Zakonom o nasljeđivanju uređuje pravila po kojima sud, druga tijela i ovlaštene osobe postupaju u nasljednim stvarima. Jedno o pitanja koje se javlja u praksi su i dugovi ostavitelja. Ostavinska rasprava dugovi je posebno važno pitanje u slučaju kada dugovi premašuju vrijednost imovine koja je ostala nakon smrti osobe.
Odgovornost za dugove – ostavinska rasprava
Pitanje nasljeđivanja postavlja se u trenutku smrti fizičke osobe koja se naziva ostavitelj te je njegovom ili njezinom smrću otvoreno nasljedstvo, a isti učinak ima i proglašenje osobe umrlom, a kao dan otvaranja nasljedstva osobe koja je proglašena umrlom smatra se dan kad je rješenje o proglašenju osobe umrlom postalo pravomoćno, ako iz tog rješenja ne proizlazi da je dan smrti neki drugi dan. Ako ste baš bi osoba koja nasljeđuje ostavitelja, odnosno osoba koja je njegovom smrću stekla nasljedno pravo- nasljednik, zasigurno je sada pred vama niz pitanja. Naročito je važno znati odgovor na pitanje jeste li vi kao nasljednik odgovorni za dugove ostavitelja i u kojoj mjeri, pa ako ste svjesni da ćete osim imovine naslijediti i dugove, potrebno je biti vrlo oprezan.
Ne želim steći nasljedno pravo jer sam svjestan da je ostavitelj iza sebe ostavio velike dugove, što moram učiniti?
Ukoliko stjecatelj nasljednog prava ne želi trenutkom smrti ostavitelja steći nasljedno pravo, može se istog odreći temeljem odredbe Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03), pa će se uzeti kao da ga nikada nije niti stekao. Dakle, morate dati izjavu o odricanju od nasljedstva. Za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od nasljedstva, smatra se da želi biti nasljednikom, dok se nasljedstva više ne može odreći osoba koja je valjano dala izjavu da ga prihvaća.
Što ako ostavitelj nema nasljednika, tko tada odgovara za njegove dugove?
Ako pak ostavitelj nema nasljednika, ostavina prelazi na općinu, odnosno grad, koji time stječu jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici, s razlikom da se oni ne mogu odreći nasljednog prava te oni svakako moraju odgovarati i za ostaviteljeve dugove.
Ostavinska rasprava : dugovi – mogu li nasljeđivanjem steći samo prava, a odreći se dugova?
Ne, nasljeđivanjem ostavitelja nasljednik stječe određena prava, ali isto tako odgovara i za ostaviteljeve dugove, ali samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine, pri čemu će sud samo na prigovor nasljednika paziti na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednost ostaviteljevih dugova koje je nasljednik već podmirio.
Što znači da nasljednik odgovara za dugove u visini naslijeđene imovine, kako se utvrđuje vrijednost naslijeđene imovine?
Opseg odgovornosti nasljednika za ostaviteljeve dugove prosuđuje se prema vrijednosti naslijeđene imovine koju je ona imala u času prijelaza na nasljednike, dakle u času ostaviteljeve smrti, sve sukladno sudskoj praksi. Imovina se procjenjuje prema tržišnoj vrijednosti stvari u času smrti ostavitelja, pa ako kasnije i dođe do promjene u vrijednosti naslijeđenih predmeta to ne utječu na veličinu i opseg nasljednikove odgovornost, a to je i stav Županijskog suda u Varaždinu, odluka broj Gž-748/2003-2 od 2. lipnja 2003.
Ostavinska rasprava : dugovi – odgovaram li za ostaviteljeve dugove samo naslijeđenom imovinom?
Ne, vrlo je važno znati da, iako se za ostaviteljeve dugove odgovara samo do visine naslijeđene imovine, odgovara se i vlastitom, a ne samo naslijeđenom imovinom.
Ostavinska rasprava : dugovi – što ako je više nasljednika naslijedilo ostavitelja, na koji se onda način odgovara za dugove?
Kada ima više nasljednika, oni solidarno odgovaraju za ostaviteljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svoga nasljednog dijela, bez obzira je li izvršena dioba nasljedstva. Među nasljednicima dugovi se dijele razmjerno njihovim nasljednim dijelovima, ali oporukom može biti i drugačije određeno. Sudska praksa Županijskog suda u Varaždinu je glede navedenog vrlo jasna; primjerice odluka Gž-291/2007-2 od dana 30.04.2007. godine„ … prema principima odgovornosti za dugove ostavitelja propisanim u ZN-a, i drugotuženik odgovara za dugove ostavitelja, do vrijednosti naslijeđene imovine, neovisno od činjenice što je neposredno nakon prihvaćanja nasljedstva, svoj nasljedni dio ustupio sunasljednici, prvotuženici.“ – odluka Županijskog suda u Varaždinu, broj Gž-291/2007-2 od 30. travnja 2007. Dakle, morate biti vrlo pažljivi prilikom donošenja odluke o tome hoćete li prihvatiti nasljedstvo ili ne.
Ako sam već raspolagao imovinom mogu li se odreći nasljedstva, odnosno mogu li na koji način izbjeći odgovornost za dugove?
Nasljedstva se ne može odreći nasljednik koji je već raspolagao nasljedstvom ili nekim njegovim dijelom, ali ako je osoba poduzela neke mjere samo radi očuvanja ostavine, kao i mjere tekuće uprave, i dalje zadržava pravo na odricanje od nasljedstva, a samim time i odgovornost za dugove.
Treba Vam odvjetnik za nasljedno pravo, obratite se s povjerenjem u naš odvjetnički ured.
