Nužni dio
Nalazite se u situaciji da ste kao blizak srodnik ostavitelju nakon njegove smrti dobili manji nužni dio nasljednog prava nego što Vam pripada na temelju Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03)? Ovaj članak upoznat će Vas da vi kao blizak srodnik imate pravo na svoj dio nasljedstva, te sa načinom na koji ga imate pravo zahtijevati.
Pravo na nužni dio
U trenutku ostaviteljeve smrti, njegova imovina (ali i dugovi) prelazi na nasljednike određene Zakonom o nasljeđivanju ili oporukom. Oporučno nasljeđivanje ima prednost pred zakonskim ukoliko postoji oporuka.
Oporukom oporučitelj može raspolagati svojom imovinom na način da uskrati nasljedno pravo nekom od svojih bližih srodnika.
Takvim osobama koje su tijekom života s ostaviteljem bile povezane bliskim obiteljskim vezama i nalaze se u krugu potencijalnih zakonskih nasljednika, Zakon o nasljeđivanju striktnim pravilima pruža zaštitu od prekomjernog, neopravdanog ostaviteljevog raspolaganja te im omogućuje da i protiv volje ostavitelja postanu njegovim nasljednikom.
Međutim, ostavinski sud na temelju rješenja o nasljeđivanju ne pazi po službenoj dužnosti na nužni dio, već nužni nasljednici moraju zahtijevati svoj nužni dio, odnosno staviti zahtjev da se utvrdi njegovo nužno nasljedno pravo.

Krug potencijalnih nužnih nasljednika
Pravo na nužni dio mogu zahtijevati samo osobe koje bi ostavitelja nasljedile na temelju Zakona o nasljeđivanju da nije postojala oporuka.
Ovisno o postojanju bliske obiteljske veze koje te osobe imaju sa ostaviteljem, razlikuju se apsolutni i relativni potencijalni nužni nasljednici. U apsolutne nužne nasljednike ubrajaju se ostaviteljevi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci, te njegov bračni drug te imaju pravo na jednu polovicu onog dijela koji bi im pripao po zakonu.
Primjerice, ako ostavitelj ima bračnog druga i dvoje djece, a oporukom je sve ostavio trećoj osobi, bračni drug i djeca imaju pravo zahtijevati nužni dio (1/2 zakonskog dijela) te bi tada svaki dobio 1/6 na ime nužnog dijela, a trećoj osobi bi kao oporučnom nasljedniku pripala druga polovica ostavine.
Relativni nužni nasljednici su ostaviteljevi roditelji, posvojitelji i ostali preci (djedovi, bake i drugi), ali samo pod uvjetima da su i oni zakonski nasljednici (no ne toliko bliski ko apsolutni), te da su trajno nesposobni za rad i nemaju sredstva za život. Njihov nužni dio iznosi jednu trećinu njihova zakonskog dijela.
Izračunavanje vrijednosti nužnog dijela
Temelj za obračunavanje vrijednosti nužnog dijela je obračunska vrijednost ostavine. Najprije treba popisati i procijeniti vrijednost imovinskih dobara (stvari i imovinskih prava) koje je ostavitelj imao u času smrti.
Time će se pribrojiti vrijednost svih darova, odnosno onoga čime je ostavitelj za života besplatno raspolagao u korist zakonskih nasljednika ili drugih osoba, a da to nije bila njegova zakonska obveza.
Od svega ovoga odbiti će se iznos ostaviteljevih dugova, iznos troškova popisa i procjene ostavine i troškova pogreba ostavitelja.

Povreda vrijednosti nužnog dijela
Ako oporukom nužni nasljednik kao takav nije naveden, on mora davanjem nasljedničke izjave zahtijevati da se utvrdi da je zbog ostaviteljeve smrti stekao određeni dio nasljednog prava kao svoj nužni dio.
S druge strane, ako je ostavitelj oporukom odredio da je vrijednost imovine nužnom nasljedniku manja od nužnog dijela koji mu po zakonu pripada, smatra se da je došlo do povrede prava na nužni dio.
U tom slučaju, nužni nasljednik ima pravo tužbom pobijati oporuku u onom obujmu koji je potreban da bi uspio dobiti cjelokupan nužni dio koji mu pripada. A
ko na taj način ne bi dobio punu vrijednost nužnog dijela, može tužbom zahtijevati da ostavitelj vrati darove, odnosno besplatno raspolaganje koje je učinio svojim zakonskim nasljednicima i ostalim osobama.
Darovi se vraćaju počevši od posljednjeg dara po redu kojim su učinjeni. Umanjenje raspolaganja oporukom može se zahtijevati u roku od tri godine od proglašenja oporuke, a povrat dara u roku od tri godine od dana ostaviteljeve smrti.
Isključenje nužnog nasljednika iz nasljedstva i lišenje nužnog dijela u korist potomaka
Oporukom oporučitelj može na izričit način isključiti nužnog nasljednika iz nasljedstva ako se teže ogriješio prema ostavitelju (povrijedio neku zakonsku ili moralnu obvezu prema ostavitelju), ako je namjerno počinio neko teže kazneno djelo prema ostavitelju, njegovom bračnom drugu, djetetu, roditelju ili protiv Republike Hrvatske, te ako se odao neradu ili nepoštenu životu.
S druge strane, ako je potomak koji ima pravo na nužni dio prezadužen ili je rasipnik, oporučitelj ga može u oporuci na izričit način lišiti u cjelini ili djelomično njegova nužnog dijela u korist njegovih potomaka.
Ovo lišenje ostaje valjano samo ako u času otvaranja nasljedstva lišeni ima maloljetno dijete ili maloljetnog unuka od prije umrlog djeteta, ili ima punoljetno dijete ili punoljetnog unuka od prije umrlog djeteta koji su nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život. Lišeni nasljednik nasljeđuje ostavitelja u dijelu koji nije obuhvaćen lišenjem.
Trebate li pomoć odvjetnika, obratite nam se s povjerenjem.