Obustava ovrhe i zastara potraživanja su jedni od načina na koji se ovrha može dovršiti, a navedeno je propisano odredbama Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20) prema kojem će se ovrha obustaviti po službenoj dužnosti, ako je ovršna isprava pravomoćno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena izvan snage ili je na drugi način određeno da je bez učinka, odnosno ako potvrda o ovršnosti bude ukinuta.
Također, ovrha će se obustaviti po službenoj dužnosti ako ovrhovoditelj u roku od jedne godine nije poduzeo niti jednu radnju u postupku, a na prijedlog ovršenika ovrha će se obustaviti ako sud utvrdi da su nakon isteka roka za žalbu provedbom ovrhe zahvaćeni predmeti koji nisu određeni u rješenju o ovrsi, a izuzeti su od ovrhe ili je na njima mogućnost ovrhe ograničena.
Ovršni postupak
Sukladno odredbama Ovršnog zakona ovrha je postupak prisilne naplate koji se pokreće na prijedlog ovrhovoditelja na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave, a provode ju sudovi i javni bilježnici kao njihovi povjerenici. U slučaju izravne naplate na temelju ovršne isprave na novčanoj tražbini ovršenika, npr. ukoliko je vaša tražbina osigurana bjanko zadužnicom, ovrhovoditelj može zahtjev za izvansudsku ovrhu podnijeti i Financijskoj agenciji putem zahtjeva za izravnu naplatu.
Što je to ovršna isprava?
Ovršne isprave prema Ovršnom zakonu su sljedeće:
– ovršna sudska odluka i ovršna sudska nagodba,
– ovršna nagodba iz članka 186.a Zakona o parničnom postupku, odnosno nagodba sklopljena s državnim odvjetništvom Republike Hrvatske u povodu zahtjeva za mirno rješenje spora protiv Republike Hrvatske,
– ovršna odluka arbitražnog suda,
– ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze,
– ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava,
– nagodba sklopljena u postupku pred sudovima časti pri komorama u Republici Hrvatskoj te nagodba sklopljena u postupku mirenja u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje postupak mirenja,
– te svaka druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava.
Što je to vjerodostojna isprava?
Vjerodostojne isprave su:
– račun,
– mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine,
– javna isprava,
– izvadak iz poslovnih knjiga,
– po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom.
Vjerodostojna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze. Osim prije navedenih podataka, račun izdan fizičkoj osobi koja ne obavlja registriranu djelatnost mora sadržavati upozorenje da, u slučaju neispunjenja dospjele novčane obveze, vjerovnik može zatražiti određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Kada iz vjerodostojne isprave nije moguće zaključiti kada je tražbina dospjela, ovrha će se odrediti ako ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu navede datum dospijeća tražbine.
Obustava ovrhe i zastara – prijedlog za ovrhu i ovršni zahtjev
Prijedlog za ovrhu mora biti razumljiv i sadržavati:
– oznaku suda ili javnog bilježnika,
– ime i prezime, odnosno naziv stranaka, njihovu adresu i OIB,
– ime i prezime zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih stranke imaju, njihovu adresu i osobni identifikacijski broj,
– naznaku ovršne ili vjerodostojne isprave,
– ovršni zahtjev,
– potpis podnositelja,
– druge propisane podatke potrebne za provedbu ovrhe.
Ovršni zahtjev mora sadržavati:
– naznaku ovršne isprave, ako se ovrha traži na temelju ovršne isprave,
– tražbinu čije se ostvarenje traži,
– sredstvo kojim ovrhu treba provesti,
– prema potrebi predmet u odnosu na koji ovrhu treba provesti i
– druge propisane podatke potrebne za provedbu ovrhe.
Povlačenje prijedloga za ovrhu
Ovrhovoditelj može tijekom postupka, bez pristanka ovršenika, povući u cijelosti ili djelomično prijedlog za ovrhu te će tada odlukom suda nastupiti obustava ovrhe i zastara je vrlo dobar primjer kada može do iste doći, ali valja znati kako ovrhovoditelj može nakon povlačenja prijedloga podnijeti novi prijedlog za ovrhu.
Ako ovrhovoditelj izjavi da je tražbina u cijelosti ili djelomično namirena, smatrati će se da je prijedlog za ovrhu u cijelosti, odnosno za dio tražbine za koju je određeno izjavio da je namirena, povučen.
Rješenje o ovrsi
Rješenje o ovrsi je rješenje kojim se u cijelosti ili djelomično prihvaća ovršni prijedlog ili kojim se ovrha određuje po službenoj dužnosti, a u njemu trebaju biti naznačeni ovršna isprava, ako se ovrha traži na temelju ovršne isprave, tražbina koja se ostvaruje, sredstvo i predmet ovrhe te drugi podaci potrebni za provedbu ovrhe.
Rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave sud će:
– naložiti ovršeniku da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana od dana dostave rješenja, namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima,
– odrediti ovrhu radi prisilne naplate tražbine zajedno s odmjerenim i predvidivim troškovima,
– odmjeriti nastale troškove,
– posebno naznačiti predvidive troškove.
Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave mora sadržavati:
– upozorenje ovršeniku da prigovor protiv rješenja o ovrsi mora biti obrazložen i koje su pravne posljedice podnošenja neobrazloženog prigovora,
– upozorenje ovršeniku da u slučaju namirenja tražbine u roku određenom rj. o ovrsi nije dužan namiriti predvidive troškove postupka,
– upozorenje ovršeniku ako se provodi ovrha na novčanoj tražbini po računu na koji mu se uplaćuju primanja i naknade ili iznosi koji su izuzeti od ovrhe, da je dužan o tome obavijestiti Financijsku agenciju.
Provedba ovrhe na novčanim sredstvima
Nadležno tijelo, odnosno ovrhovoditelj mora dostaviti osnovu za plaćanje Financijskoj Agenciji, u izvorniku, ovjerenoj preslici ili prijepisu ili otpravku, neposrednom dostavom, preporučenom pošiljkom, odnosno na drugi način uređen posebnim propisom, a također osnova za plaćanje može se dostaviti i kao elektronička isprava u skladu sa zakonom kojim se uređuje uporaba elektroničke isprave.
Ovrhovoditelj uz navedenu osnovu za plaćanje za izravnu naplatu novčane tražbine na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda, upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca koju dostavlja Agenciji, mora priložiti i zahtjev s podacima potrebnim za provedbu ovrhe prema odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 68/18, 02/20, 46/20, 47/20).
Nastup apsolutne zastare
Pravomoćno rješenje o ovrsi na temelju ovršne isprave koje je donio sud smatra se pravomoćnom sudskom odlukom, a pravomoćno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje je donio javni bilježnik smatra se javnobilježničkim aktom.
Sukladno članku 233. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21), sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarni rok im je deset godina, pa i za one tražbine za koje zakon inače predviđa kraći rok zastare.
Sukladno navedenom, protekom roka od deset godina od pravomoćnosti odluke, odnosno roka za dobrovoljno ispunjenje, nastupiti će apsolutna zastara ovrhe za tražbine utvrđene pravomoćnim rješenjem o ovrsi na temelju ovršne i vjerodostojne isprave.
Obustava ovrhe i zastara – posljedice nastupa apsolutne zastara
Prvenstveno treba istaknuti kako, ovrha predstavlja prisilan način naplate u kojem ovrhovoditelj, temeljem pravomoćnog rješenja suda ili javnog bilježnika pokušava naplatiti svoju tražbinu primjerice na plaći ili drugom primanju ovršenika, odnosno sredstvu ovrhe sve dok ne namiri svoj dug.
Stoga, vjerovnik ima pravo prisilno naplatiti svoju tražbinu u zakonom određenom vremenu, koje se još naziva i zastarnim rokom, a naveli smo da isti u svojem apsolutnom trajanju iznosi deset godina. Ukoliko ovrhovoditelj u tom roku bude pasivan, nastupit će zastara.
Važno je istaknuti da sudovi i druga javnopravna tijela ne paze na zastaru po službenoj dužnosti, niti ona nastupa po sili zakona, već se na nju ovršenik mora sam pozvati ulaganjem prigovora zastare.
Dovršetak ovrhe
Ovršni postupak smatra se dovršenim pravomoćnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju ovršnoga prijedloga, provedbom ovršne radnje kojom se ovrha dovršava ili kojom nastupa obustava ovrhe i zastara potraživanja je ogledni primjer kada ulaganjem prigovora zastare, ovršenik može polučiti učinke koji bi doveli do dovršetka ovrhe. Dovršetak ovrhe provedbom posljednje ovršne radnje sud će utvrditi rješenjem.
Treba Vam odvjentik za ovrhe ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
