Pojam komanditnog društva kao trgovačkog društva u Hrvatskoj nije toliko poznati jer najveći broj trgovačkih društva čine društva s ograničenom odgovornošću i dionička društva. Međutim, za razliku od navedenih društva, komanditno društvo kao česti oblik organiziranja zaštitarskih tvrtki je društvo osoba za kojeg nije propisan minimalan iznos temeljnog kapitala prilikom osnivanja, te nema obvezatnih organa.
Osnivanje i upis u sudski registar
Komanditno društvo je trgovačko društvo, dakle pravna osoba koja ima svojstvo trgovca i sastoji se od dvije vrste članova, komplementara i komanditora koji mogu biti i fizičke i pravne osobe.
Članovi osnivaju društvo društvenim ugovorom koji ne mora biti u obliku javnobilježničke isprave, te se njime uređuju međusobni odnosi članova. Da bi takav društveni ugovor služio kao temeljni akt društva, bez potrebe za donošenjem posebnog akta, odnosno statuta, njime se mora odrediti koji član ili članovi imaju položaj komplementara, a koji komanditora, što je bitno s obzirom na njihovu različitu ulogu u društvu.
Komanditno društvo – što je potrebno za osnivanje?
S obzirom da za osnivanje društva nije propisan minimalan ulog kapitala, već imovina društva nastaje uplatom uloga komanditora, za upis u sudski registar potrebno je, osim podataka o tvrtki, sjedištu, adresi, predmetu poslovanja društva, te imenu, prezimenu i osobnom identifikacijskom broju članova, upisati i visinu uloga kojeg je unio svaki komanditor.
Iako je komplementar taj član koji je uložio kapital u društvo, a ulozima komanditora u novcu, stvarima ili pravima se povećava imovina društva, taj ulog nije preduvjet upisa društva u registar, već komanditor može dati jamstvo da će ugovoreni ulog unijeti u društvo. Danom uplate uloga prestaje jamstvo.
Važno je naglasiti da tko je komanditor je javni podatak, ali njegovo se ime ne smije pojaviti u nazivu tvrtke jer ako se pojavi zakonskim automatizmom postaje komplementar.
Komanditno društvo i pravni odnosi između članova
Odredbama Zakona o trgovačkim društvima (NN 40/2019) određeno je da se u komanditno društvo udružuju dva ili više komplementara i komanditora radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom.
Međutim, oni se razlikuju u opsegu ovlasti koji im je dan zakonom. Komplementari su ovlašteni upravljati društvom, odnosno voditi poslove društva te ga zastupati. Dakle, komplementari mogu poduzimati sve radnje koje se redovito poduzimaju u poslovanju društva, primjerice voditi trgovačke knjige, promotivne aktivnosti.
Međutim, komanditor se može usprotiviti samo onim odlukama i postupcima komplementara koje poduzimaju izvan granica redovnog poslovanja. Za poduzimanje takvih izvanrednih radnji, primjerice za davanje i opoziv prokure, potrebna je suglasnost svih članova pa i komanditora.
Komanditor i upravljanje poslovima komanditnog društva
Budući da komaditor nije ovlašten upravljati poslovima društva, Zakon mu ipak daje ovlast da prati poslovanje društva. Na taj način ima pravo zahtijevati od komplementara da mu preda prijepis ili preslike godišnjih financijskih izvješća društva radi provjere njihove ispravnosti, te da mi se u tu svrhu dozvoli uvid u poslovne knjige društva.
Zbog toga je komanditorima dopušteno izvan društva voditi poslove koji ulaze u predmet poslovanja komanditnog društva, te se na njega ne odnose odredbe o zabrani konkurencije.
Komanditno društvo – odgovaranje za obveze
Komplementar uvijek odgovara za obveze društva neograničeno, solidarno cijelom svojom imovinom što predstavlja sigurnost vjerovnicima za podmirenje obveza.
Komanditor ne odgovara za obveze društva ako je u cijelosti uplatio ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom. Međutim, ako ga nije uplatio u cijelosti odgovara vjerovnicima društva neposredno i solidarno o ostalim članovima do visine ugovorenog uloga umanjenog za uplaćeni dio.
Prema vjerovnicima društva mjerodavan je iznos komanditorovog uloga koji je upisan u sudskom registru. Tako da, smanjenje uloga komanditora bez učinka je prema vjerovnicima sve dok se ne upiše u sudski registar.
Koliki je udio komanditora, a koliki komplementara u dobiti i gubitku komanditnog društva?
Krajem svake poslovne godine utvrđuje se račun dobiti i gubitaka. Na temelju toga računa svakome se članu izračunava njegov udio u dobiti ili gubitku, srazmjerno njegovome udjelu u društvu.
Na taj su način i komanditori i komplementari uključeni u podjeli dobiti i snošenju gubitaka. Međutim, komanditoru se isplaćuje dobit tek ako je u cijelosti uplatio ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom. U protivnom, dobit tekuće godine pripisuje se komanditorovom ulogu u kapital društva sve dok ne dosegne iznos koji se obvezao uplatiti kao svoj dug.
Pravo komplementara na isplatu
Komplementari imaju pravo na isplatu dobiti odmah nakon zaključenja računa dobiti i gubitaka, a komanditorima se mora isplatiti u roku određenim društvenim ugovorom ili odlukom komplementara koji ne može biti dulji od 60 dana od dana usvajanja financijskih izvješća društva.
Smrt ili prestanak postojanja komanditora
Smrt fizičke osobe ili prestanak pravne osobe komanditora nema za pravnu posljedicu prestanak komanditnog društva. Na njihovo mjesto stupaju nasljednici, odnosno pravni slijednici. Ako svi komanditori, njihovi nasljednici i pravni slijednici ispadnu iz društva, društvo će nastaviti kao javno trgovačko društvo.
Treba li Vam odvjetnik za trgovačko pravo, obratite nam se s povjerenjem.
