Autorska prava – što su i kako ih zaštititi?

registar autorskih prava
Autorsko pravo svi 12, 2020

Zaštita autorskih prava ovisi prvenstveno o vrsti povrede, pa tako relevantne odredbe možemo naći ne samo u Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03) već i u Kaznenom zakonu. U Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima predviđena je građanskopravna, prekršajna, a u nekoj mjeri i upravnopravna zaštita. Čak i Zakon o kaznenom postupku predviđa neke odredbe koje su općenitije naravi, a odnose se na privremeno oduzimanje predmeta, pretragu, osiguranje dokaza. Ovdje također valja ukazati na činjenicu da se na autorsko pravo primjenjuju i odredbe obveznog prava koje uređuju naknadu štete.

Prije nego što se krene u podrobniju analizu opcija koju hrvatsko zakonodavstvo pruža autoru u slučaju povrede njegovih prava, valja definirati što jesu, a što nisu autorska prava te koja točno prava Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima predviđa.

Što su autorska prava ?

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima na samom svom početku definira autorsko pravo kao pravo autora na njegovim djelima iz književnog, znanstvenog i umjetničkog područja. Dakle, autorsko pravo pripada osobi koja stvori autorsko djelo, međutim, autor može za drugu osobu osnovati pravo iskorištavanja svojeg autorskog djela, odnosno sklopiti autorsko pravni ugovor kojim će drugoj osobi prepustiti ostvarivanje autorskog prava. U tom slučaju osoba koja ubire dio prihoda od prava naziva se nositeljem prava.

Autorsko djelo se smatra objavljenim ako je učinjeno pristupačnim javnosti uz pristanak nositelja prava. S druge strane, autorsko djelo se smatra izdanim ako su primjerci tog autorskog djela ponuđeni javnosti ili stavljeni u promet uz pristanak nositelja prava, u količini koja zadovoljava razumne potrebe javnosti. Vidljivo je kako je ključni element objavljivanja, ali i objavljivanja pristanak autora, odnosno pristanak nositelja prava.

zagreb autorska prava

Da li postoji registar autorskih prava?

Autorska prava nije potrebno upisivati u posebni registar. Međutim, u nekim situacijama je dobro izvršiti registraciju odnosno pohranu autorskog djela čime se dokazuje tko je autor i kada je djelo nastalo. Naime, u slučaju spora oko toga tko je autor djela, osoba koja je pravodobno i na vrijeme pohranila autorsko djelo u registar autorskih prava lako će dokazati svoje autorstvo nad tim djelom.

Što je autorsko djelo?

Pitanje na koje najprije valja dati odgovor u pogledu zaštite autorskog prava jest što je autorsko djelo? Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima propisuje definiciju iz koje proizlazi da je autorsko djelo intelektualna tvorevina originalnog individualnog karaktera, bilo iz znanstvenog, umjetničkog ili književnog područja. Nadalje, za utvrđivanje je li nešto autorsko djelo ili ne nije od važnosti način i oblik izražavanja, vrsta, vrijednost ili namjena. Konkretno bi to značilo da su autorska djela osobito:

– glazbena djela,

– jezična djela (čak i računalni programi),

– audiovizualna djela,

– fotografska djela,

– dramska djela,

– djela likovne umjetnosti (bilo s područja slikarstva, grafike, kiparstva i neovisno o materijalu od kojeg su sačinjena),

– djela arhitekture i slično.

Čak je nedovršeno djelo predmet autorskog prava.

S druge strane, ukoliko bi netko prerađivao izvorno autorsko djelo, i to na način da bi obradio neku autorsku pjesmu, ili prilagođavao primjerice neki roman u kinematografsko djelo, novonastalo djelo je samostalno autorsko djelo.

odvjetnik za autorsko pravo

Što nisu autorska prava?

Ključno je napomenuti kako su predmet autorskog prava izražaji, a ne neke ideje, metode rada, postupci, pa tako autorsko pravnoj zaštiti ne podliježu otkrića, tekstovi iz područja zakonodavstva ili pak dnevne novosti i druge vijesti.

Tko su autori?

Osoba koja je autorsko djelo stvorila jest autor djela, te njemu pripada autorsko pravo na njegovom djelu i to bez ispunjavanja ikakvih formalnosti. Samim stvaranjem djela nastaje autorsko pravo. Moguće je i da više osoba stvori autorsko djelo svojim zajedničkim radom te tu govorimo o koautorima.

Jasno je da svakom koautoru pripada samo dio autorskih prava, točnije koautorski dio računski određen razmjerno prema cijelom autorskom pravu. U sumnji se smatra da su koautorski dijelovi jednaki, a za objavljivanje, korištenje te za izmjenu njihovoga djela potreban je pristanak svih koautora. U slučaju da nema suglasnosti svih koautora odluku će donijeti sud na zahtjev bilo kojeg od koautora.

povreda autorskih prava

Autorska prava – sadržaj

Kada govorimo o autorskim pravima, treba napomenuti kako se ista sagledavaju s više različitih aspekata, pa tako autorsko pravo sadržava moralna prava autora, imovinska prava autora te druga prava autora. Svaki autor mora znati da mu za bilo kakvo korištenje njegovog autorskog djela pripada naknada, osim ako drugačije nije ugovoreno ili pak propisano zakonom. Naknada se određuje kao cijena korištenja u privatnopravnom odnosu.

Moralna prava autora

Moralnim pravima štite se osobne i duhovne veze autora s njegovim autorskim djelom, što će reći da autor ima pravo odrediti hoće li, kada, gdje, kako i pod kojim uvjetima njegovo autorsko djelo biti prvi put objavljeno (pravo prve objave).

Nadalje, autor ima pravo biti označen kao autor djela te biti priznat, a osoba koja javno koristi autorsko djelo mora pri korištenju naznačiti autora (pravo na priznanje autorstva). Nadalje, autor ima pravo na poštivanje autorskog djela i čast ili ugled autora  što uključuje pravo na suprotstavljanje deformiranju, uništenju, sakaćenju svojega autorskog djela, kao i svakom korištenju autorskog djela na način kojim bi se ugrožavala njegovu čast ili ugled.

Pravo pokajanja pak autoru omogućava da opozove pravo na iskorištavanje svojeg autorskog djela i njegovo daljnje korištenje. Ukoliko bi daljnje korištenje štetilo autorovom časti ili ugledu, pravo pokajanja uključuje i pravo na popravljanje štete.

Imovinska prava autora

Autor sa svojim autorskim djelom i koristima od njega može činiti što ga je volja, a ujedno svakog drugog od toga isključiti. Imovinska prava obuhvaćaju osobito:

– pravo reproduciranja (pravo umnožavanja) što znači da autor ima isključivo pravo izrade autorskog djela u jednom ili više primjeraka; u cijelosti ili u dijelovima; izravno ili neizravno; privremeno ili trajno, te bilo kojim sredstvima i u bilo kojem obliku,

– pravo distribucije označava pravo autora da u promet stavi izvornik ili primjerak autorskog djela prodajom, odnosno na neki drugi način, a uključuje i nuđenje autorskog djela javnosti u tu svrhu,

– Pravo iznajmljivanja omogućuje autoru da radi ostvarivanja imovinske ili komercijalne koristi iznajmi, odnosno daje na korištenje primjerak djela u ograničenom vremenskom razdoblju,

– pravo priopćavanja autorskog djela javnosti obuhvaća osobito pravo javnog izvođenja, pravo javnog prikazivanja scenskih djela, pravo javnog prenošenja, pravo javnog prikazivanja, pravo stavljanja na raspolaganje javnosti itd.

– pravo prerade podrazumijeva pravo na prevođenje, prilagođavanje, glazbenu obradu ili neku drugu preinaku djela.

Druga prava autora

Druga prava autora uređena Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima su pravo na naknadu za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo vlastito korištenje; pravo na naknadu za javnu posudbu; pravo slijeđenja; pravo pristupa autorskom djelu i pravo zabrane javnog izlaganja autorskog djela.

autorsko pravo odvjetnici

Zaštita autorskih prava

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima omogućuje autoru građanskopravnu zaštitu autorskih prava, što znači da izvorni nositelj autorskog prava (uključujući i osobu koja je to pravo stekla na temelju pravnog posla) može od osobe koja je njegovo pravo povrijedila, odnosno od njezinog pravnog slijednika tražiti:

– prestanak uznemiravanja – što znači da nositelj prava od osobe koja vrijeđa njegovo pravo može zahtijevati prestanak radnje i tražiti propuštanje takvih ili sličnih radnji ubuduće. Dovoljno je da se tužitelj pozove na svoje pravo te dokaže da ga tuženik uznemirava. Ukoliko bi tuženik tvrdio da ima pravo poduzimati određene radnje, isti to mora dokazati;

– naknadu štete, odnosno popravljanje nanesene štete, i to sukladno Zakonu o obveznim odnosima;

– plaćanje naknade za neovlašteno korištenje ako je autorsko djelo korišteno bez ugovora odnosno bez odobrenja, ili kad isti nisu valjani. U tom slučaju nositelj prava može zahtijevati od tuženika cijenu koja je uobičajena za tu vrstu korištenja ili naknadu koja je propisana cjenikom;

– plaćanje zakonom određenog penala;

– vraćanje stečenog bez osnove, odnosno vraćanje ili naknađivanje svih koristi koje je bez osnove stekla od povrijeđenog prava;

– utvrđenje učinjene povrede;

– objavu pravomoćne presude kojom je sud, makar i djelomično, udovoljio zahtjevu usmjerenom na zaštitu prava. Presuda se objavljuje na trošak tuženika, a sud na prijedlog tužitelja odlučuje u kojem će sredstvu javnog priopćavanju presuda objaviti. Ako se objavljuje dio presude, ključno je da se objavi barem izreka, kao i dio presude iz kojoj se vidi o kojoj se povredi radi i tko je povrijedio predmetno pravo.

Uništenje bespravno izrađenih primjeraka

Valja napomenuti kako Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima predviđa i pravo onoga čije je pravo povrijeđeno da zahtijeva uništenje odnosno preinačenje svih primjeraka koji su bespravno izrađeni ili stavljeni na tržište, odnosno koji su namijenjeni stavljanju na tržište. U konkretnom slučaju moguće je zahtijevati i predavanje takvih primjeraka uz naknadu.

Povreda autorskog prava i kaznena odgovornost počinitelja

Naime, Kazneni zakon u dvadeset i sedmoj  glavi pod naslovom kaznena djela protiv intelektualnog vlasništva propisuje širok spektar kaznenih djela za one koji povređuju osobna prava autora ili umjetnika izvođača, odnosno one koji nedozvoljeno uporabljaju autorsko djelo ili izvedbu umjetnika izvođača.

Tako će se kaznom zatvora do jedne godine kazniti osoba koja pod krivim, odnosno svojim imenom ili imenom drugoga označi tuđe autorsko djelo ili pak protivno zabrani autora označi djelo autorovim imenom te ga objavi, koristi se njime ili pak dopusti da se to učini.

Nadalje, kaznom zatvora do tri godine kaznit će se osoba koja pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroči znatnu štetu reproduciranjem, preradom, distribucijom, skladištenjem, odnosno priopćavanjem javnosti na bilo koji način tuđeg autorskog djela ili pak dopusti da se to učini.

Povreda autorskog prava i prekršajna odgovornost

Osim kaznene odgovornosti, za povredu autorskog prava Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima propisuje i novčane kazne od 5.000,00 kn do 50.000,00 kn kojima se kažnjavaju pravne osobe ako su, primjerice, bez odobrenja autora reproducirale, preradile, autorsko djelo, odnosno poduzimale radnje radi distribucije autorskog djela i slično. Također, ovdje ulaze i prekršaji neplaćanja naknade za javnu posudbu, naknade za pravo slijeđenja, naknade za reproduciranje i slično.

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima propisuje daljnju prekršajnu odgovornost radi povrede provedbe ograničenja autorskog prava i srodnih prava; nedostavljanja podataka udruzi za kolektivno ostvarivanje prava; neovlašteno kolektivno ostvarivanje prava. Također, novčanom kaznom od 10.000,00 kn do 100.000,00 kn kaznit će se prekršaji počinjeni radi stjecanja imovinske koristi.

U kaznenom i prekršajnom postupku oštećenik je osoba koja je nositelj povrijeđenog prava te udruga za kolektivno ostvarivanje prava.

autorska prava

Upravnopravna zaštita

Autorska prava štite se i upravnopravnim mjerama, pa je jedna od takvih zabrana održavanja priredbe na kojoj se koriste predmeti zašite, pod uvjetom da korisnik nema potrebno odobrenje autora, odnosno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava.

Privremene mjere zbog povrede autorskih prava

Nositelj prava može i od suda tražiti donošenje neke od privremenih mjera koje su usmjerene na prestanak ili sprečavanje povrede ukoliko učini vjerojatnim da mu je pravo povrijeđeno ili da prijeti opasnost od povrede. Radi se o privremenim mjerama kojima sud može naložiti protivniku osiguranja da, primjerice, prestane ili odustane od radnji kojima povređuju prava nositelja, odnosno mjere kojima sud određuje oduzimanje ili isključenje iz prometa proizvoda kojima se protupravno povređuje pravo.

Privremene mjere za osiguranje dokaza

Osim privremenih mjera zbog povrede prava, sud može na zahtjev nositelja prava odrediti privremenu mjeru radi osiguranja dokaza ako nositelj prava učini vjerojatnim da mu je pravo povrijeđeno ili da prijeti opasnost od povrede. Povodom takvog zahtjeva sud može odrediti izradu detaljnog opisa robe, odnosno oduzimanje iste ukoliko je učinjeno vjerojatnim da se takvom robom povređuje pravo nositelja. Također, sud može odrediti oduzimanje materijala i sredstava koji su upotrijebljeni za izradu i distribuciju robe.

Carinske mjere

Također, na zahtjev nositelja autorskih prava i carinski organi poduzimaju odgovarajuće mjere ako bi se učinilo vjerojatnim da bi se uvozom, izvozom odnosno prelaskom preko granične crte određene robe povrijedila autorska  i druga prava iz Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.

 

Trebate li zaštititi Vaše autorsko pravo, obratite nam se s povjerenjem.

  • autorska prava
  • odvjetnik za zaštitu autorskih prava
  • zaštita autorskih prava
Odvjetnik - kontaktirajte nas

KONTAKTIRAJTE NAS

Kako bi dogovorili termin sastanka s odvjetnikom radi savjetovanja o Vašoj konkretnoj pravnoj situaciji, molimo da popunite kontakt formu te da uz Vaše kontakt podatke navedete i poželjni termin sastanka odnosno pravnog savjetovanja kod odvjetnika.

Javite nam se