Zaštita prava radnika u Republici Hrvatskoj osigurana je Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19), a prema kojem radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava, a ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio prije navedeni zahtjev, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugog novčanog potraživanja iz radnog odnosa. U slučaju da je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu predviđen postupak mirnoga rješavanja nastaloga spora, rok od petnaest dana za podnošenje tužbe sudu teče tek od dana okončanja toga postupka.
Pojam radnika i poslodavca
Zakonom o radu uređuju se radni odnosi u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, koji je sklopljen i potvrđen u skladu s Ustavom te objavljen, a koji je na snazi, nije drukčije određeno.
Radnik je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca, a poslodavac je fizička ili pravna osoba koja zapošljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove. Fizička osoba koja je prema Zakonu o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 118/03, 146/08, 137/09, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19) kao član uprave, izvršni direktor ili fizička osoba u drugom svojstvu prema posebnom zakonu ovlaštena voditi poslove poslodavca, može kao radnik u radnom odnosu obavljati određene poslove za poslodavca.
Na ove osobe, bilo to pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ne primjenjuju se odredbe Zakona o radu koje se tiču prestanka ugovora o radu, o ugovoru o radu na određeno vrijeme, otkaznom roku i otpremnini. U tom slučaju primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima, odnosno opći popisi obveznog prava.
Temeljna prava i obveze iz radnog odnosa
Poslodavac je obvezan u radnom odnosu, radniku koji je kod njega zaposlen, dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.
Poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, poštujući pri tome prava radnika i njegovo dostojanstvo, dužan je osigurati radniku uvjete za rad na siguran način te na način koji ne ugrožava zdravlje radnika.
Pritom je zabranjena izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i uvjeta rada uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, sukladno ovom zakonu i posebnim zakonima.
Poslodavac je također dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje u suprotnosti s posebnim zakonima i Zakonom o radu.
Zasnivanje radnog odnosa
Opći uvjet za zasnivanje radnog odnosa procjenjuje se prema najnižoj dobi za zaposlenje pa tako osoba mlađa od petnaest godina ili osoba s petnaest i starija od petnaest, a mlađa od osamnaest godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje, ne smije se zaposliti.
Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa postoje ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa. U takvom slučaju ugovor o radu može se sklopiti samo radnik koji udovoljava traženim uvjetima kao npr. traženoj stručnoj spremi, koji ima zdravstvenu sposobnost za rad, državljanstvo, uvjet da nije kažnjavan.
Strani državljanin ili osoba bez državljanstva može sklopiti ugovor o radu pod uvjetima propisanima Zakonom o radu i posebnim zakonom kojim se uređuje način zapošljavanja tih osoba.
Ugovor o radu
Radni odnos u Republici Hrvatskoj zasniva se ugovorom o radu, a u slučaju da poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže drugačije. Na taj način osigurava se zaštita prava radnika.
Ugovor o radu sklopljen je kada su se stranke usuglasile o bitnim sastojcima ugovora, a trenutak sklapanja ugovora ne veže se uz početak rada radnika, osim u slučaju državnih službenika kojim se postaje tek danom početka radnog odnosa.
Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku, ali propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku ne utječe na postojanje i valjanost tog ugovora iz čega proizlazi ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan radniku prije početka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.
U slučaju da poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Na prije spomenuti način također se ostvaruje zaštita prava radnika te se radi o neoborivoj presumpciji.
Trajanje ugovora o radu
Ugovor o radu u pravilu se sklapa se na neodređeno vrijeme, osim ako Zakonom o radu nije drukčije određeno, a u slučaju da ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme te se ovdje radi o oborivoj zakonskoj predmnjevi. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje stranke dok ne prestane na neki od načina predviđenih Zakonom.
Ugovor o radu može se u iznimnim situacijama sklopiti i na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed određen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.
Pritom valja imati na umu kako poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u tom ugovoru li u pisanoj potvrdi o radu mora i navesti, a ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne može biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog drugih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.
Zaštita prava radnika – prava trudnica
Poslodavac ne smije odbiti zaposliti trudnu ženu zbog same činjenice njezine trudnoće, niti joj zbog trudnoće, rođenja ili dojenja djeteta u smislu posebnog propisa ne smije ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu pod nepovoljnijim uvjetima.
Također, Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o trudnoći niti smije uputiti drugu osobu da iste traži, osim ako radnica osobno ne zahtijeva određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom kako bi se ostvarila zaštita prava radnika vezano za trudnoću.
Trudnoj radnici, radnici koja je rodila ili radnici koja doji dijete u smislu posebnog propisa, a koja trenutno radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje, odnosno djetetov život ili zdravlje, poslodavac je dužan za vrijeme korištenja prava u skladu s posebnim propisom, ponuditi dodatak ugovora o radu kojim će se na određeno vrijeme ugovoriti obavljanje drugih odgovarajućih poslova koji bi spriječili takvo ugrožavanje.
Samo je doktor specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li poslovi na kojima radnica radi, odnosno drugi ponuđeni poslovi odgovarajući trenutnoj situaciji.
Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove
Nakon isteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do treće godine života djeteta u skladu s posebnim propisom, radnik koji je koristio neko od navedenih prava ima pravo povratka na poslove na kojima je radio prije korištenja takvih prava, u roku od mjesec dana od dana kada je poslodavca obavijestio o prestanku korištenja nekog prava.
Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova koje je radnik obavljao prije korištenja navedenih prava poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, čiji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije korištenja toga prava.
Važno je znati kako radnik koji koristi pravo na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, rad s polovicom punog radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopust trudnice ili majke koja doji dijete, te dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju ili kojem ugovor o radu miruje do treće godine života djeteta u skladu s posebnim propisom, ima mogućnost otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.
Zaštita prava radnika – prava maloljetnika
Zakon o radu propisuje kako se osoba mlađa od petnaest godina ili osoba s petnaest i starija od petnaest, a mlađa od osamnaest godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje, ne smije se zaposliti.
U slučaju da zakonski zastupnik ovlasti maloljetnika s petnaest i starijeg od petnaest godina za sklapanje određenog ugovora o radu, izuzev maloljetnika koji pohađa obvezno osnovno obrazovanje, maloljetnik je poslovno sposoban za sklapanje i raskidanje toga ugovora te za poduzimanje svih pravnih radnji u svezi s ispunjenjem prava i obveza iz toga ugovora ili u svezi s tim ugovorom.
Takvo ovlaštenje se mora dati u pisanom obliku, a od ovlaštenja su izuzeti pravni poslovi za poduzimanje kojih zakonskom zastupniku treba odobrenje tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi. Zakonski zastupnik može u svakom trenutku povući ili ograničiti ovlaštenje, odnosno u ime maloljetnika raskinuti radni odnos.
Zaštita dostojanstva radnika
Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja uređuju se posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu, a poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan je imenovati osobu koja će osim njega biti ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Poslodavac ili osoba koju je poslodavac u tu svrhu ovlastio dužna je, u roku utvrđenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe radnika, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ako se utvrdi da ono postoji.
U slučaju da poslodavac ne poduzme u roku mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura odgovarajuća zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražena zaštita prava radnika pred nadležnim sudom.
Zaštita prava radnika – privatnost radnika
Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno Zakonom o radu ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom.
U slučaju da je navedene podatke potrebno prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama radi ostvarivanja prava i obveza iz radnoga odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom, poslodavac mora unaprijed pravilnikom o radu odrediti koje će podatke u tu svrhu prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama. Pritom valja znati kako osobne podatke radnika smije prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo poslodavac ili osoba koju za to izričito opunomoći poslodavac.
Zaštita prava radnika – zaštita zdravlja
Poslodavac je dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja, a također ima dužnost upoznati radnika s opasnostima posla koji radnik obavlja.
Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika te sprječava nastanak nesreća, a u slučaju da je poslodavac preuzeo obvezu smještaja i prehrane radnika, pri izvršenju te obveze mora voditi računa o zaštiti života, zdravlja i ćudoređa te vjeroispovijesti radnika.
Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, poslodavac u takvim slučajevima ne može otkazati ugovor o radu. Također, ozljeda na radu, odnosno profesionalna bolest ne smije štetno utjecati na napredovanje radnika i ostvarenje drugih prava i pogodnosti koje proizlaze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom.
Treba Vam odvjetnik za radno pravo ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
