Nasljeđivanje imovine i nasljedno pravo

odvjetnik etažiranje
Nasljedno pravo sij 23, 2020

Nasljeđivanje imovine uređeno je Zakonom o nasljeđivanju koji uređuje pravila po kojima sud, druga tijela i ovlaštene osobe postupaju u nasljednim stvarima. Naslijediti se može svaku se fizičku, a svaka je osoba sposobna naslijediti, osima ako zakon ne određuje drukčije.

Kada se otvara nasljedno pravo?

Nasljedno pravo, odnosno pravo na nasljeđivanje imovine stječete u trenutku ostaviteljeve smrti, na temelju zakona ili na temelju oporuke.  Dakle, smrću osobe otvara se njezino nasljedstvo, a isti učinak ima i proglašenje osobe umrlom, a kao dan otvaranja nasljedstva osobe koja je proglašena umrlom smatra se dan kad je rješenje o proglašenju osobe umrlom postalo pravomoćno, ako iz tog rješenja ne proizlazi da je dan smrti neki drugi dan.

najbolji odvjetnik za imovinsko pravne odnose

Tko ima nasljedno pravo?

Ostavitelja nasljeđuje onaj tko je njegovom smrću stekao nasljedno pravo – nasljednik. Ako ostavitelj nije ostavio oporuku, na temelju zakona nasljeđuju ga njegovi zakonski nasljednici po nasljednim redovima; zato razlikujemo zakonske i oporučne nasljednike. Sposobnost za nasljeđivanje imaju samo osobe koje su žive u času otvaranja nasljedstva, ali će se dijete koje je već začeto u času otvaranja nasljedstva uzeti da je rođeno, ako se rodi živo.

Nasciturus pro iam nato habetur quotiens de commodis eius agitu pravna je fikcija čiji korijeni sežu iz razdoblja rimskog prava, a kojoj je cilj zaštititi probitke još nerođenog djeteta, u konkretnom slučaju njegovo nasljedno pravo. Također, i pravne osobe su sposobne nasljeđivati na temelju oporuke, kao i stjecati prava na zapise i biti korisnik oporučnih raspolaganja.

etažiranje odvjetnik

Nasljeđivanje imovine u situaciji kada su nasljednici nepoznati

Ako su nasljednici nepoznati sud će objavom oglasa u Narodnim novinama, ali i na drugi način koji smatra prikladnim pozvati osobe koje polažu pravo na nasljedstvo da se prijave sudu u roku od 6 mjeseci. Nakon proteka toga roka, ukoliko se ne javi niti jedan nasljednik, riječ je o ošasnoj imovini, odnosno takva ostavina prelazi u vlasništvo općine ili grada.

Međutim, nasljednik koji bi se kasnije ipak javio ne gubi pravo prema članku 138. Zakona o nasljeđivanju, odnosno ne gubi pravo zahtijevati ostavinu kao nasljednik ostavitelja prema poštenom posjedniku koji također tvrdi da na nju ima pravo, jer nasljednikovo pravo zastarijeva za godinu dana od kada je saznao za svoje pravo i za posjednika ostavine (subjektivni rok), a najkasnije za deset godina računajući od smrti ostavitelja za zakonskog nasljednika, a za oporučnog od proglašenje oporuke ( objektivni rok).

Odricanje od nasljednog prava

Ukoliko stjecatelj nasljednog prava ne želi trenutkom smrti ostavitelja steći nasljedno pravo, može se istog odreći temeljem odredbe Zakona o nasljeđivanju, pa će se uzeti kao da ga nikada nije niti stekao. Ako pak ostavitelj nema nasljednika, ostavina prelazi na općinu, odnosno grad, koji time stječu jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici, s razlikom da se oni ne mogu odreći nasljednog prava.

odvjetnik za nekretnine

Od čega se sve sastoji ostavina?

Iduće važno pitanje je što sve nasljeđuju nasljednici nakon smrti ostavitelja, odnosno od čega se sve sastoji ostavina. Ostavina se sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se zbog svoje pravne naravi ili po zakonu ne može naslijediti. Isto tako, tuđi udio u zajedničkoj imovini ili ono što netko u trenutku smrti ostavitelja stekne na posebnom temelju, ne smatra se ostavinom.

Nasljeđivanje imovine kada postoje dugovi – da li se dugovi mogu naslijediti? 

Osim što nasljeđivanjem ostavitelja nasljednik stječe određena prava isto tako odgovara i za ostaviteljeve dugove poput nepodmirenih režijskih troškova ili obveza u vezi s kreditima. Tada se i dugovi i imovina prenose na nasljednike.

Olakotna okolnost nasljeđivanja dugova je u tome što su nasljednici odgovorni za ostaviteljeve dugove, ali samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednost ostaviteljevih dugova koje je nasljednik već podmirio sud ne pazi po službenoj dužnosti nego samo po prigovoru nasljednika.

odvjetnik za imovinsko pravne odnose

Odgovornost za dugove

Ukoliko ima više nasljednika, odgovaraju za dugove ostavitelja solidarno, svaki do visine svoga nasljednog dijela. Dugovi se dijele razmjerno njihovim nasljednim dijelovima, osim ako ostavitelj nije drugačije odredio oporukom.

Kako svi nasljednici odgovaraju solidarno, vjerovnik može zahtijevati ispunjenje obveze od bilo kojeg nasljednika ili od svih u isto vrijeme, bez obzira na to je li provedena razdioba nasljedstva ili nije. Može se također dogoditi da potencijalni nasljednici moraju plaćati dospjele dugove iako je neizvjesno hoće li i kada doći u posjed naslijeđene imovine. Jedini način da izbjegnete plaćanje dugova jest da se na ostavinskoj raspravi odreknete nasljedstva.

 

Treba li Vam odvjetnik za imovinsko pravne odnose, javite nam se s povjerenjem!

  • Nasljeđivanje imovine
  • Nasljedno pravo
Odvjetnik - kontaktirajte nas

KONTAKTIRAJTE NAS

Kako bi dogovorili termin sastanka s odvjetnikom radi savjetovanja o Vašoj konkretnoj pravnoj situaciji, molimo da popunite kontakt formu te da uz Vaše kontakt podatke navedete i poželjni termin sastanka odnosno pravnog savjetovanja kod odvjetnika.

Javite nam se