Imisije su fizičke smetnje (npr. dim, neugodni mirisi, buka, otpadne vode i sl.) koje dolaze s jedne nekretnine i ometaju služenje ili korištenje drugom nekretninom. Po načinu odašiljanja imisije se dijele na neposredne (direktne) i posredne (indirektne).
Posredne imisije
Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 81/15), posredne imisije su one koje s jedne na drugu nekretninu dođu (dospiju) slučajno ili prirodnim silama, poput vjetra, potresa, poplave. Takve imisije su dopuštene i vlasnici nekretnina koji su njima izloženi dužni su ih trpjeti. Međutim, ako slučajno ili prirodnim silama na tuđu nekretninu dospiju dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode, buka i sl., a koji su prekomjerni u vezi namjene kakva je primjerena toj nekretnini. Ili s obzirom na vrijeme i mjesto, ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopušteni na temelju odredba posebnog zakona, one kao takve nisu dopuštene.
Tada je vlasnik ugrožene nekretnine ovlašten zahtijevati od vlasnika nekretnine s koje one potječu da ukloni uzroke tih imisija i naknadi štetu koja je nastala. Kao i da ubuduće ukloni ili se suzdrži od činjenja koje ih uzrokuje. Ipak, postoji i iznimka kad prekomjerne posredne imisije potječu od djelatnosti za koju postoji dopuštenje nadležne vlasti. Dok to dopuštenje traje, vlasnici nekretnine koji su njome izloženi nemaju pravo tražiti prestanak djelatnosti koja ih izaziva, nego samo naknadu štete te poduzimanje prikladnih mjera kako bi se ubuduće spriječile ili smanjile ovakve prekomjerne imisije.
Neposredne imisije
S druge strane, neposredne (direktne) imisije su u pravilu zabranjene, primjerice ako netko izlijeva vodu iz svog vrta u susjedov ili baca smeće na tuđe mjesto. U tom slučaju, vlasnik nekretnine na koju se one neposredno odašilju nije dužan trpjeti to bez posebnog pravnog temelja. On ima pravo zahtijevati da to uznemiravanje prestaje i da mu pretrpljena šteta bude nadoknađena.
Kako se zaštiti od prekomjernih imisija?
S obzirom da suvremeni životni uvjeti sve više podižu granicu tolerancije trpljenja štetnih utjecaja, primjerice malo tko nije trpio zbog susjedova roštilja ili zbog buke iz kafića. Zato je uvijek poželjno zbog nemogućnosti trpljenja takvih emisija obratiti se nadležnoj inspekciji. Isto tako, vlasnik susjedne nekretnine nije dužan trpjeti nedopuštene prekomjerne posredne i neposredne imisije koje se uzastopno ponavljaju, već je ovlašten tražiti sudsku zaštitu. Sudska zaštite traži se pravom vlasničkom tužbom za prestanak uznemiravanja (negatornom tužbom).
Ako zatrebate pomoć oko zaštite svojih prava, obratite nam se s povjerenjem.
