Prema zakonu o arbitraži (NN 81/01), arbitraža je suđenje pred arbitražnim sudom bez obzira organizira li ga ili njegovo djelovanje osigurava arbitražna ustanova ili ne. Dakle, Arbitraže su nedržavna tijela kojima su zainteresirani subjekti povjerili na rješavanje svoj spor što je nastao iz nekog ugovornog ili izvanugovornog odnosa. Što je arbitraži ugovor, a što arbitražni sud, te kako se provodi arbitražni postupak i koje au arbitražne odluke, saznajte u nastavku ovoga članka.
Domaća i međunarodna arbitraža
Ako je mjesto/sjedište arbitraže na području Republike Hrvatske, gdje je vođen arbitražni postupak i donesena arbitražna odluka/pravorijek, arbitraža je domaća.
S druge strane, kod međunarodne arbitraže postoji spor s međunarodnim obilježjem, u kojem je barem jedna od stranaka fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u inozemstvu/ pravna osoba koja je osnovana po stranom pravu.
Arbitraža – Arbitražni ugovor
Hrvatsko pravo predviđa da svi hrvatski državljani i pravne osobe hrvatskog prava, uključujući i Republiku Hrvatsku te jedinice lokalne i područne samouprave, mogu sklopiti ugovor o arbitraži i biti stranke u sporu pred arbitražnim sudom.
Ugovor o arbitraži je ugovor kojim stranke podvrgavaju arbitraži sve ili određene sporove koji su među njima nastali, ili bi mogli nastati iz određenog pravnog odnosa, ugovornog ili izvanugovornog. Taj se ugovor može sklopiti u obliku arbitražne klauzule u nekom ugovoru ili u obliku posebnog ugovora i valjan je samo ako je sklopljen u pisanom obliku.
Arbitraža – Arbitražni sud
U Republici Hrvatskoj arbitraža je institucionalna. Suđenje vrši Stalno izabrano sudište pri Hrvatskoj Gospodarskoj Komori koje, kao stalno tijelo, ima svoja pravila (pravilnike) po kojima postupa i vodi liste arbitara s kojih stranke biraju arbitre. Arbitar može biti svaka osoba, fizička i pravna npr. trgovačke komore, ali mora biti punoljetna i poslovno sposobna, bez obzira na stručnu spremu.
O broju arbitara stranke se mogu sporazumjeti, pa prema tome i da on bude paran – ako sporazuma nema, Zakon o arbitraži predviđaj neparan sastav, imenovat će se tri arbitra. Isto tako, strankama je dopušteno da postignu sporazum na koji će način arbitražno vijeće odlučivati. Ako sporazuma nema, arbitražno vijeće odlučuje većinom glasova.
Arbitar je dužan arbitražu voditi primjerenom brzinom i pravodobno poduzimati sve radnje u postupku. Ako odugovlači sa ispunjavanjem svoje dužnosti, stranke mogu zahtijevati izuzeće arbitara, ali ga ne mogu tužbom prisiljavati da izvrši svoje obaveze. Arbitar ima pravo na nagradu za rad koji je obavio i naknadu troškova.

Arbitražni postupak
Ako se stranke nisu drugačije sporazumjele, arbitražni postupak započinje onog dana kad arbitražna ustanova primi tužbu, te u slučaju ad hoc arbitraže, onoga dana kad tuženik primi obavijest o tome da je protivna stranka imenovala arbitra ili predložila arbitra pojedinca i uz nju poziv da imenuje drugog arbitra ili da se izjasni o predloženom arbitru pojedincu i tužbu kojom se spor iznosi pred arbitražni sud.
Stranke se mogu sporazumjeti o pravilima postupka koja će se arbitražni sud pridržavati, o mjestu arbitraže, te o jeziku na kojem će se provoditi arbitraža. Cilj arbitražnog postupka je da se izvođenjem dokaza utvrdi činjenično stanje i donesu odluke (pravorijek).
Arbitražne odluke
Prema Zakonu o arbitraži, arbitražni sud može donijeti pravorijek i zaključak. Pravorijek je odluka o meritumu spora kojim se tužbeni zahtjev usvaja ili odbija, a može biti i djelomični, dopunski ili međupravorijek. Mora biti donesen u pisanom obliku i obrazložen. Obrazloženje nije potrebno ako su se stranke tako sporazumjele ili ako je pravorijek donijeti na temelju nagodbe stranaka. Isto tako, treba sadržavati nadnevak i mjesto njegova donošenja kao i potpis arbitra pojedinca ili potpise članova vijeća.
Pravorijek ima prema strankama snagu pravomoćne sudske presude, osim ako su se stranke izričito sporazumjele da se može pobijati pred arbitražnim sudom višeg stupnja. Pravorijek se može poništiti izvanrednim pravnim sredstvom, tužbom za poništaj, za što je nadležan Trgovački sud u Zagrebu u predmetima iz stvarne nadležnosti trgovačkih sudova, a u ostalim predmetima Županijski sud u Zagrebu. S druge strane, postupak se može okončati zaključkom arbitražnog suda ako tužitelj povuče tužbu, osim ako se tuženik tome usprotivi ili ako stranke sporazumno odluče o okončanju postupka.
Iako je arbitražni postupak tajan, nema publiciteta i relativno brzi u donošenju odluka, u praksi nije toliko rasprostranjen jer nije ekonomičan.
Treba Vam odvjetnik ili pravni savjet, obratite na se s povjerenjem.