Naknada štete u slučaju sudskog raskida ugovora o radu

Odvjetnik naknada štete
Radno pravo svi 27, 2020

Naknada štete ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten – prema odredbama stavku 1. članka 125. Zakona o radu ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev radnika (ili poslodavca prema st. 2. istog članka) odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu najmanje tri, a najviše osam prosječnih mjesečnih plaća toga radnika isplaćenih u prethodna tri mjeseca, ovisno o trajanju radnoga odnosa, starosti te obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

Naknada štete kao pravična novčana naknada nematerijalne štete

Neki pravni stručnjaci1 su zauzeli stav da navedena naknada štete do 31.12.2005. godine, a s obzirom da je to dan prestanka važenja Zakona o obveznim odnosima  (NN 53/91, 3/94, 7/96, 112/99 i 88/01), u stvari bilo obeštećenje koje ima obilježja pravične novčane naknade nematerijalne štete za duševne boli koje trpi radnik jer mu radni odnos prestaje nakon što je pretrpio duševne neugodnosti u postupku u kojem mu je poslodavac dao otkaz za koji se pokazalo da nije pravno osnovan, dok za razliku od 01.01.2006. godine od kada je na snagu stupio novi ZOO ta naknada zadržava karakter obeštećenja za pretrpljenu neimovinsku štetu kao oblika povrede prava osobnosti na čast, ugled i dostojanstvo odnosno duševno zdravlje.

Naknada štete

Naknada plaće u slučaju nedopuštenog prestanka ugovora o radu  

Osim što će radniku pripasti naknada navedene štete, radnik će imati i pravo na punu naknadu plaće od trenutka kada je ugovor o radu nedopušteno prestao pa do trenutka koji sud odredi kao dan prestanka radnog odnosa ukoliko nije u radnom odnosu, odnosno u navedenom vremenskom periodu pravo na naknadu plaće u visini koja se određuje kao razlika plaće koju bi primao da mu radni odnos nije prestao i onu koju prima iz postojećeg radnog odnosa.

Kriteriji za utvrđivanje visine štete

Prema odredbama ZOR-a pri određivanju visine štete sud mora imati na umu trajanje radnog odnosa, starost te obveze uzdržavanja koje terete radnika.

S obzirom da se radi o neimovinskoj šteti nastanak koje radnik nije dužan dokazivati, a riječ je o šteti zbog povrede prava na osobnu čast, ugled i dostojanstvo odnosno duševno zdravlje autor2 smatra da bi sud morao imati na umu i stvarne razloge zbog kojih je poslodavac dao otkaz radniku, pa ukoliko je riječ o šikanoznom ili diskriminirajućem postupanju poslodavca onda bi i ta okolnost trebala utjecati na utvrđivanje visine naknade štete, naravno u korist radnika.

Utvrđivanje visine naknade štete

Neki autori 2 čak navode da bi sud trebao imati u vidu pri određivanju visine naknade štete i gospodarsku snagu poslodavca, zdravstveno stanje radnika, mogućnosti pronalaženja drugog zaposlenja i drugim sličnim okolnostima.

Što se tiče samog trajanja radnog odnosa misli se na trajanje radnog odnosa radnika kod poslodavca koji mu je nedopušteno otkazao ugovor o radu, a ne ukupni staž koji je radnik stekao do vremena određivanja sudskog raskida ugovora o radu.

Naknada štete – utvrđivanje visine štete kroz sudsku praksu

U presudi  VS RH  broj Revr 750/09-2  sud se bavio i pitanjem visine naknade štete zbog sudskog raskida ugovora o radu.

Rukovodeći se zakonskim kriterijima za određivanje visine naknade štete u slučaju sudskog raskida ugovora o radu prema kojima se određuje da naknada štete ovisi o trajanju radnog odnosa, starosti te obvezama uzdržavanja radnika te u svezi utvrđenih činjenica da je radni odnos tužitelja kod tuženika faktično trajao dvije godine i dva mjeseca, te činjenicu da je tužitelj mlad čovjek i živi u zajedničkom domaćinstvu sa roditeljima umirovljenicima, sud je ocijenio da je u konkretnom slučaju dosuđena naknada previsoko određena (nižestupanjski sudovi su je odredili u visini 9 prosječnih neto plaća) i nije u korelaciji sa dužinom trajanja radnog odnosa tužitelja kod tuženika i njegovim ukupnim prilikama.

Ocjena je revizijskog suda da je u konkretnom slučaju primjerena naknada trebala biti određena na temelju pet prosječnih mjesečnih plaća tužitelja (3.000,00 kn mjesečno), čime je tužitelju i dosuđeno 15.000,00 kn.

Isplata štete

Okolnosti koje se uzimaju u obzir kod određivanja naknade štete

Nameće se pitanje zašto zakonodavac u svezi okolnosti koje se tiču pitanja naknade štete zbog sudskog raskida radnog odnosa nije uzeo u obzir i neke druge okolnosti.

Naime, moguće je da radnik radi kod poslodavca gdje je otpremnina u slučaju redovitog otkaza ugovora o radu iznosa većeg nego što je 1/3 prosječne isplaćene bruto plaće radniku u posljednja tri mjeseca prije otkazivanja ugovora, bilo da je ista određena ugovorom o radu, bilo kolektivnim ugovorom.

S obzirom da je zakonodavac predvidio visinu odštete od 3 do 18 prosječnih plaća, u svakom slučaju bi bilo nedopustivo da se radniku dosudi manja šteta zbog sudskog raskida ugovora o radu nego što bi bilo njegovo pravo na otpremninu.

U odnosu na visinu dosuđene naknade štete odnosno maksimalnog iznosa, svojom presudom broj Revr 545/08-2 VS RH je potvrdio utvrđenje nižestupanjskih sudova da je tužitelj u kontinuiranom radnom odnosu s tuženikom pritom računajući i prednike tuženika od 1969. (36 godina), da ima 59 godina, da uzdržava suprugu i majku, te je pravilno tužitelju dosuđena pravična novčana naknada od 18 prosječnih plaća isplaćenih u prethodna tri mjeseca prije otkaza ugovora o radu.

Utvrđivanja visine naknade štete – primjer

Kao dobar primjer utvrđivanja visine naknade štete ponovno se navodi predmet VS RH pod brojem Revr 43/08-3 u kojem je revizijski sud iznio pravno rezoniranje.

Naime, niži sudovi su  odlučujući o zahtjevu tužiteljice za naknadu štete koja se dosuđuje u slučaju sudskog raskida ugovora o radu dosudili naknadu štete u visini 9 prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih tužiteljici u prethodna tri mjeseca.

Činjenično je stanje takvo da je je radni odnos stranaka trajao 5 godina i 9 mjeseci, da je tužiteljica u dobi od 52 godine i da nema obveza uzdržavanja, te je temeljem toga revizijski sud ocijenio da primjereni iznos naknade štete predstavlja 6, a ne 9 prosječnih mjesečnih plaća.

Nije poznato  da li po ocjeni suda ima utjecaj sama visina mjesečne neto plaće.

Odvjetnik šteta

Naime, vrlo je različita situacije između radnika sa svim istim okolnostima – približno isto trajanje radnog odnosa kod poslodavca, starosti i obveze uzdržavanja.

Primjer izračuna za naknadu štete zbog sudskg raskida radnog odnosa

Pitanje je da li bi sud sudio isti broj prosječnih mjesečnih plaća za radnika koji ima osobni dohodak 4.000,00 kn i za radnika koji ima osobni dohodak 12.000,00 kn.

Naime, kad bi naknada štete iznosila 6 plaća, onda bi kod prvog naknada štete iznosila 24.000,00 kn, a kod drugog radnika 72.000,00 kn.

Radilo bi se o razlici od 48.000,00 kuna

Osobno sam stava da bi se sud morao rukovoditi odredbom o broju prosječnih mjesečnih plaća koje će dosuditi radniku, a ne o visini same štete koja se dobija kao umnožak određenog broja između 3 i 8 sa prosječnim osobnim dohotkom.

Naime, za pretpostaviti je da je radnik sa višim primanjima imao i veća ulaganja u samoga sebe i da su ta njegova ulaganja ulozi u njegovu budućnost, a onda bi u stvari ta odredba zakona u st. 1. čl. 125 Zakona o radu glasila da će se radniku naknaditi šteta u visini od 3 do 8 prosječnih plaća isplaćenih u Republici Hrvatskoj.

Da je bila namjera zakonodavca takva, ne bi bilo spomena raspona od 3 do 8 prosječnih mjesečnih plaća tog radnika.

Odvjetnik za štetu

Naknada štete u posebnim slučajevima kada radnik nije radio

U pogledu pak pitanja kako postupiti u slučaju da radnik iz opravdanih razloga tri mjeseca ili više prije otkazivanja ugovora o radu nije radio (npr. privremena spriječenost zbog  bolesti, korištenje godišnjeg odmora,…) u odnosu na izračun prosječne mjesečne plaće radnika isplaćene mu u protekla tri mjeseca, mogla bi se koristiti analogija kao što je to za izračun otpremnine 3 .

Prema autoru3 je ispravno stajalište prema kojem naknade plaće ne mogu biti osnovicom za izračun otpremnine, pa se u tom slučaju treba za osnovicu uzeti tri zadnje plaće koje je radnik ostvario (za stvarno obavljeni rad).

Trebate li pravni savjet odvjetnika ili zastupanje u radnom sporu obratite nam se s povjerenjem.

Pravna pomoć za radno pravo

Treba Vam pravnu pomoć oko radnog prava, obratite nam se s povjerenjem.

 

1 Prof.dr.sc. Željko Potočnjak, op.cit., poglavlje 7. Odgovornost za štetu iz radnog odnosa i popravljanje te štete, auto Ivica Crnić, dipl. iur., str.292-293

2 ibid, str. 295

3Iva Kocijan, Otkaz ugovora o radu, objavljeno u RADNO PRAVO, broj 9/06, rujan 2006. Zagreb, str. 16.

  • Kriteriji za utvrđivanje visine štete
  • Naknada plaće
  • Naknada štete
Odvjetnik - kontaktirajte nas

KONTAKTIRAJTE NAS

Kako bi dogovorili termin sastanka s odvjetnikom radi savjetovanja o Vašoj konkretnoj pravnoj situaciji, molimo da popunite kontakt formu te da uz Vaše kontakt podatke navedete i poželjni termin sastanka odnosno pravnog savjetovanja kod odvjetnika.

Javite nam se