U hrvatskom pravnom sustavu postoji jedinstven sustav zakonskog i ugovornog uređenja imovinskih odnosa bračnih drugova. Stoga, u nastavku ovoga članka saznajte kako se uređuju imovinski odnosi bračnih drugova.
Imovinski odnosi bračnih drugova – Kako se uređuju?
Imovinski odnosi bračnih drugova počinju se uređivati s rimskim pravom. Suvremeno uređenje imovinskih odnosa i dalje se temelji na načelu solidarnosti i ravnopravnosti bračnih drugova. Ono se očituje u uvažavanju volje svakog ponaosob pri upravljanju i raspolaganju imovinom u kojoj su suvlasnici. Potpuno ostvarenje tih načela omogućeno je kroz samostalno, ugovorno uređenje imovinskih odnosa.
Obiteljskim je zakonom (NN 103/15, 98/19)predviđen dvojni sustav reguliranja imovinskopravnih odnosa, a to su zakonski i supstancijalno, ugovorni imovinski režim. Dakle, bračnim drugovima daje se mogućnost uređenja imovinskih odnosa na dva načina – prvo slobodnim izborom, odnosno ugovorno ili drugo, prepuštanjem uređenja zakonodavcu.
U praksi se pokazuje da je autonomno uređenje imovinskih odnosa bračnih drugova sklapanjem bračnog ugovora rijetkost.
Imovinski odnosi bračnih drugova – elementi
Jedan od elemenata imovinskog odnosa bračnih drugova, u slučaju sklopljenog braka je bračni ugovor. Radi se o pravnom poslu kojim bračni drugovi mogu urediti imovinskopravne odnose na postojećoj ili budućoj imovini. Ako ne postoji bračni ugovor, imovinski odnosi bračnih drugova uređeni su Obiteljskim zakonom. Obiteljski zakon razlikuje bračnu stečevinu i vlastitu imovinu.
Bračna stečevina je imovina koja je stečena u braku i koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice. Bračna stečevina je i dobitak od igara na sreću kao i imovinska korist od autorskog prava koje su bračni drugovi stekli za vrijeme trajanja bračne zajednice. Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, osim ako nije drukčije ugovoreno. Vlastita imovina je također jedan od elemenata imovinskog odnosa bračnih drugova. To je imovina koju je bračni drug imao u trenutku sklapanja braka, kao i ona imovina koju je tijekom bračne zajednice stekao na pravnom temelju različitom od bračne stečevine.
Uređenje imovinskih odnosa bračnih drugova prestankom braka ili bračne zajednice
Imovinski odnosi bračnih drugova mogu se urediti prije ili tijekom razvoda. U slučaju da oni nisu uređeni, mogu se urediti na dva načina. Jedan od načina je sporazum, a u drugom se radi o sudskom postupku. Na imovinske odnose bračnih drugova primijeniti će se odredbe Obiteljskog zakona, a na pitanja koja nisu uređena tim zakonom primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju obveznopravni, stvarnopravni i drugi imovinskopravni odnosi. Sporazumno uređivanje imovinskih odnosa bračnih drugova je brže i povoljnije. U slučaju rješavanja imovinskih odnosa sudskim putem, kada je riječ o diobi stvari, provodi se izvanparnični postupak. Parnični postupak će se voditi ako treba utvrditi što ulazi u bračnu stečevinu ili valja odlučiti o međusobnim obveznim zahtjevima bračnih drugova.
Imovinski odnosi bračnih drugova i odgovornost za obveze trećih osoba
Postoje dvije skupine preuzetih obveza bračnih drugova. Prva skupina su one obveze koje su bračni drugovi preuzeli radi namirenja tekućih potreba bračne i obiteljske zajednice i one koje su preuzeli zajednički u svezi s bračnom stečevinom. To su stalni troškovi potrebni za funkcioniranje zajednice. Radi se o svakodnevnim troškovima kao što su troškovi stanovanja, prehrane, školovanja. Možemo reći da su ti troškovi stvoreni kako bi uvećavali odnosno održavali bračne stečevine.
Druga skupina su one obveze koje su bračni drugovi, svaki zasebno, imali prije sklapanja braka, ali i obveze koje je svaki bračni drug preuzeo samostalno, a koji se ne odnose niti na tekuće potrebe bračne i obiteljske zajednice niti na obveze koje bračni drugovi zajednički preuzimaju radi bračne stečevine.
Za sve obveze oba bračna druga odgovaraju solidarno. Odgovaraju bračnom stečevinom i vlastitim imovinama. Predmnijeva se da su oba bračna druga jednako odgovorni za obveze, u jednakim dijelovima, osim ako nisu drukčije ugovorili. Pravo na regres ima jedan bračni drug prema drugom u slučaju da je radi namirenja zajedničkih obveza jednom bračnom drugu naplaćeno više nego što iznosi njegov dio duga. Za drugu grupu obveza odgovara svaki bračni drug svojom vlastitom imovinom i svojim dijelom bračne stečevine.
Treba Vam odvjetnik za rastavu braka ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
