Čime se bave odvjetnici?

odvjetnik zagreb
Obvezno pravo svi 10, 2020

Naišli ste na pravni problem, a zbog nesnalaženja u velikom broju propisa niste sigurni na koji biste ga način riješili? Uzimate stvari u svoje ruke zbog straha od visokih cijena usluga koje odvjetnici naplaćuju za svoj rad?

U ovome tekstu ćete se pobliže upoznati s pravnim poslovima odvjetnika, te nagradom i naknadom troškova za rad odvjetnika, kako bi ubuduće,  u određenim situacijama ipak angažirali odvjetnika i tako dobili stručnu pravnu pomoć.

Kako su organizirani odvjetnici

Odvjetništvo je samostalna i neovisna služba za pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa. Odvjetništvom se bave odvjetnici, organizirani najčešće kao posebna privatna profesija koja uz naknadu pruža pravne usluge.

Odvjetnici mogu pružati odvjetničke usluge samostalno, u zajedničkom uredu ili u odvjetničkom društvu. Odvjetnik može imati samo jedan ured, a više odvjetnika može osnovati zajednički ured, te pritom slobodno biraju i mijenjaju sjedište svog ureda na području Republike Hrvatske.

Odvjetnici u zajedničkom uredu u pisanom obliku uređuju međusobna prava i obveze, te solidarno odgovaraju za obveze nastale u obavljanju poslova zajedničkog ureda. Odvjetnički uredi sa svojstvom pravne osobe (odvjetnička društva) osnivaju se kao javno trgovačko društvo ili kao društvo s ograničenom odgovornošću.

Zajednički uredi i odvjetnička društva mogu imati više pisarnica, uz uvjet da u svakoj pisarnici stalno radi barem jedan odvjetnik.

odvjetnici

Uvjeti za obavljanje poslova odvjetnika u Hrvatskoj

Prema Zakonu o odvjetništvu (NN 9/94), pravo na obavljanje odvjetništva na teritoriju RH stječe se upisom u imenik odvjetnika, a nakon dane svečane prisege. Pravo na upis u imenik ima svaka osoba koja ispunjava određene uvjete osobnog i stručnog karaktera:

1.da je hrvatski državljanin

2.da je državljanin države članice Europske unije ili druge države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru

3.da je poslovno sposobna

4.da je zdravstveno sposobna za obavljanje poslova odvjetništva

5.da je završila sveučilišni studij prava na pravnom fakultetu u Republici Hrvatskoj

6.da je po završenom studiju najmanje tri godine radila u odvjetničkom uredu kao odvjetnički vježbenik ili na pravnim poslovima u pravosudnim tijelima (sudski vježbenik, državnoodvjetnički vježbenik, javnobilježnički vježbenik), ili najmanje četiri godine na drugim pravnim poslovima, te da aktivno vlada hrvatskim jezikom

7.da je položila pravosudni ispit u Republici Hrvatskoj

8.da protiv nje nije pokrenuta istraga odnosno da se protiv nje ne vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti

9.da nije u radnom odnosu

10.da je dostojna za obavljanje odvjetništva

11.da ne obavlja poslove koji su nespojivi s odvjetništvom

12.da ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje odvjetničke službe

13.da priloži izjavu da ima opremu i prostor koji su potrebni i primjereni za obavljanje odvjetničke službe

14.da ima položen ispit iz Kodeksa odvjetničke etike i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

Tko nije dostojan za da bude odvjetnik?

Nije dostojna za obavljanje odvjetništva osoba osuđena za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, za kazneno djelo protiv službene dužnosti, za kazneno djelo izvršeno iz koristoljublja ili za drugo kazneno djelo izvršeno iz nečasnih pobuda ili koje je čini moralno nedostojnom za obavljanje odvjetništva.

Takva osoba nema pravo na upis u imenik odvjetnika deset godina poslije izdržane, oproštene ili zastarjele kazne, a ako je osoba osuđena na novčanu kaznu, pet godina od dana pravomoćnosti presude, osoba kojoj je izrečena uvjetna osuda nema pravo na upis za vrijeme za koje joj je pravomoćnom odlukom određen rok kušnje.

Rješenje o upisu u imenik odvjetnika

Rješenje o upisu u imenik odvjetnika donosi tijelo Komore određen statutom. Odvjetnik kome je odobren upis dužan je u roku od tri mjeseca, pred tijelom Komore određenim statutom, dati svečanu prisegu: «Svečano prisežem da ću dužnost odvjetnika obavljati savjesno, da ću se u svome radu pridržavati Ustava Republike Hrvatske, zakona, statuta Hrvatske odvjetničke komore i Kodeksa odvjetničke etike te da će u svim svojim postupcima paziti na ugled odvjetništva»

Pravni poslovi koje obavljaju odvjetnici

Nakon upisa u imenik odvjetnika i dane svečane prisege, odvjetnici su dužni pružati pravnu pomoć savjesno, sukladno Ustavu RH, zakonima, statutu i drugim općim aktima Hrvatske odvjetničke komore te Kodeksu odvjetničke etike. Prema Zakonu o odvjetništvu, odvjetnici smiju pružati sve oblike pravne pomoći, prvenstveno davati pravne savjete te na taj način upoznati svoje klijente sa njihovim zakonskim pravima i obvezama.

Da bi dali odgovarajući pravni savjet, odvjetnici temeljno proučavaju zakone i prijašnje sudske odluke relevantne za slučaj kojim se bave, te zatim prikupljene podatke iznose stranci i predlažu joj moguće načine postupanja.

Nadalje, odvjetnici sastavljaju i pravne dokumente, npr. oporuke ili sve vrste ugovora- kupoprodajne, darovne, ugovore o zakupu, gradnji, nasljedstvu i druge. Isto tako, odvjetnici su ovlašteni sastavljati tužbe, žalbe, prijedloge, zahtjeve, molbe, izvanredne pravne lijekove i druge podneske.

U različitim vrstama sudskih postupaka, odvjetnik je ovlašten zastupati fizičke ili pravne osobe, iznoseći dokaze koji govore u prilog njegovih stranaka. U zastupanju stranaka, odvjetnika smije zamijeniti drugi odvjetnik i, uz posebne uvjete propisane zakonom, odvjetnički vježbenik koji radi u njegovom uredu ili uredu odvjetnika koji ga zamjenjuje.

Za pravno mišljenje izraženo u pružanju pravne pomoći u postupku pred sudom ili drugim tijelima državne vlasti, odvjetnik ne smije biti pozvan na kaznenu odgovornost.

odvjetnički ured

Kodeks odvjetničke etike

Prema Kodeksu odvjetničke etike, kada to odredi nadležno tijelo Komore, odvjetnik je dužan pružiti besplatnu pravnu pomoć socijalno ugroženim osobama i žrtvama Domovinskog rata u građanskim i kaznenim predmetima.

Takvo besplatno pružanje pravne pomoći časna je dužnost odvjetnika koju odvjetnik treba obaviti jednako savjesno i brižljivo kao i pružanje pravne pomoći drugim strankama.

Ako se stranka obratila odvjetniku za pomoć, odvjetnik joj je dužan pružati pravnu pomoć, a smije je uskratiti samo zbog razloga koje propisuju zakon, statut Komore i Kodeks odvjetničke etike.

Kada se uskraćuje pružanje pravne pomoći?

Prema Zakonu o odvjetništvu, odvjetnik je dužan uskratiti pružanje pravne pomoći:

– ako je on ili koji drugi odvjetnik koji je radio ili radi u istom uredu u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana zastupao protivnu stranku ili obje stranke, dao im pravni savjet ili od njih primio uputu

– ako je u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana radio kao odvjetnički vježbenik kod odvjetnika koji je zastupao protivnu stranku,

– ako je u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana radio kao sudac, državni odvjetnik ili kao službena osoba u upravnom ili drugom postupku,

– u drugim slučajevima predviđenim zakonom, statutom Komore i Kodeksom odvjetničke etike.

Osim navedenih razloga, prema Kodeksu odvjetničke etike, odvjetnik može odbiti zahtjev stranke za pružanje pravne pomoći zbog važnih razloga, npr. zbog preopterećenosti, zbog slabih izgleda na uspjeh, zbog nedostatka posebnog iskustva u toj grani prava, zbog toga što je općepoznato da je stranka sklona obijesnom parničenju, zbog nemoralnosti razloga iz kojih se pružanje pomoći traži.

Isto tako, ako osobno poznaje protivnu stranku smije odbiti zastupanje protiv nje, te ako mu je Komora odobrila pružanje specijalizirane pravne pomoći smije uskratiti pružanje svih oblika pravne pomoći koji ne pripadaju njegovoj specijalnosti.

Odvjetnici i nagrada i naknada troškova za rad odvjetnika

Prema Kodeksu odvjetničke etike, odvjetnici imaju pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu troškova u svezi s obavljenim radom prema Tarifi o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika. Tarifu donosi Hrvatska odvjetnička komora uz suglasnost ministra pravosuđa.

Ako bi stranka sama ponudila odvjetniku veću nagradu od one koju određuje Tarifa, a odvjetnik tu ponudu nije ničim izazvao, smio bi primiti takvu nagradu, ali pod uvjetom da ona nije u očitu nerazmjeru s njegovim uslugama, s ishodom njegova rada i s imovinskim stanjem stranke.

S druge strane, popust od Tarifom predviđenih troškova dopušteno je ugovarati nakon dovršena postupka u opravdanim slučajevima, posebno ako je tražbina neutjeriva te ako se stranka nalazi u teškom imovinskom položaju.

U imovinsko-pravnim stvarima odvjetnici mogu sa strankom ugovoriti nagradu za rad i u razmjeru s uspjehom u postupku (pactum de quota litis), odnosno u pravnim radnjama koje će za stranku poduzeti sukladno odvjetničkoj tarifi. Osim toga, odvjetnik ima pravo na predujam za svoju nagradu, te ako namjerava tužiti svoju stranku za troškove i nagradu koje mu duguje, mora joj prije toga poslati pismenu opomenu.

Odvjetnici i odvjetnička tajna

Sve informacije koje je stranka povjerila odvjetniku ili sve što je u zastupanju stranke na drugi način saznao, odvjetnik je dužan čuvati kao tajnu te ne smije ni u kojem slučaju ili postupku upotrijebiti na njezinu štetu. Sam mora savjesno ocijeniti što stranka želi da bude sačuvano kao odvjetnička tajna.

Osim odvjetnika, odvjetničku tajnu su dužne čuvati i druge osobe koje rade u njegovom odvjetničkom uredu i to pod prijetnjom disciplinske odgovornosti za vrijeme pružanja pravne pomoći, ali i nakon toga sve dok bi njezino otkrivanje moglo naškoditi stranci.

Odvjetnik je dužan u ugovoru o radu sa svojim zaposlenicima povredu odvjetničke tajne izričito predvidjeti kao razlog prestanka radnog odnosa (teške povrede radne dužnosti). Dopušteno je iznošenje odvjetničke tajne samo u slučaju ako to stranka odvjetniku na nedvojben način dopusti, ako je to nužno radi obrane odvjetnika ili ako je to potrebno zbog opravdanja njegove odluke o napuštanju obrane.

Odvjetnici i i disciplinska odgovornost

Prema Statutu hrvatske odvjetničke komore, odvjetnici odgovaraju za teže i lakše povrede dužnosti i ugleda odvjetništva pred disciplinskim tijelima Komore.

Teža povreda postoji ako odvjetnik unatoč zakonskim smetnjama ishodi upis u Imenik odvjetnika, ako počini kazneno djelo, ako nesavjesno obavlja odvjetničke poslove ili nestručno zastupa stranku te povrijedi dužnost čuvanja odvjetničke tajne, te osobito naruši ugled odvjetništva kao samostalne i neovisne službe.

Za teže povrede odvjetnici odgovaraju pred Disciplinskim sudom Komore koji im može izreći ukor, novčanu kaznu, gubitak prava na obavljanje odvjetništva od šest mjeseci do pet godina, gubitak prava na obavljanje odvjetništva u trajanju od 5-10 godina ili trajni gubitak prava na obavljanje odvjetništva.

Ako je protiv odvjetnika pokrenut disciplinski postupak radi teže povrede odvjetničke dužnosti i ugleda odvjetništva, odvjetniku će se obustaviti obavljanje odvjetništva. S druge strane, lakša povreda dužnosti i ugleda odvjetništva je narušavanje dužnosti, ugleda i Kodeksa odvjetničke etike koja je lakšeg značenja. Za lakše povrede odvjetnici odgovaraju pred disciplinskim vijećima zborova koji se sastoji od tri člana te mogu odvjetniku izreći opomenu ili novčanu kaznu.

odvjetnici odvjetnička tajna

Prestanak prava na obavljanje odvjetništva

Prema Zakonu o odvjetništvu, odvjetniku prestaje pravo na obavljanje odvjetništva:

1.ako izgubi hrvatsko državljanstvo,

2.ako izgubi poslovnu sposobnost,

3.ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje odvjetništva,

4.ako mu je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja odvjetništva,

5.ako je disciplinskom kaznom izgubio pravo na obavljanje odvjetništva,

6.ako se sam odrekne obavljanja odvjetništva,

7.ako više od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne obavlja odvjetništvo,

8.ako stupi u radni odnos, osim u odvjetničkom uredu,

9.ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci.

Hrvatska odvjetnička komora

Odvjetnici se obvezno udružuju u Hrvatsku odvjetničku komoru kao samostalnu i neovisnu organizaciju sa svojstvom pravne osobe koja predstavlja odvjetništvo Republike Hrvatske kao cjelinu.

Zadaća Komore je unapređenje odvjetništva, te obavještava Sabora Republike Hrvatske, te predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave, po vlastitom poticaju ili na njihov zahtjev, o stanju i problemima odvjetništva i o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenja odvjetništva, te radi zaštite sloboda i prava građana i pravnih osoba.

Komora vodi imenike odvjetnika i odvjetničkih vježbenika, provodi postupke za upis i brisanje iz njih, donosi statut, odvjetničku tarifu i kodeks odvjetničke etike te obavlja druge poslove od interesa za razvoj odvjetništva.

Tijela Hrvatske odvjetničke komore

Tijela Komore su Skupština, Konferencija, Upravni odbor, Izvršni odbor, predsjednik Komore, Nadzorni odbor, zborovi, Disciplinski sud, Viši disciplinski sud, Disciplinska vijeća te Disciplinsko tužiteljstvo.

Prema Statutu hrvatske odvjetničke komore, odvjetnici koji su upisani u imenik odvjetnika Komore istodobno su članovi odvjetničkog zbora na čijem je području sjedište njihova ureda. Zborovi odvjetnika osnivaju se na području svake županije i Grada Zagreba i čine ih odvjetnici čiji se uredi nalaze na području županije odnosno grada Zagreba.

Ako na području koje županije ima manje od dvadeset pet odvjetnika, ne osniva se poseban zbor te županije, već se odvjetnici s područja te županije priključuju zboru susjedne županije koji odredi Upravni odbor.

Trenutno na području Republike Hrvatske postoje Odvjetnički zborovi Bjelovara, Brodsko- Posavske županije, Dubrovnika, Istre, Karlovca, Koprivničko- Križevačke županije, Osijeka, Požege, Šibenika, Siska, Splitsko- dalmatinske županije, Varaždina, Vukovarsko- Srijemske županije, Zadra, Zagreba, te Riječki odvjetnički zbor.

Osnovna zadaća zbora je da čuva ugled odvjetništva i unaprijeđuje ga kao samostalnu i neovisnu službu, štiti prava, interese te nadzire odvjetnike, odvjetničke vježbenike, odvjetnička društva te zajedničke odvjetničke urede, te da razvija odvjetničku etiku.

Poželjne osobine odvjetnika

Zadaća odvjetnika je da konkretne životne situacije svede na pravne norme te detaljnim proučavanjem zakona i sudske prakse pruži klijentima pravne savjete. Zato su poželjne osobine odvjetnika dobro razvijena sposobnost logičkog zaključivanja, strpljenje u odnosima sa klijentima, vješta komunikacija i uvjerljivost, visoka odgovornost, savjesnost u radu i  ponašanje u skladu sa etičkim načelima.

 

Trebate li pomoć odvjetnika, obratite nam se s povjerenjem.

  • kodeks odvjetničke etike
  • odvjetnici
  • odvjetnička tajna
  • pravni poslovi odvjetnika
  • pružanje pravne pomoći
Odvjetnik - kontaktirajte nas

KONTAKTIRAJTE NAS

Kako bi dogovorili termin sastanka s odvjetnikom radi savjetovanja o Vašoj konkretnoj pravnoj situaciji, molimo da popunite kontakt formu te da uz Vaše kontakt podatke navedete i poželjni termin sastanka odnosno pravnog savjetovanja kod odvjetnika.

Javite nam se