Prema Zakonu o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 78/15, 29/18 ), šteta može biti imovinska (materijalna) i neimovinska (nematerijalna, moralna). Dok su imovinskom štetom povrijeđeni imovinski interesi oštećenika, oštećena mu je neka stvar ili je izgubio neku korist, primjerice gubitak predvidljivog prihoda, neimovinska šteta predstavlja povredu prava osobnosti. U nastavku ovoga članka saznajte kako se određuje naknada štete za fizičke i duševne boli.
Naknada štete za fizičke i duševne boli – Prava osobnosti
Pravo osobnosti priznaje se fizičkim i pravnim osobama. Pod pravima osobnosti fizičke osobe razumijevaju se pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i druga prava. Pravna osoba ima sva navedena prava osobnosti osim onih vezanih uz biološku bit fizičke osobe, a osobito ima pravo na ugled, dobar glas, čast, ime odnosno tvrtku, poslovnu tajnu, slobodu privređivanja i druga prava. Sama povreda prava osobnosti predstavlja neimovinsku štetu, a pretrpljene fizičke i duševne boli postali su samo mjerilo stupnja povrede prava osobnosti. Primjerice, kad netko drugoga uvrijedi, on mu je povrijedio pravo osobnosti na čast i ujedno je prouzročio neimovinsku štetu. Kvalificira li se određeno ponašanje kao pravo osobnosti te je li težina povrede bila znatna ili neznatna, odlučuje sud.
Zahtjev za prestanak povrede prava osobnosti
Budući da svatko ima pravo zahtijevati od suda ili drugoga nadležnog tijela da naredi prestanak radnje kojom se povređuje pravo njegove osobnosti i uklanjanje njome izazvanih posljedica, u procjeni težine povrede, sudovi se kao ključnim kriterijem procjene vode upravo fizičkim i duševnim bolima i strahom koje je ista prouzročila.
Naknada štete za fizičke i duševne boli
Kako bi se odredila naknada štete za fizičke i duševne boli, potrebno je istaknuti kako se za neznatne povrede, primjerice kratko trajanje fizičkih bolova (nekoliko sati do najviše jedan dan), kratko trajanje straha (nekoliko sati), smanjenje životne aktivnosti do dva-tri dana, neimovinska šteta popravlja isključivo kroz moralno zadovoljenje, nenovčano. U tom slučaju, oštećenik može na trošak štetnika zahtijevati objavljivanje presude odnosno ispravka ili povlačenje izjave kojom je povreda učinjena. Ovi oblici popravljanja štete najprikladniji su za povrede prava osobnosti prouzročene u medijima.
Prema Zakonu o medijima, neimovinska se šteta u pravilu naknađuje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika, te isplatom naknade sukladno općim propisima obveznog prava.
Naknada štete za fizičke i duševne boli – Pravična novčana naknada
S druge strane, za znatniju povredu prava osobnosti sud će dosuditi pravičnu novčanu naknadu ako to opravdavaju težina same povrede i okolnosti slučaja. Pri odlučivanju o iznosu (visini) pravične novčane naknade, sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.
Pravična novčana naknada dosuđuje se, u pravilu, u jednom iznosu. Iznimno, u slučaju smrti, tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja, ta se naknada određuje i u obliku novčane rente, odnosno plaćanjem mjesečnih obroka unaprijed. Ovisno o posljedicama koje oštećenik trpi, ona se određuje doživotno ili u određenom vremenu.
Naknada štete za fizičke i duševne boli – Visina neimovinske štete
Budući da ne postoje jednostavni objektivni kriteriji prema kojima bi se “mjerila” neimovinska šteta oštećenika, odnosno novčani ekvivalent povrede koju je pretrpio, procjena visine neimovinske štete prepuštena je slobodnoj ocjeni suda. Zbog toga, procjena naknade novčane štete za duševne boli u Republici Hrvatskoj nije ujednačena po gradovima.
Za utvrđenje da je povrijeđeno pravo osobnosti na duševno zdravlje oštećenika nije nužno medicinsko vještačenje jer ono predstavlja i povredu izazvanu neugodom, nezadovoljstvom, frustracijom, ljutnjom, sramom kod te osobe, osjećajima koji predstavljaju poremećaj dotadašnjeg duševnog mira određene osobe, odnosno zadiranje u zaštićenu sferu prava osobnosti na duševno zdravlje oštećenika pa se naknade štete za duševne boli razlikuju od grada do grada ovisno o odluci suda. Za navedeno, postoji primjer u sudskoj praksi kada je tužitelju koji je bio neosnovano lišen slobode u ukupnom trajanju od 117 dana, a tijekom i nakon kojeg je trpio duševne boli i psihičke smetnje u vezi s pritvaranjem, sud ocijenio primjerenom dosuđenu naknadu od 180.000,00 kn.
Zaključak
Sukladno navedenom, iako u pravnoj teoriji postoji veliki broj protivnika koji upozoravaju da je neimovinska šteta neprocjenjiva u novcu, trebalo bi se uzeti u obzir da isplata nekog novčanog iznosa može barem ublažiti osjećaj neugode koju oštećenik trpi i osigurati mu mogućnost pribavljanja drugih dobara koja bi mu pomogla da lakše prebrodi tjelesnu ili duševnu krizu ili strah nastao kao posljedica štete.
Treba Vam odvjetnik za naknadu štete ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
