Solidarna odgovornost propisana je odredbama Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18) prema kojem vrijedi predmnjeva u slučaju kad ima više dužnika u nekoj djeljivoj obvezi nastaloj trgovačkim ugovorom, oni odgovaraju vjerovniku solidarno, osim ako su ugovaratelji izrijekom otklonili solidarnu odgovornost
Solidarna odgovornost dužnika
Solidarna odgovornost dužnika specifična je po tome što svaki dužnik solidarne obveze odgovara vjerovniku za cijeli dug i vjerovnik može zahtijevati njegovo ispunjenje od koga hoće sve dok ne bude potpuno ispunjen, ali kad jedan dužnik ispuni dug, obveza prestaje i svi se dužnici oslobađaju.
Također, ako ima više solidarnih dužnika svaki može dugovati s drugim rokom ispunjenja, pod drugim uvjetima i uopće s različitim odstupanjima.
Kod solidarne odgovornosti dužnika postoje specifične situacije kod primjerice prijeboja gdje se svaki solidarni dužnik može pozvati na prijeboj koji je učinio njegov sudužnik, a tražbinu koja pripada solidarnom dužniku ne mogu prebijati ostali sudužnici. Zatim kod otpusta duga koji je učinjen sporazumno s jednim solidarnim dužnikom osloboditi će se obveze i ostali dužnici.
Kod obnove koju je vjerovnik učinio s jednim solidarnim dužnikom oslobađaju se obveze i ostali dužnici, a ako su vjerovnik i dužnik obnovu ograničili na dio obveze koji dolazi na ovoga, obveza ostalih ne prestaje nego se samo smanjuje za taj dio. Nadalje, kad se u jednoj osobi sjedini svojstvo vjerovnika i svojstvo dužnika iste solidarne obveze, obveza ostalih dužnika smanjuje se za iznos dijela koji na njega pada, a ako vjerovnik dođe u zakašnjenje prema jednom solidarnom dužniku, on je u zakašnjenju i prema ostalim solidarnim dužnicima.
Solidarna odgovornost vjerovnika
Solidarna odgovornost vjerovnika se ne predmnijeva, odnosno kad na vjerovnikovoj strani ima više osoba, one su solidarne samo kad je solidarnost ugovorena ili zakonom određena. Pritom valja znati da svaki solidarni vjerovnik ima pravo zahtijevati od dužnika ispunjenje cijele obveze, ali kad jedan od njih bude namiren, obveza prestaje i prema ostalim vjerovnicima, a dužnik može ispuniti obvezu vjerovniku kojega sam izabere, sve dok neki vjerovnik ne zatraži ispunjenje.
Kako solidarna odgovornost dužnika ima svoje specifičnosti tako one postoje i ako je u pitanju solidarna odgovornost vjerovnika. Sukladno navedenom, dužnik može svoj dug prebiti s tražbinom koju ima prema vjerovniku koji mu zahtijeva ispunjenje, a otpustom duga i obnovom između dužnika i jednog vjerovnika smanjuje se solidarna obveza za onoliko koliko iznosi dio te tražbine vjerovnika. Zatim, nagodba koju ju je sklopio jedan od solidarnih vjerovnika s dužnikom nema učinak prema ostalim vjerovnicima, ali oni imaju pravo prihvatiti tu nagodbu, osim kad se ona odnosi samo na dio vjerovnika s kojim je sklopljena, a kad se u osobi jednoga solidarnog vjerovnika sjedini i svojstvo dužnika, svaki od ostalih solidarnih vjerovnika može od njega zahtijevati ispunjenje samo svog dijela tražbine.
Nadalje, kad dužnik dođe u zakašnjenje prema jednom solidarnom vjerovniku, on je u zakašnjenju i prema ostalim vjerovnicima, a zakašnjenje jednoga solidarnog vjerovnika djeluje i prema ostalim vjerovnicima.
Specifičnosti vezane za zastaru
U slučaju da zastara ne teče ili je prekinuta prema jednom dužniku, ona teče za ostale solidarne dužnike i može se navršiti, ali dužnik prema kojem obveza nije zastarjela i koji ju je morao ispuniti ima pravo zahtijevati od ostalih dužnika prema kojima je obveza zastarjela da mu naknade svaki svoj dio duga. Pritom valja znati kako odricanje od navršene zastare nema učinak prema ostalim dužnicima.
S druge strane, u slučaju da jedan vjerovnik prekine zastaru ili ako prema njemu ne teče zastara, to ne koristi ostalim vjerovnicima i prema njima zastara teče i dalje. Također, kao i u slučaju solidarne odgovornosti dužnika, odricanje od zastare učinjeno prema jednom vjerovniku koristi i ostalim vjerovnicima.
Solidarnost jamaca
Važno je znati kako više jamaca nekog duga odgovara solidarno, bez obzira na to jesu li jamčili zajedno ili se svaki od njih obvezao prema vjerovniku odvojeno, osim kad je ugovorom njihova odgovornost uređena drukčije, a jamac jednog od više solidarnih dužnika može zahtijevati od bilo koga od njih da mu naknadi ono što je isplatio vjerovniku, a također i troškove.
Solidarna odgovornost nalogoprimca i nalogodavca
Solidarna odgovornost nalogoprimca postoji u slučaju kada je obavljanje nekog posla povjereno nekolicini osoba istim nalogom da ga zajednički obavljaju, tada oni odgovaraju solidarno za obveze iz toga naloga, ako što drugo nije ugovoreno. Solidarna odgovornost nalogodavca postoji u slučaju da je više osoba povjerilo nalogoprimcu izvršenje naloga, tada mu oni odgovaraju solidarno.
Solidarna odgovornost više osoba za štetu
Kada postoji više osoba koje su zajedno prouzročile štetu, npr. poticatelji i pomagatelji, osobe čiji udjeli se u šteti ne mogu utvrditi, u slučaju da je šteta uzrokovana radnjama više osoba nezavisno jedna o drugoj, ako su osobe međusobno povezane te se ne može utvrditi koja od njih je štetu počinila, te u slučaju naručitelja i izvođača radova odgovornost za štetu je solidarna. Pritom se udio navedenih osoba u šteti određuje s obzirom na stupanj krivnje i težinu posljedica koje su nastupile, pa između više štetnika nastaje regresni odnos nakon naknade štete, a u slučaju da se njihov udio ne može utvrditi smatrati će se da su udjeli jednaki.
Solidarna odgovornost naručitelja i izvođača radova
Naručitelj i izvođač radova na nekretnini solidarno su odgovorni trećoj osobi za štetu koja joj nastala u vezi s izvođenjem tih radova. Solidarni dužnik koji isplati više nego što iznosi njegov udio u šteti može zahtijevati od svakog od ostalih dužnika da mu naknadi ono što je platio za njega, a koliko iznosi udio svakoga pojedinog dužnika, sud će odrediti s obzirom na težinu krivnje i težinu posljedica koje su proizašle iz djelovanja, odnosno propuštanja. Pritom valja znati ako se udjeli dužnika ne mogu utvrditi, na svakog pada jednak dio, osim u slučaju ako pravičnost zahtijeva da se u konkretnom slučaju odluči drukčije.
Solidarna odgovornost u sudskoj praksi
Odlukom Županijskog suda u Varaždinu, broj odluke: Gž 859/2017-2, od 14.10.2019. godine sud je odlučio kako:
„Suparničari koji su solidarno odgovorni u vezi glavne stvari koja je predmet parničnog postupka, solidarno su odgovorni protivnoj stranci i za trošak tog postupka.“
Odlukom Županijskog suda u Varaždinu, broj odluke: Gž 1644/04-2, od 10.11.2013. godine sud je odlučio kako:
„U slučaju onečišćenja okoliša, vlasnik zemljišta na kojem je pronađen otpad, ima pravo na subrogacijsko namirenje naknade štete za nastale troškove sanacije zemljišta od osobe za koju se utvrdi da je izvršila nedozvoljeno odlaganje otpada, a ukoliko se između više počinitelja ne može sa sigurnošću utvrditi počinitelj odlaganja otpada, tj. ne mogu se utvrditi udjeli više počinitelja, troškove uklanjanja onečišćavanja podmiruju solidarno svi počinitelji.“
Odlukom Županijskog suda u Varaždinu, broj odluke: Gž 462/06-2, od 21.11.2006. godine sud je odlučio kako:
„Trgovačko društvo «Hrvatske autoceste d.o.o.» kao pravni sljednik Hrvatske uprave za ceste, nije solidarno odgovorno sa trgovačkim društvom «Hrvatske ceste d.o.o.» za naknadu štete koja je nastala na državnoj cesti zbog odrona kamenja, iz razloga što je između pravnih sljednika Hrvatske uprave za ceste došlo do podijele prava i obveza, na način da je za štete nastale na državnoj cesti odgovorno trgovačko društvo Hrvatske ceste d.o.o.“
Solidarna odgovornost Republike Hrvatske
Republika Hrvatska kao osoba javnog prava u mnogim se slučajevima može pojaviti kao solidarni dužnik. Primjerice sukladno Zakonu o ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08) osnivač ustanove solidarno i neograničeno odgovara za njezine obveze, a kako je Republika Hrvatska osnivač velikom broju ustanova, njezina odgovornost je solidarna i neograničena. Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (NN br. 100/18) država može biti osnivač državnih zdravstvenih zavoda, klinika kao samostalnih ustanova, kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara, a prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju država može biti osnivač sveučilišta, veleučilišta i visokih škola i sl. pa i u ovim slučajevima može postojati solidarna odgovornost Republike Hrvatske.
Treba Vam odvjetnik ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
