Ovršni zakon (NN 112/12, 93/14, 73/17, 131/20) propisuje ovršni postupak pa time možemo reći da se spominje i opomena pred ovrhu. Ovršni postupak je postupak kojeg sudovi i javni bilježnici provode radi prisilnog namirenja novčanih ili nenovčanih tražbina ovrhovoditelja na imovini ovršenika. Pravomoćnost rješenja o ovrsi je prva pretpostavka koja treba biti zadovoljena da bi vjerovnik odnosno ovrhovoditelj mogao naplatiti svoju tražbinu putem FINE.
Tko pokreće ovršni postupak?
Ovršni postupak pokreće ovrhovoditelj tako da sudu ili javnom bilježniku podnosi prijedlog za ovrhu koji mora sadržavati zakonom određene elemente: zahtjev za ovrhu, ispravu na kojoj se temelji potraživanje, točnu naznaku ovrhovoditelja i ovršenika, potraživanja koje se želi ostvariti, te predmet i sredstvo ovrhe.
Predmet ovrhe su ovršenikove stvari i prava na kojima se ovrha može provesti kao primjerice plaća, novac na računima, nekretnine, pokretnine, dionice, udjeli u trgovačkim društvima i drugo.
Opomena pred ovrhu
Vjerodostojna isprava je, prema Ovršnom Zakonu, račun, mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom. Računom se smatra i obračun kamata.
Vjerodostojna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze. Osim navedenih podataka, račun fizičkoj osobi koja ne obavlja registriranu djelatnost mora sadržavati opomena pred ovrhu, odnosno upozorenje dužniku da, u slučaju neispunjenja dospjele novčane obveze, vjerovnik može zatražiti određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Kad se iz vjerodostojne isprave ne vidi je li i kad je tražbina dospjela, ovrha će se odrediti ako ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu navede datum dospjelosti tražbine te ako je označio dan njezine dospjelosti.
Opomena pred ovrhu – Prijedlog za ovrhu
Prijedlog za ovrhu mora biti razumljiv i sadržavati:
– oznaku suda,
– ime i prezime, odnosno naziv stranaka, njihovu adresu i osobni identifikacijski broj stranaka,
– ime i prezime zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih stranke imaju, njihovu adresu i osobni identifikacijski broj,
– naznaku ovršne ili vjerodostojne isprave te predmetnu ispravu,
– ovršni zahtjev i
– potpis podnositelja.
Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave uz navedene podatke mora prije ovršnog zahtjeva sadržavati nalog ovršeniku da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri od dana dostave rješenja, namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima (platni nalog).
Ovršni zahtjev mora sadržavati:
– naznaku ovršne isprave, ako se ovrha traži na temelju ovršne isprave,
– tražbinu čije se ostvarenje traži,
– sredstvo kojim ovrhu treba provesti,
– prema potrebi predmet u odnosu na koji ovrhu treba provesti i
– druge propisane podatke potrebne za provedbu ovrhe.
Podnošenje prijedloga za ovrhu javnom bilježniku
Ovrhovoditelj može u prijedlogu za ovrhu predložiti da se ovrha odredi na jednom ili više predmeta ovrhe. Ovrhovoditelj može u prijedlogu za ovrhu predložiti i da se ovrha radi naplate određene tražbine općenito odredi na imovini ovršenika, bez navođenja sredstva i predmeta ovrhe.
Postupanje u povodu prijedloga
Ako javni bilježnik ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten i uredan, poslat će prijedlog za ovrhu ovršeniku te ga obavijestiti da može u roku od 15 dana ispuniti svoju obvezu prema ovrhovoditelju. U obavijesti iz stavka 1. ovoga članka javni bilježnik će:
1) upozoriti ovršenika da će protiv njega izdati rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ako u zakonskom roku ne izvrši obvezu iz prijedloga za ovrhu,
2) uputiti ovršenika da protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ima pravo izjaviti prigovor u skladu s ovim Zakonom, u kojem će slučaju sud ukinuti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu u kojem je određena ovrha i postupak nastaviti u parnici,
3) uputiti ovršenika da spor s ovrhovoditeljem pokuša riješiti izvansudskim putem.
Opomena pred ovrhu – Rješenje o ovrsi
U rješenju o ovrsi moraju biti naznačeni ovršna isprava, ako se ovrha traži na temelju ovršne isprave, tražbina koja se ostvaruje, sredstvo i predmet ovrhe te drugi podaci potrebni za provedbu ovrhe.
Rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave sud će:
1) naložiti ovršeniku da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana od dana dostave rješenja, namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima,
2) odrediti ovrhu radi prisilne naplate tražbine zajedno s odmjerenim i predvidivim troškovima,
3) odmjeriti nastale troškove,
4) posebno naznačiti predvidive troškove.
Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave mora sadržavati:
– upozorenje ovršeniku da prigovor protiv rješenja o ovrsi mora biti obrazložen i koje su pravne posljedice podnošenja neobrazloženog prigovora,
– upozorenje ovršeniku da u slučaju namirenja tražbine u roku iz stavka 2. točke 1. ovoga članka nije dužan namiriti predvidive troškove postupka,
– upozorenje ovršeniku ako se provodi ovrha na novčanoj tražbini po računu na koji mu se uplaćuju primanja i naknade iz članka 172. ovoga Zakona ili iznosi koji su izuzeti od ovrhe iz članka 173. ovoga Zakona, da je dužan o tome obavijestiti Agenciju.
Rješenje o ovrsi ne mora biti obrazloženo i može se izdati otiskivanjem štambilja na prijedlogu za ovrhu. Rješenje o ovrsi mora sadržavati uputu o pravnom lijeku. Sud neće po službenoj dužnosti odbaciti prijedlog za ovrhu utemeljen na pravomoćnoj sudskoj odluci, sudskoj nagodbi, javnobilježničkoj odluci ili javnobilježničkoj ispravi samo zato što na tim ispravama nije bilo potvrde o ovršnosti u vrijeme odlučivanja, odnosno neće odbiti ovršni zahtjev samo zato što tražbina utvrđena tim ispravama nije stekla svojstvo ovršivosti. Rješenje kojim se prijedlog za ovrhu potpuno ili djelomice odbacuje ili odbija mora biti obrazloženo.
Treba vam odvjetnik ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
