Odgovor na pitanje tko snosi odgovornost za štetu od divljači pronalazimo u odredbama Zakona o lovstvu (NN 99/18, 32/19, 32/20) prema kojem u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 78/15, 29/18).
Šteta je umanjenje nečije imovine, odnosno obična šteta, npr. određena osoba drugoj osobi razbije prozor na autu, sprječavanje njezina povećanja, odnosno izmakla korist, npr. netko spriječi drugoga da sastavi oporuku u korist treće osobe i povreda prava osobnosti, odnosno neimovinska šteta, kao npr. povreda časti i ugleda. Opće načelo odgovornosti za štetu koje vrijedi je tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi istu osim ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, te se pritom predmnijeva obična nepažnja.
Pretpostavke odgovornosti za štetu su štetnik, odnosno subjekt koji je odgovoran za štetu, a subjekt koji zahtijeva odštetu naziva se oštećenik. Štetnik mora počiniti štetnu radnju, a šteta mora nastati oštećeniku. Također, traži se kauzalitet, odnosno izvršena štetna radnja mora kao uzrok proizvesti određenu štetu kao posljedicu. Kao posljednja pretpostavka koja mora biti zadovoljena kako bi nastala odgovornost za štetu je protupravnost štetne radnje.
Mjere za sprječavanje štete od divljači
Lovoovlaštenik, fizička i pravna osoba kojoj divljač može prouzročiti određenu imovinsku štetu dužni su poduzimati sve prijeko potrebne mjere radi sprječavanja štete koju divljač može počiniti ljudima ili imovini te na taj način spriječiti da nastane odgovornost za štetu od divljači.
Mjere za sprječavanje štete od divljači su smanjivanje broja divljači do brojnog stanja koje se može uzgajati u lovištu, osiguravanje dovoljno vode i hrane za divljač u lovištu, čuvanje usjeva i nasada, izgon divljači s ugroženog zemljišta, uporaba mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava, vidljivih i zvučnih plašila, elektronskih detektora divljači, kao i ostale uobičajene mjere zaštite za određeno područje i vrstu divljači. Navedene mjere dužan je provoditi lovoovlaštenik, a nadležno javno tijelo ih objavljuje najkasnije do 31. ožujka za iduću lovnu godinu.
Također, nadležno javno tijelo ovlašteno je zabraniti lov pojedine vrste divljači radi zaštite njezina brojnog stanja, zaštite poljoprivrednih usjeva, pojave kemijskog, biološkog ili radiološkog zagađivanja. Nadalje, ovlašteno je dopustiti provedbu sanitarnog ili redukcijskog odstrela te izlučenje divljači, osim ptica, s površina na kojima ugrožava sigurnost ljudi i imovine ili na kojima prema drugim propisima ne smije obitavati pravnoj ili fizičkoj osobi osposobljenoj za lov. Ovlašteno je donijeti rješenje o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači, osim ptica, koja ugrožava zdravlje ljudi, stoke, druge divljači, drugih životinjskih vrsta ili čini drugu štetu, ako mjere za sprječavanje šteta od divljači nisu dovoljno uspješne ili ne bi bile gospodarski opravdane.
Vrste šteta u lovištima
Vrste šteta u lovištima su šteta na imovini koju divljač prouzroči svojim djelovanjem tako da smanji vrijednost nekretnina ili pokretnina u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba, a osobito šteta na poljoprivrednim kulturama, domaćim životinjama, gospodarskim ili drugim objektima. Pritom valja znati kako za štetu koju prouzroči divljač nad domaćim životinjama računa se šteta koja se odnosi na smanjenje ili potpuni gubitak vrijednosti oštećene ili ubijene domaće životinje.
Nadalje, šteta prouzročena izvođenjem lova je svaka šteta koju su pri provedbi lova prouzročili lovci i lovački psi, a šteta na divljači je imovinska i ekološka šteta čiji je uzrok protupravno uništenje, oštećenje ili prisvajanje divljači, njezinih legala i gnijezda ili su prouzročene posredno protupravnim radnjama u prostoru, kojima se mijenjaju ili uništavaju staništa, prirodni prolazi i drugi važni činitelji bitni za opstanak divljači. Konačno šteta na lovnogospodarskim i lovnotehničkim objektima je imovinska šteta čiji je uzrok protupravno uništenje, oštećenje ili prisvajanje.
Sprječavanje štete u lovištima
Sprječavanje štete u lovištima osigurava se tako da oštećenik na primjeren način i na svoj trošak kao dobar gospodar poduzima mjere, dopuštene radnje i zahvate u svrhu zaštite svoje imovine od nastanka takve štete. Sukladno prije navedenom, dopuštenim radnjama i zahvatima osobito se smatra ograđivanje dobara, ciljano čuvanje dobara i istjerivanje divljači, provedba agrotehničkih mjera, priopćavanje bez odgađanja o započetoj šteti i okolnostima koje mogu utjecati na poduzimanje mjera za sprječavanje šteta te upotrebljavanje mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava koja je na zahtjev oštećenika dužan osigurati lovoovlaštenik.
Važno je znati ako oštećenik ne poduzima mjere, dopuštene radnje i zahvate te ne dopusti lovoovlašteniku provođenje mjera kojima se sprječava nastanak štete od divljači ili odstrani sredstva za sprječavanje štete, namjerno ošteti ili odstrani objekte koji služe za sprječavanje šteta nema pravo na naknadu štete koju prouzroči divljač.
Odgovornost za štetu od divljači
Odgovornost za štetu od divljači tereti lovoovlaštenika, ako je oštećenik poduzeo sve radnje koje su navedene u prethodnim odlomcima ovog članka te kao dobar gospodar zaštitio svoju imovinu od nastanka štete, a ne odgovara za štetu nastalu na dobrima koja nisu uklonjena najkasnije mjesec dana od isteka agrotehničkog roka za berbu ili žetvu uroda.
Za štetu na lovnogospodarskim i lovnotehničkim objektima odgovara počinitelj tih radnji odnosno vlasnik stvari ili životinje od kojih potječe takva šteta bez obzira na krivnju, a prema načelu objektivne odgovornosti te se ta šteta nadoknađuje lovoovlašteniku.
Odgovornost za štetu od divljači na motornom vozilu
S obzirom da broj motornih vozila na cestama svakodnevno raste te dolazi do razvoja prometnica i ljudski utjecaj na okoliš je sve veći uslijed intenzivne poljoprivredne proizvodnje, dolazi do promjena i smanjivanja prirodnih staništa divljači te njihovog povećanog kretanja, a pritom i veće mogućnosti naleta na motorno vozilo u pogonu.
U slučaju da naletom divljači nastane šteta na motornom vozilu odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi. S druge strane, za takvu štetu odgovrati će lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.
Također, lovoovlaštenik ima dužnost radi smanjenja i otklanjanja mogućnosti nastanka štete nastale naletom vozila na divljač pratiti migraciju divljači te o tome jednom godišnje dostaviti izvješće pravnoj osobi koja upravlja cestama opisanim granicom lovišta. Za štetu koju prilikom lova divljači počine lovci i lovački psi koji sudjeluju u lovu odgovoran je lovoovlaštenik, s tim da lovoovlaštenik u takvom slučaju ima pravo regresa od lovaca koji su prouzročili štetu.
U kojim slučajevima se ne nadoknađuje šteta koju počini divljač
Šteta koju počini divljač neće se nadoknaditi ako je nastala na površini manjoj od 5 % ukupne površine tehnološke cjeline sukladno posebnom propisu, na površinama na kojima vlasnik ili korisnik zemljišta nije poduzeo mjere i radnje propisane Zakonom o lovstvu, stoki na površinama na kojima je posebnim propisom zabranjen pristup i ispaša stoke, na neoznačenim i neregistriranim domaćim životinjama, kao ni šteta na domaćim životinjama koje su bez nadzora puštene u prirodu, na neograđenim višegodišnjim nasadima, na šumi i šumskom zemljištu te korisnicima zemljišta koji protupravno koriste zemljište.
Odgovornost za štetu od divljači u sudskoj praski
Odlukom Županijskog suda u Varaždinu, broj odluke: Gž-4624/14-2, od 20.09.2016. godine sud je odlučio kako:
„Lovoovlaštenik odgovara po kriteriju objektivne odgovornosti za štetu od divljači na poljoprivrednim kulturama samo ako je oštećenik poduzeo propisane mjere za sprječavanje štete od divljači koje je bio dužan poduzeti.“
Odlukom Županijskog suda u Bjelovaru, broj odluke: Gž-2829/12-2, od 22.08.2013. godine sud je odlučio kako:
„Zbog ne postavljanja prometnog znaka „divljač na cesti“ pravna osoba koja gospodari javnom cestom za štetu od divljači naletom na vozilo odgovara kada je o postojanju objektivne potrebe (čestim prelascima divljači preko ceste, čestim prometnim nezgodama) za njegovo postavljanje obaviještena od osobe koja gospodari lovištem kroz koje prolazi javna cesta, a povodom toga u primjerenom vremenskom razdoblju nije poduzela potrebne radnje za njegovo postavljanje.“
Ukoliko Vas zanima nešto više o temi odšteta u prometnoj nesreći, možemo pročitati ovaj članak.
Treba Vam odvjetnik za naknadu štete, ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenejem.
