Zbog trenutne financijske situacije razmatrate započeti dodatni posao uz radni odnos?
Zanima Vas pod kojim uvjetima to smijete činiti odnosno morate li o tome razgovarati sa poslodavcem?
Situacija u kojoj radnik želi dodatni posao uz radni odnos pravno je regulirana s par odredbi Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19), stoga ćemo Vam ovim člankom koji su uvjeti za dodatni posao uz rad na puno i nepuno radno vrijeme te je li za taj dodatni posao potreban pristanak poslodavca.
Razlika puno i nepuno radno vrijeme
Prema članku 61. Zakona o radu, puno radno vrijeme radnika ne može biti duže od četrdeset sati tjedno. Stoga, ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije određeno radno vrijeme, smatra se da je puno radno vrijeme četrdeset sati tjedno.
S druge strane, nepuno radno vrijeme radnika je svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena. Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik je dužan obavijestiti poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima. Temeljno je pravilo da radnik ne može kod više poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od četrdeset sati tjedno.
Dodatni posao uz radni odnos – prava i uvjeti rada radnika zaposlenog na puno i nepuno radno vrijeme
Vezano za uvjete rada radnika, poslodavac je dužan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme s istim poslodavcem, s istim ili sličnim stručnim znanjima i vještinama, a koji obavlja iste ili slične poslove.
Prava radnika poput plaće i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.
Ukoliko bi radnik koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme želio sklopiti ugovor za nepuno radno vrijeme ili obratno, poslodavac je dužan razmotriti zahtjev radnika, ako kod njega postoji mogućnost za takvu vrstu rada.
Dodatni posao uz radni odnos
U vrijeme gospodarske krize i nesigurnih radnih mjesta sve se više radnika ne oslanja isključivo na jedan izvor prihoda.
Ukoliko radnik želi dodatni posao uz radni odnos koji radi u punom radnom vremenu, treba znati da prema navedenom članku Zakona o radu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako je poslodavac radniku za takav rad dao pisanu suglasnost.
Isto tako, ako radnik radi kod više poslodavaca s ukupnim radnim vremenom četrdeset sati tjedno, može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.
Dakle, ako radnik želi raditi drugi posao temeljem ugovora o radu, tada može raditi još najviše osam dodatnih sati.
Dodatni posao uz radni odnos – pisana suglasnost poslodavca
Potreba za pisanom suglasnosti poslodavca sa kojima radnik ima već prethodno sklopljeni ugovor o radu proizlazi iz činjenice kako bi taj novi posao utjecao na efikasnost i fokusiranost izvršavanja radnih zadataka u okviru redovnog zaposlenja, a posebno treba promatrati situacije kad bi poslodavac imao čestu potrebu za određivanjem prekovremenog rada. S druge strane, novi poslodavac ne mora davati suglasnost za radne odnose zaposlenika koji su postojali otprije, ali o njima mora biti informiran.
Je li potreban pristanak poslodavca za neku drugu, dodatnu vrstu poslovnog angažmana radnika koji nije novi radni odnos?
Obveza rada dodatnog posla u iznosu od osam sati vrijedi samo kad radnik želi sklopiti ugovor o radu s novim poslodavcem, a ne vrijedi u slučajevima kad se radnik želi upustiti u neku drugu vrstu poslovnog angažmana koji nije novi radni odnos. Primjerice, kad bi radnik sa novim poslodavcem (zapravo nalogodavcem) sklopio ugovor o djelu koji načelno nema ograničenja u radnom vremenu te nema osobine radnog odnosa.
S obzirom na pravo radnika na zaštitu privatnosti, radnik ne bi trebao obavijestiti poslodavca što radi izvan radnog vremena odnosno imao bi pravo obavljati druge poslovne angažmane bez znanja i odobrenja poslodavca.
Iznimka kad bi radnik od poslodavca morao tražiti suglasnost postoji samo ako se taj drugi poslovni angažman odnosi na konkurentsku djelatnost. U slučaju da to ne učini, poslodavac bi mogao od radnika zahtijevati naknadu pretrpljene štete ili da mu radnik preda zaradu ostvarenu iz takvoga posla. U svakom slučaju, obavljanje konkurentske djelatnosti bez suglasnosti poslodavca u sudskoj se praksi smatra opravdanim razlogom za davanje otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika.
Treba Vam odvjetnik ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
