Unatoč donošenja mnogobrojnih deklaracija o ljudskim slobodama i pravima u praksi su učestala kršenja i nepoštivanja tih istih sloboda i prava. Europski sud za ljudska prava je sud koji omogućuje fizičkim osobama, organizacijama ili tvrtkama koje smatraju da su im prekršena njihova prava iz Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN 6/99) da podnesu zahtjev za zaštitu istih.
Navedenom osobe se ne mogu žaliti Europskom sudu za ljudska prava na kršenje bilo kojeg drugog pravnog instrumenta osim Europske konvencije o ljudskim pravima, kao što su primjerice Opća deklaracija o ljudskim pravima ili Povelja o temeljnim pravima.
Što radi Europski sud za ljudska prava?
Europski sud za ljudska prava je međunarodni sud sa sjedištem u Strasbourgu, ustrojen 1959. godine. Sastoji se od broja sudaca jednakog broju država članica Vijeća Europe koje su ratificirale Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a trenutno ih je četrdeset i sedam. Iako su suci izabrani u ime države članice, u svakom predmetu nastupaju kao pojedinci, odnosno ne predstavljaju tu državu članicu nego su potpuno neovisni.
U rješavanju zahtjeva, Sudu pomaže Tajništvo koje se uglavnom sastoji od pravnika (pravnih savjetnika) iz svih država članica.
Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda
Konvencija je preuzeta u zakonodavstvo država stranaka (Republika Hrvatska je ratificirala Konvenciju 5. studenog 1997. godine) koje su se time obvezale štititi prava sadržana u Konvenciji te je domaći sudovi stoga moraju primjenjivati.
U protivnom, u slučaju podnošenja zahtjeva od strane fizičke ili pravne osobe ili ponekad od strane same države koji se odnosi na propuste u zaštiti njihovih prava, Europski sud za ljudska prava mogao bi pronaći povredu.
Drugim riječima, zadaća Suda je osigurati da države poštuju prava i jamstva predviđena Konvencijom te je nadležan odlučivati o zahtjevima koji se odnose na povredu građanskih i političkih prava sadržanih u Konvenciji.
Koje vrijednosti su zaštićene Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda?
Konvencijom je zaštićeno pravo na život, pravo na pravično suđenje u građanskim i kaznenim predmetima, pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života, sloboda izražavanja, sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi, pravo na djelotvoran pravni lijek, pravo na mirno uživanje vlasništva, pravo glasa i pravo na izbornu kandidaturu.
Osim toga, Konvencija naročito zabranjuje mučenje i nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, samovoljno i protupravno oduzimanje slobode, diskriminaciju u uživanju prava i sloboda propisanih Konvencijom, protjerivanje od strane države svojih građana ili odbijanje njihovog vraćanja, smrtnu kaznu i kolektivno protjerivanje stranaca.
Ukoliko smatrate da ste osobno i izravno bili žrtva povrede prava i jamstava predviđenih ovom Konvencijom, možete podnijeti zahtjev Sudu.
Europski sud za ljudska prava: Tko može podnijeti zahtjev Sudu i koje uvjete mora zadovoljiti?
Sud ne može pokretati postupak na vlastitu inicijativu već je nadležan odlučivati o pojedinačnom ili međudržavnom zahtjevu koji se odnose na povrede prava iz Konvencije.
Pojedinačne zahtjeve mogu podnijeti fizičke osobe, grupe pojedinaca, trgovačko društvo ili nevladine organizacije koje smatraju da im je povrijeđeno neko od prava predviđena Konvencijom, a međudržavne zahtjeve podnosi jedna država protiv druge. Važno je napomenuti da su od osnivanja Suda gotovo svi zahtjevi bili podnijeti izravno od strane pojedinaca.
Zahtjev se može podnijeti isključivo protiv jedne ili više država koje su ratificirale Konvenciju ako su tijela javne vlasti dotične države (sud ili upravno tijelo) jednom ili više radnji ili propusta počinili povredu Konvencije koja je izravno utjecala na podnositelja zahtjeva.
Međutim, da bi se podnositelj zahtjevom mogao obratiti Sudu i zatražiti zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda potrebno je da se kumulativno ispune sljedeće pretpostavke: potrebno je da je povreda učinjena odlukom javne vlasti kojom su povrijeđena ljudska prava i temeljne slobode zaštićena Konvencijom te su protiv odluke iscrpljena sva pravna sredstva koja bi mogla riješit predmet spora a predviđena su u toj državi.
Obično su to tužba nadležnom sudu, nakon čega slijedi žalba, pa dalje revizija višem sudu kao što je Vrhovni sud ili ustavna tužba Ustavnom sudu, ako postoji. Važno je napomenuti da podnositelj može podnijeti zahtjev samo u roku od šest mjeseci od dana donošenja konačne odluke na domaćoj razini, odnosno presude najvišeg suda jer u protivnom Sud neće prihvatiti zahtjev.
Europski sud za ljudska prava: Kako se pokreće postupak pred Sudom te je li za zastupanje potreban odvjetnik?
Najprije je potrebno reći da nije potrebno osobno doći u Strasbourg radi usmenog podnošenja zahtjeva jer se slučaj neće razmatrati brže niti ćete podnositelj dobiti kakav pravni savjet.
Dovoljno je poslati Sudu putem redovne pošte propisno ispunjen obrazac zahtjeva koji se može preuzeti s internetske stranice Suda na adresu navedenu na toj stranici.
Obrazac mora sadržavati kratak pregled činjenica predmeta i pritužbe, pozivanje na prava zajamčena Konvencijom za koja smatrate da su povrijeđena, pravna sredstva koja ste već koristili, preslike donesenih odluka u predmetu od svih javnih tijela i potpis podnositelja zahtjeva ili potpis Vašeg zastupnika.
Važno je naglasiti da sud predmet razmatra besplatno pa podnositelj zahtjeva ne plaća sudske pristojbe sudu.
U ovoj fazi podnošenja obrasca podnositelj ne mora biti zastupani po odvjetniku. Međutim, ako želi postaviti zahtjev Sudu putem odvjetnika mora ispuniti i potpisati za to predviđeni dio obrasca zahtjeva. Nakon što je podnio zahtjev, podnositelj se može obratiti odvjetniku za pravnu pomoć.
Međutim, zastupanje po odvjetniku postaje potrebno kad Sud obavijesti Vladu tužene države o podnijetom zahtjevu. Ne postoji popis odvjetnika ovlaštenih za podnošenje pismenih ili usmenih očitovanja Sudu jer podnositelja može zastupati osoba kvalificirana kao odvjetnik u nekoj od država stranaka Konvencije ili osoba ovlaštena od strane predsjednika Vijeća.
Ono što je najvažnije za podnositelja zahtjeva jest da će sud njegov slučaj rješavati besplatno, osim što će snosit samo vlastite troškove kao što su odvjetničke naknade ako je angažirao odvjetnika.
Europski sud za ljudska prava: Kako sud postupanje u pogledu zahtjeva te koje odluke donosi?
Podneseni zahtjev stiže u Središnji ured Suda koji ga šalje pravnom odjelu koji će se njime baviti, odnosno pravnom odjelu odgovornom za državu protiv koje je zahtjev podnesen. Primjerice, zahtjev protiv Hrvatske šalje se pravnom odjelu koji se bavi hrvatskim predmetima jer zaposlenici u tom odjelu govore njemački i poznaju pravni sustav te države.
Kada Sud bude raspolagao svim potrebnim podacima za razmatranje predmeta, zahtjev će biti dodijeljen jednom od tijela Suda, ovisno o vrsti predmeta: sucu pojedincu, odboru ili vijeću.
Sud prvo utvrđuje dopuštenost zahtjeva, odnosno utvrđuje zadovoljava li predmet prethodno navedenim uvjetima. Ako uvjeti nisu ispunjeni zahtjev će biti odbačen te je ta odluka konačna i neopoziva. Ako su zahtjev ili jedan njegov dio proglašeni dopuštenim, Sud će potaknuti podnositelja zahtjeva i tuženu državu na prijateljsko rješenje.
Ako se sporazum ne postigne, Sud će ispitati osnovanost zahtjeva odnosno, utvrdit će je li došlo do povrede Konvencije.
Sud donesi presudu protiv države ako utvrdi da je podnositelj zahtjeva pretrpio štetu te mu tada dosuđuje pravednu naknadu, odnosno svotu novaca za naknadu pretrpljene štete.
Sud nije ovlašten preinačiti odluku koje je donijelo tijelo koje je učinilo povredu.
Nakon donošenja presude nadležnost prelazi na Odbor ministara Vijeća Europe koji je odgovoran za praćenje izvršenja presude i osiguranja isplate pravedne naknade podnositelju zahtjeva.
Zaključno, s obzirom na činjenicu da Sud svake godine zaprimi više od 50.000 novih zahtjeva, nemoguće je odrediti vrijeme trajanja postupka rješavanja zahtjeva, no nastoji svaki spor riješiti u roku od tri godine od pokretanja postupka.
Trebaju Vam odvjetnici za Europski sud za ljudska prava, obratite nam se s povjerenjem.
