Administrativna zabrana je kolokvijalni naziv za izjavu ovršenika temeljem koje se ovrhovoditelju omogućava naplata potraživanja bez provođenja ovršnog postupka zapljenom ovršenikove plaće. Mnoge banke, osiguravajuća društva i druge institucije u svom poslovanju koriste „administrativnu zabranu“ kao sredstvo osiguranja za podmirenje obveza svojih klijenata. Ova administrativna zabrana zapravo je propisana čl. 202. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 93/14, 73/17) i točan zakonski naziv iste je zapljena po pristanku dužnika.
Administrativna zabrana – izjava kojom se daje suglasnost na zapljenu plaće
Dakle, ovršenik, korisnik kredita, dužnik itd., tj. svaka fizička osobe može privatnom ispravom, potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe.
Suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe, ne proizvod pravni učinak. Ovakva isprava se izdaje u jednom primjerku i ima značenje pravnog posla osnivanja založnog prava ili sličnog pravnog posla osnivanja osiguranja tražbine, te vjerovnik ili ovrhovoditelj ima temeljem takve isprave pravo naplate. Poslodavac ovršenika na temelju te isprave dužan je zaplijenjeni dio plaće isplatiti, odnosno isplaćivati ovrhovoditelja po isteku roka od 60 dana od dana njezina primitka.
Administrativna zabrana – tko dostavlja izjavu kojom se daje suglasnost na zapljenu plaće poslodavcu
Ovu ispravu poslodavcu dostavlja vjerovnik/ovrhovoditelj, a koja dostava ima učinak dostave pravomoćnog rješenja o ovrsi. Zapljena, temeljem ovakve suglasnosti nema utjecaja na provedbu ovrhe na plaći radi namirenja tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete po osnovi izgubljenog uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja.
Ova isprava, administrativna zabrana, ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika i na drugim predmetima ovrhe. Ovakvu izjavu može dati i jamac, a ista ima iste učinke kada ju daje i sam dužnik.
Administrativna zabrana – kada poslodavac provodi ovrhu na plaći?
Poslodavac će provesti ovrhu na zahtjev osobe koja u administrativnoj zabrani nije navedena kao vjerovnik, odnosno protiv osobe koja u administrativnoj zabrani nije navedena kao dužnik ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina/dug na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku.
Prvotni ovrhovoditelj, odnosno novi ovršenik ovlašten je pred nadležnim sudom tražiti donošenje rješenja kojim se nalaže poslodavcu da odgodi isplatu plaće odnosno rješenje kojim će se nastavak pljenidbe i prijenosa plaće proglasiti nedopuštenim, a ukoliko se vrši blokada računa putem Financijske agencije ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Ukoliko poslodavac u roku od 60 dana, od dana kada mu je dostavljena isprava iz koje proizlazi da je tražbina/dug prešla ili prenesena na drugu osobu, ne zaprimi drugačiju odluku suda, nastaviti će s isplatama plaća u korist novog ovrhovoditelja.
Visina plaće koja se smije plijeniti
Visina plaće koja se smije plijeniti iznosi jednu polovinu prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je dozvoljena pljenidba u visini tri četvrtine prosječne mjesečne isplaćene netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.
Također, dozvoljena je i pljenidba plaće u visini jedne trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja.
Što ako je plaća ovršenika manja od prosječne neto plaće
Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, dozvoljena je pljenidba jedne četvrtine plaće ovršenika, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, dozvoljena je pljenidba jedne polovine netoplaće ovršenika, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je dozvoljena pljenidba iznosa koji odgovara iznosu od tri četvrtine netoplaće ovršenika.
Prosječna netoplaća jest prosječan iznos mjesečne netoplaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u »Narodnim novinama«, najkasnije do 31. prosinca te godine.
Treba Vam odvjetnik za ovrhe, obratite nam se s povjerenjem.
