Evidencija o nekretninama u Republici Hrvatskoj vodi se u dva sustava: katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi. Katastar je nadležan za opisivanje nekretnina, a zemljišna knjiga za prava na opisanim nekretninama, stoga se, prema Zakonu o zemljišnim knjigama, zemljišne knjige temelje na podacima katastarskog operata odnosno katastarske izmjere.
Što je katastar?
Prema Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, katastar je evidencija koja sadrži podatke o zemljištima glede njihova položaja, oblika, površine, izgrađenosti katastarskih čestica, načina iskorištavanja, proizvodne sposobnosti, katastarskog prihoda i korisnika.
S druge strane, prema odredbama Zakona o zemljišnim knjigama, zemljišne knjige su javne knjige u koje se upisuju nekretnine, vlasništvo i druga stvarna prava na nekretninama, te ograničenja u raspolaganju tim pravima i druge činjenice mjerodavne za pravni promet nekretnina.
Broj katastarske čestice
S obzirom da oznake katastarskih čestica u zemljišnoj knjizi moraju biti sukladne s njihovim oznakama u katastarskom operatu, a osobito moraju biti navedeni katastarski brojevi čestica, njihova površina prema katastru, adresa katastarske čestice, način uporabe, kao i zgrade koje trajno leže na zemljištu ili su ispod njegove površine, ovim člankom potrebno je navesti koje je tijelo nadležno za katastar, kako obaviti uvid u katastar, te od kojih se dijelova sastoji izvadak iz katastra.
Koje je tijelo nadležno za vođenje katastarske evidencije?
Za razliku od zemljišnih knjiga za čije su vođenje nadležni općinski sudovi, odnosno u njima osnovani posebni zemljišnoknjižni odjeli koje još zovemo gruntovnice, za poslove katastra nadležna je Državna geodetska uprava. Na taj način katastarsku evidenciju vode područni uredi Državne geodetske uprave te Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba koji se popularno nazivaju katastarski uredi ili samo katastar.
Za razliku od izvatka iz zemljišne knjige kao dokaza o vlasništvu ili nekom drugom pravu koje može biti predmetom upisa u zemljišnu knjigu kojeg izdaje zemljišnoknjižni sud, katastarski uredi izdaju:
– kopije katastarskih planova,
– prijepise/izvatke posjedovnih listova,
– izvadak iz Baze zemljišnih podataka
– različite potvrde i uvjerenja koji se temelje na evidentiranim katastarskim podacima, primjerice uvjerenje o povijesti posjeda.
Katastar i kopija katastarskog plana
Katastarski izvadak čine kopija katastarskog plana i izvadak posjedovnog lista.
Prema Pravilniku o katastru zemljišta, katastarski plan katastra zemljišta skupni je grafički prikaz katastarskih podataka.
Katastarski plan obvezno sadrži podatke o:
– brojevima katastarskih čestica,
– međama i drugim granicama katastarskih čestica,
– granicama načina uporabe dijelova katastarskih čestica,
– zgradama i drugim građevinama,
– kućnim brojevima zgrada i
– nazivlju (rudinama, ulicama, trgovima i drugom nazivlju).
Katastarski plan izrađuje se u koordinatnom sustavu koji je određen službenim geodetskim datumima i ravninskom kartografskom projekcijom.
Dakle, kopija katastarskog plana je javna isprava kojom se dokazuje kako je katastarska čestica prikazana na katastarskom planu tako da se vide njezine granice, zgrade koje su na njoj sagrađene i broj katastarske čestice.
Što je prijepis posjedovnog lista?
Prema Pravilniku o katastru zemljišta, posjedovni list sadrži podatke o:
– broju posjedovnog lista unutar katastarske općine,
– imenu i prezimenu odnosno nazivu vlasnika odnosno ovlaštenika (nositelja prava građenja, plodouživatelja, upravitelja, koncesionara, zakupoprimca i slično),
– matičnom broju ili drugom broju kojim se označava vlasnik odnosno ovlaštenik,
– podatke o prebivalištu odnosno sjedištu vlasnika odnosno ovlaštenika,
– podatke o suvlasničkim omjerima vlasnika kada su oni utvrđeni po nadležnom tijelu,
– podatke o katastarskim česticama.
Prilikom upisa vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove, posjedovni listovi se osnivaju i održavaju na način da jedan posjedovni list obuhvaća sve katastarske čestice koje se nalaze u sastavu odgovarajućeg zemljišnoknjižnog uloška.
Dakle, izvadak posjedovnog lista je javna isprava kojom se dokazuje koja je osoba upisana u katastar, odnosno posjedovni list te se navode podaci o katastarskim česticama (broj, adresa, način uporabe, izgrađenost, površina).
Kako obaviti uvid u katastar?
Katastarski, kao i zemljišnoknjižni podaci su javni i svatko ima pravo, u radnom vremenu ureda, obaviti uvid u njih.
Na zahtjev stranke, uz naplatu propisanih upravnih pristojbi te stvarnih troškova, nadležan katastarski ured izdati će kopiju katastarskoga plana i prijepis posjedovnog lista.
Međutim, Državna geodetska uprava omogućila je web aplikaciju pomoću koje korisnik može vidjeti podatke o katastarskoj čestici. Isto tako, na Geoportalu Državne geodetske uprave korisnik može dobiti uvid u katastarski plan gdje su katastarske čestice prikazane tako da se vide njihove granice, zgrade koje su na njima izgrađene i brojevi katastarskih čestica.
Katastarski plan u elektroničkom obliku
Isto tako, Pravilnikom o katastru zemljišta propisano je da se katastarski plan vodi u elektroničkom obliku u zajedničkom informacijskom sustavu zemljišnih knjiga i katastra.
Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva pravosuđa i Državne geodetske uprave 2003. godine pokrenula je Nacionalni program sređivanja zemljišnih knjiga i katastra skraćenog naziva Uređena zemlja, u okviru kojeg je razbijen Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (ZIS). Na taj način građani danas na jednom mjestu mogu vidjeti vlasničku strukturu nekretnine, njezin smještaj u prostoru te ostale podatke vezane za nekretninu.
Na taj način građani mogu putem One-Stop-Shop Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra i sustava e-Građani elektroničkim putem podnijeti zahtjev, odnosno bez odlaska u katastarski ured preuzeti kopiju katastarskog plana te prijepis posjedovnog lista.
Pri podnošenju zahtjeva, korisnik (e-Građanin) kartičnim plaćanjem odmah podmiruje puni iznos upravnih pristojbi koje sustav izračunava automatski i u elektronički sandučić dobiva javne isprave potpisane elektroničkim potpisom na koji je dodatno otisnut QR kod i kod za provjeru istinitosti dokumenta.
Važno je napomenuti da ovako izdana javna isprava ima pravnu valjanost kao i isprava na papiru ovjerovljena pečatom i potpisom službene osobe.
Treba Vam odvjetnik za nekretnine, obratite nam se s povjerenjem.
