjed zaštititi za vrijeme trajanja rokova iz članka za zaštitu posjeda i silom od one osobe koja mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedovanju uznemirava, ako je to nužno jer bi sudska pomoć stigla prekasno, a opasnost je neposredna, ali uz zadovoljavanje uvjeta da za zaštitu svojeg posjeda ne primjeni silu veće jakosti nego li je primjerena okolnostima. U tom slučaju govorimo o dopuštenoj samopomoći.
Dopuštenom samopomoći smije se umjesto posjednika poslužiti i posjednikov pomoćnik u posjedovanju, a u slučaju da posjednik svoje pravo na zaštitu posjeda ostvari putem samopomoći kad nisu ispunjene prije navedene pretpostavke za dopuštenu samopomoć, odgovarati će za štetu koju je pritom prouzročio.
Kazna za smetanje posjeda – Prestanak posjeda stvari
Posjed stvari prestaje kada stvar propadne, kad se izgubi, a nema izgleda da će se opet pronaći, te u slučaju kada je posjednik svojom voljom napusti. Posjedniku prestaje njegov posjed kad je stvar stekla u posjed osoba koja neće izvršavati nikakvu njegovu vlast u pogledu te stvari ili kad mu je druga osoba oduzme stvar, ako on nije ostvario zaštitu svojeg posjeda.
Posjed prava prestaje kada propadne nekretnina na kojoj se izvršavao sadržaj toga prava ili se posjednik odrekao svojega posjeda prava. Posjed prava neće prestati samim neizvršavanjem sadržaja prava stvarne služnosti dok ga njegov posjednik može izvršavati. S druge strane ako to želi tada posjed prestaje, no međutim, kada posjednik poslužne nekretnine prestane činiti što je dotada činio, prestane trpjeti da se i dalje izvršava sadržaj prava služnosti na njegovoj nekretnini, odnosno prestane propuštati što je do tada propuštao, ako posjednik prava ne ostvari zaštitu svoga posjeda.
Treba Vam odvjetnik za imovinsko-pravne odnose ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
