Da bi osigurala osnovne egzistencijalne potrebe pojedinaca, država se odriče oporezivanja određenog dijela plaće kojeg isti zaradi, te se daj dio smatra neoporezivi dio plaće. Takav neoporezivi dio naveden je u poreznoj kartici odnosno obrascu PK.
Odgovore na pitanja poput što je i koliko iznosi neoporezivi dio plaće te kako isti povećati, saznajte u nastavku ovoga članka.
Što je osobni odbitak?
Neoporezivi dio plaće ili osobni odbitak je dio dohotka koji se ne oporezuje, a priznaje se kod obračuna plaće i ostalih bruto primitaka zaposlenika, a koji potječu iz radnog odnosa, ali i obračuna mirovina i ostalih vrsta bruto primitaka po osnovi nesamostalnog rada. Osnovica osobnog odbitka je 2.500,00 kuna, dok izračunata uz koeficijent od 1,6 iznosi 4.000,00 kuna koliko je osnovni osobni odbitak.
Sukladno Zakonu o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20) postoje četiri kategorije osobnih odbitka, a to su:
1) osnovni osobni odbitak – priznat svim poreznim obveznicima, a u 2021. godini iznosi 4.000,00 kuna,
2) osobni odbitak za uzdržavanu djecu – priznaje se onim poreznim obveznicima koji uzdržavaju djecu,
3) osobni odbitak za uzdržavane članove – priznaje se onim poreznim obveznicima koji uzdržavaju druge članove svoje obitelji,
4) osobni odbitak za invalidnost – priznaje se poreznim obveznicima kojima je utvrđena invalidnosti ili tjelesno oštećenje, a to se odnosi i na invalidnost i tjelesno oštećenje uzdržavane djece i ostalih članova obitelji.
Važno je napomenuti da su radnik, umirovljenik i fizička osoba koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada, svaku promjenu u svezi s uzdržavanim članovima, promjenu prebivališta ili uobičajenog boravišta i drugo, a koja bi utjecala na osobni odbitak, dužni prijaviti Poreznoj upravi, u roku od 30 dana od dana nastanka promjene. Primjerice, rođenje djeteta kao uzdržavanog člana obitelji, potrebno je da roditelj prijavi na svoju poreznu karticu kako bi odmah dobio priznanje porezne olakšice.
Neoporezivi dio plaće, odnosno osobni odbitak rezidenta
U smislu Zakona o porezu na dohodak, uzdržavani članovi uže obitelji i uzdržavana djeca su fizičke osobe kojima oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se ne smatraju dohotkom na godišnjoj razini ne prelaze iznos od 15.000,00 kn.
Uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju se bračni drug, roditelji poreznog obveznika, maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava, djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.
Djecom se smatraju djeca koju roditelji, maćehe odnosno očusi, posvojitelji, udomitelji i skrbnici uzdržavaju. Djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja.
Osobama s invaliditetom smatraju se fizičke osobe – porezni obveznik i/ili uzdržavani članovi njegove uže obitelji i uzdržavana djeca kojima je rješenjem donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te prema drugim posebnim propisima utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje.
Ako porezni obveznik koristi uvećanje osobnog odbitka za 100%-tni invaliditet ili za pravo na tuđu pomoć i njegu sebe, uzdržavanog člana uže obitelji ili dijete ne može za sebe niti za uzdržavanu osobu koristiti osobni odbitak za invalidnost.
Neoporezivi dio plaće, odnosno osobni odbitak nerezidenta
Nerezident kao fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u istoj ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema Zakona o porezu na dohodak, može u poreznom razdoblju odbiti osobni odbitak u visini osnovnoga osobnog odbitka prilikom obračuna predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada ili u godišnjem obračunu poreza.
Rezident države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora, osim Republike Hrvatske koji u Republici Hrvatskoj ostvari dohodak od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala ili drugi dohodak, može u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak koristiti i osobni odbitak za cijelo porezno razdoblje, uz uvjet da vjerodostojnim ispravama dokaže da navedeni dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj čini najmanje 90% njegova ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju i da je isti izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je rezident.
Kako povećati osobni odbitak?
Sukladno članku 15. Zakona, poreznom se obvezniku osobni odbitak uvećava i za iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Isto tako, porezni obveznik može uvećati osobni odbitak za darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na žiroračun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u tekućoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak ili je proveden poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.
Treba Vam odvjetnik za poreze ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
